Crna Gora djelimično slobodna – korupcija i nepotizam i dalje ključni problemi

Crna Gora je u izvještaju „Sloboda u svijetu“, međunarodne organizacije Freedom House (FH), dobila 69 od mogućih 100 bodova, što je dva boda bolje u odnosu na prošlogodišnji izvještaj.

Crna Gora je svrstana u kategoriju „djelimično slobodne zemlje“, na osnovu ocjena u oblastima „politička prava“ i „građanske slobode“. Za oblast politička prava dobila je 27 od mogućih 40 bodova, a 42 od 60 za građanske slobode. Za obje oblasti dobila je za jedan bod bolju ocjenu u odnosu na prošlogodišnji izvještaj.

Ovogodišnji izvještaj obuhvatio je 195 država i 15 teritorija, koje su podijeljene na „neslobodne“, „djelimično slobodne“ i „slobodne“.

U izvještaju je konstatovano da su ratovi, izborne manipulacije i autoritarni režimi uticali na to da su se politička prava i građanske slobode tokom 2023. pogoršale u 52 zemlje, što je petina svjetske populacije.

Napredak je zabilježen u 21 državi.

Od bivših jugoslovenskih republika,  “slobodne” su Slovenija sa 96 bodova i Hrvatska sa 83.

Ostale su djelimično slobodne – Sjeverna Makedonija (67/100), Kosovo (60/100), Srbija (57/100) i BiH (51/100).

Pravosuđe podložno pritiscima struktura moći

U izvještaju, u dijelu o Crnoj Gori, navodi se da korupcija u politici i pravosuđu i dalje predstavlja problem, kao i rašireni nepotizam.

Pravosuđe, kako je ocijenjeno, i dalje ostaje podložno pritiscima struktura moći Demokratske partije socijalista (DPS), a zatim i Vlade Dritana Abazovića, koja je nakon izglasavanja nepovjerenja u Skupštini u avgustu 2022, na vlasti bila sve do kraja oktobra prošle.

„Novi specijalni državni tužilac suočava se s velikim brojem predmeta koje njegov prethodnik nije želio obraditi. Iako je pravosuđe oslobođeno kontrole DPS-a, selektivna pravda ostaje sistemski problem. Postoje ozbiljni nedostaci u transparentnosti, otvorenosti, profesionalizmu i odgovornosti u pravosudnom sistemu“, ocijenio je FH.

Podsjećajući na ključne događaji u 2023. godini, FH navodi da su predsjednički izbori predstavljali faktički referendum o vođstvu tadašnjeg predsjednika Mila Đukanovića iz Demokratske partije socijalista (DPS), koji je bio premijer ili predsjednik posljednje tri decenije. Jakov Milatović, suosnivač Pokreta Evropa sad (PES), pobijedio je Đukanovića s značajnom razlikom.

Navodi se da je na parlamentarnim izborima u junu podrška DPS-u pala: stranka je osvojila samo 17 mjesta, u odnosu na prethodnih 30. PES, nova grupa osnovana 2022. godine, postala je najveća stranka u parlamentu.

„Tokom godine, zakonodavci su popunili prazna mjesta u Ustavnom sudu, omogućavajući mu da nastavi rad na rješavanju velikog broja neriješenih slučajeva“.

U izvještaju se navodi da su vlade Zdravka Krivokapića i Dritana Abazovića zbog tijesne političke većine bile odgovornije prema poslanicima u parlamentu u odnosu na prethodnike, te da im je izglasano nepovjerenje onog trenutka kad su predstavnici naroda smatrali da ne ispunjavaju svoje obaveze u izvršnoj vlasti ili su zloupotrijebili funkcije.

U dijelu koji se odnosi na medije naglašeno je da u Crnoj Gori ima više nezavisnih medija, ali da je izvještavanje pojedinih na određene teme u korist određenih partija na vlasti ili u opoziciji. Ocijenjeno je da je nacionalni javni servi vodio uravnoteženiju uređivačku politiku.

Ističu da je većina medija u Crnoj Gori u stranom vlasništvu, ali i da je autocenzura i dalje prisutna, kao i da su novinari koje prate korupciju i organizovani kriminal u riziku od nasilja.

Svi građani, kako se navodi, imaju puna politička prava i izborne mogućnosti.

