Ekstremne toplote ubile preko 70 hiljada ljudi u Evropi, ove godine će biti još gore

Rekordne visoke temperature širom Evrope prošlog ljeta bile su odgovorne za više od 70.000 smrtnih slučajeva, prema istraživanju objavljenom u časopisu Lanset ridženal helt Jurop (The Lancet Regional Health – Europe), što je samo dio zdravstvenih posljedica klimatskih promjena izazvanih ljudskom delatnošću i već se očekuje da će biti nadmašeno ove godine nakon što su rekordne temperature oborile rekorde širom svijeta.

Procjenjuje se da je oko 70.066 ljudi umrlo zbog prekomjerne toplote širom Evrope prošlog ljeta, prema istraživanju koje je sproveo Institut za globalno zdravlje u Barseloni (ISGlobal).

Ovaj broj predstavlja povećanje veće od 10% u odnosu na ranije procjene grupe od oko 62.000 smrtnih slučajeva usljed ekstremne toplote objavljene u julu u časopisu Nejčer medisin (Nature Medicine).

Istraživači, koji su analizirali godine podataka iz 147 regiona u Evropi kako bi procijenili smrtnost povezanu sa hladnoćom i toplotom, rekli su da je razlika proizašla iz upotrebe agregiranih podataka gdje se, na primjer, podaci grupišu nedjeljno ili mjesečno umjesto svakodnevno.

Iako agregirani podaci mogu biti korisni na kratke staze (često su dostupni brže jer ih institucije čine dostupnim u realnom vremenu), analiza godišnjih brojeva od 1998. do 2004. pokazala je da nedjeljni modeli potcjenjuju broj smrtnih slučajeva povezanih sa toplotom i rano ili nenamjerno umiranje za oko 9% i 22%, respektivno.

Posljednjih osam godina bile su najtoplije zabilježene. Ova godina ide ka tome da bude najtoplija dosad, a godine koje dolaze se očekuje da budu još toplije. Dok je dio toga uzrokovan prirodnim varijacijama izazvanim klimatskim događajem El Ninjo, koji zagrijava površinske vode u centralnom i istočnom dijelu Tihog okeana, dokazi pretežno pokazuju da ljudska aktivnost zagrijava planetu.

Stručnjaci upozoravaju da takve aktivnosti, uključujući sagorijevanje fosilnih goriva i emisije gasova staklene bašte iz sektora poput poljoprivrede, guraju čovječanstvo ka tački klimatskog preokreta koja bi mogla rezultirati katastrofalnim i trajnim promjenama u našem okruženju.

Brza i drastična akcija kako bi se smanjile emisije može pomoći da se ublaže najgore očekivane štete, ali ne može ih potpuno izbjeći. Očekuje se da će se ekstremni vremenski događaji poput suša, požara, poplava, hladnih talasa, toplotnih talasa i velikih oluja intenzivirati i umnožiti kako se ovo dešava, pri čemu su mnogi već dostigli rekordne nivoe štete i smrtnosti u posljednjim godinama.

Iako je smrtnost ključni podatak prilikom procjene posledica klimatskih promena i sve toplijeg vremena, ovi podaci ne hvataju sve. Naše zdravlje je duboko povezano sa klimom i okolinom, predviđa se da će klimatske promjene imati značajne negativne uticaje na zdravlje i blagostanje.

Klimatski stresori će pojačati već značajne probleme u vezi sa dostupnošću hrane i vode širom svijeta – ovi problemi već pogađaju milijarde ljudi – i povećati rizike od bolesti prenosivih hranom i vodom. Infektivne bolesti poput malarije, žute groznice, zike i denga groznice su pod rizikom širenja na nove djelove svijeta kako se klima zagrijava, čineći mnoga područja, uključujući velike djelove SAD, pogodnijim za komarce koji ih prenose. Uništavanje vitalnih staništa će povećati vjerovatnoću prelaznih događaja za viralne prijetnje poput koronavirusa, ebole, Marburga i Nipaha – kao i nepoznate „Bolesti X“.

Zagađenje vazduha povezano je sa nizom zdravstvenih problema, poput povećanog rizika od srčanih bolesti i raka, mentalnih problema i povećanih rizika od zaraznih bolesti. Postoji sve više dokaza da klimatske promjene imaju značajan uticaj i na mentalno zdravlje. Veliki vremenski događaji izlažu više ljudi traumatičnim iskustvima koja mogu izazvati stres i povećati rizike od stanja poput PTSP-a, depresije i poremećaja u upotrebi supstanci, na primjer, a sve više se izvještava o „klimatskoj anksioznosti“ kod djece i mlađih ljudi zbog prirode klimatske krize.

Čak i više ambijentalne temperature mogu štetiti našem mentalnom blagostanju, s povećanim temperaturama povezanim s višim stopama samoubilačkog ponašanja i povećanim nivoima hospitalizacije ili prijema zbog mentalnih bolesti.

Robert Hart, novinar Forbes