„Male političke stranke koje zastupaju interese etničkih, verskih i drugih manjinskih grupa učestvuju u političkoj sferi, a članovi ovih manjina takođe su zastupljeni unutar većih stranaka, iako je romska populacija nedovoljno zastupljena. Žene su nedovoljno zastupljene na političkim liderstvima i u politici generalno«, piše u izvještaju.

Dodaje se da, iako su birači uglavnom slobodni da se izraze, DPS je razvio obimne mreže patronata kako u javnim tako i u privatnim kompanijama povezanim sa državom.

„Srpski predsjednik Aleksandar Vučić vrši uticaj na stranke koje predstavljaju Srbe u Crnoj Gori. Ambasada SAD u Crnoj Gori i neki američki zvaničnici imali su izjave s ciljem uticanja na formiranje vlade 2023. godine, doprinoseći postizbornim zakašnjenjima“.

Iz FH podsjećaju da izvještaji Evropske komisije konstantno dovode u pitanje integritet, vjerodostojnost, nepristrasnost, nezavisnost, odgovornost i postavljanje prioriteta Agencije za borbu protiv korupcije (ASK).

„Organizacije civilnog društva i nezavisni mediji pružaju određeni nivo odgovornosti izvještavanjem o zvaničnoj korupciji i njenim posljedicama“.

Podsjeća se da je u martu 2022, Tužilački savjet izabrao je novog specijalnog državnog tužioca koji je postavio visoke standarde za istrage korupcije visokog nivoa i finansijskih zloupotreba i poboljšao povjerenje javnosti u instituciju.

„U 2023, bilo je nekoliko hapšenja visokih zvaničnika navodno umiješanih u korupcionaške skandale i organizovani kriminal, uključujući dva bivša čelnika policije Crne Gore, pomoćnika direktora policije i gradonačelnika Budve. U junu i julu, dnevni list ‘Vijesti’ objavio je transkripte za koje je izvijestio da su razgovori između bivšeg visokog policijskog službenika i osoba iz organizovanog kriminala, koji su navodno otkrivali veze između bivših državnih zvaničnika i kriminalnih grupa tokom njihovog mandata“, piše u izvještaju.

Kako se dodaje, građani i dalje imaju malo prilika za značajno učešće u javnim konsultacijama o zakonodavstvu i reformama politika – planovi budžeta šire nisu dostupni, kao ni informacije o vladinim ugovorima.

„Državni sektor dominira velikim delom crnogorske ekonomije, a povezani klijentelizam, kao i korupcija, predstavljaju prepreke normalnom poslovanju“.

Poslovi u javnom sektoru, kako se dodaje, i dalje se dodeljuju putem mreža klijentelizma, podrivajući meritokratiju i ograničavajući pristup onima koji nemaju veze.

„Većina radnika zaposlenih u privatnom sektoru ostaje nezaštićena od eksploatacije i proizvoljnih odluka njihovih poslodavaca“, navodi se u izvještaju.

Fridom haus ističe i da žene u Crnoj Gori imaju zakonsko pravo na jednaku platu za jednak rad, ali da patrijarhalne društvene norme često ograničavaju njihov nivo zarada, kao i mogućnosti obrazovanja.

Karpi: Crna Gora zabilježila najveća poboljšanja u Evropi

Ekspertkinja Fridom hausa za Balkan, Aleksandra Karpi rekla je za Glas Amerike da je Crna Gora zanimljiva, zapravo da je jedna od zemalja sa najvećim poboljšanjima u Evropi ove godine, uz Češku, te da je dobila dva dodatna poena.

„Vidjeli smo poboljšanje u kapacitetu opozicije da skine sa vlasti DPS, koja je decenijama vladala, kao i njen lider Milo Đukanović. Ne treba da zaboravimo da se to desilo na početku i primjetno je jer pomjera zemlju ka demokratičnijem okruženju. Uočili smo i pokušaje nove vlade da se izvuče iz ustavne krize u kojoj se nalazila godinu-dvije, Ustavni sud ponovo funkcioniše i to je dovelo do poboljšanja kada je riječ o procesima koji se vode, pomaže da manji broj sudskih slučajeva ostaje zaglavljen i da građani brže stižu do pravde“, kaazala je.

Iako, kako je dodala, ima još prostora da se napreduje, kada je riječ o mogućnosti građana da učestvuju u demokratskom procesu i imaju funkcionalnu vladu – definitivno je Crna Gora na putu poboljšanja.

„Mislim da, barem kada je riječ o iskustvima građana u ovoj zemlji, vidimo razvoj u pozitivnom smjeru u 2023“, rekla je Karpi.