Brisel predstavio paket mjera za odgovor na energetsku krizu
Evropska komisija objavila je paket mjera za suočavanje sa energetskom krizom koju je izazvao rat na Bliskom istoku. Paket je prvenstveno usmjeren na električnu energiju, gas i avionsko gorivo.
„Ne radi se o kratkoročnom manjem rastu cijena, već o krizi koja je vjerovatno ozbiljna koliko i energetske krize iz 1973. i 2022. zajedno. To znači da su pred nama veoma teški mjeseci, možda čak i godine. Sve zavisi od razvoja događaja na Bliskom istoku. Ali i u najboljem slučaju biće teško“, rekao je evropski komesar za energetiku Dan Jorgensen predstavljajući mjere.
Među mjerama su planovi za smanjenje dažbina na električnu energiju i usklađivanje ljetnjeg punjenja državnih zaliha gasa, čime Komisija želi da ublaži energetske posljedice rata sa Iranom. Cilj prijedloga je da se izbjegnu skokovi cijena u trenutku kada veliki broj kompanija žuri sa kupovinom. Komisija će državama savjetovati kada i gdje da oslobode hitne zalihe nafte.
Evropa je u snabdijevanju gasom veoma zavisna od uvoza, a nakon zatvaranja Hormuškog moreuza evropske cijene gasa porasle su za trećinu.
Ipak, cijene gasa i dalje su znatno niže nego 2022. godine, a kriza u Iranu za sada još nije izazvala nestašicu goriva u Evropi, iako avio-kompanije upozoravaju da bi u narednih nekoliko sedmica moglo doći do nestašice avionskog goriva.
Zajednički mehanizam za praćenje goriva
Komisija, između ostalog, planira da uspostavi zajednički mehanizam za praćenje proizvodnje, izvoza, uvoza i zaliha goriva u saobraćaju, pri čemu će fokus u početku biti na avionskom gorivu.
U Briselu najavljuju da će sa državama članicama, dobavljačima goriva, aerodromima i avio-kompanijama koordinisati potragu za alternativnim isporukama avionskog goriva, kao i predlagati mjere za optimizaciju raspodjele takvog goriva među članicama.
Objavljeni planovi pokazuju da će EU za sada izbjeći veće intervencije na tržištu, poput ograničavanja cijena gasa ili oporezivanja vanrednih profita energetskih kompanija — mjerama koje je koristila 2022. godine, kada je Rusija smanjila isporuke gasa, a cijene dostigle rekordne nivoe, prenosi Rojters (Reuters).
„Države treba da učine sve da smanje potrošnju“
Među preporukama su podsticanje korišćenja javnog prevoza, uključujući snižavanje cijena karata ili uvođenje besplatnih karata za određene grupe stanovništva, kao i drugih ekološki prihvatljivijih oblika prevoza.
Članice mogu dodatno podsticati građane na ekološki prihvatljiviji način vožnje i efikasnije upravljanje grijanjem i hlađenjem prostora. Mogu im ponuditi i finansijsku podršku za ugradnju zelenih tehnologija, poput toplotnih pumpi i solarnih panela.
„Države članice podstičemo da učine sve što mogu kako bi smanjile potrošnju. To bi bilo korisno u trenutnoj cjenovnoj krizi, a istovremeno bi spriječilo probleme u snabdijevanju ubuduće. Najbolje je da o tome koje će mjere uvesti odlučuju same države članice“, rekao je Jorgensen.
Blumberg (Bloomberg), u međuvremenu, prenosi da je Evropska komisija najavila i katalog mjera za smanjenje tražnje.
Niže dažbine za struju
Komisija je saopštila da će izmijeniti pravila EU kako bi električna energija bila manje oporezovana od gasa, te da će državama članicama olakšati smanjenje dažbina na struju za industriju i ranjiva domaćinstva čak i na nulu, kako bi ograničile njihove troškove.
U maju će Komisija objaviti zakonodavne predloge za izmjenu poreskog zakonodavstva. Za poreske izmjene potrebna je saglasnost svih država EU, što otežava njihovo usvajanje.
Ima smisla da se radikalnije mjere za sada zadrže
Zvaničnici EU rekli su za Rojters da relativno uzdržan odgovor bloka odražava činjenicu da nacionalne vlade, a ne Brisel, imaju u rukama brojne mehanizme za upravljanje krizama, uključujući subvencije za gorivo i nacionalna poreska rasterećenja.
Vlade država EU već su iz nacionalnih budžeta izdvojile milijarde eura kako bi ublažile uticaj viših cijena na potrošače.
Neki zvaničnici su naglasili da bi energetski šok izazvan ratom mogao trajati više mjeseci, zbog čega ima smisla da se za sada uzdrže od radikalnijih mjera, ukoliko budu potrebne kasnije.
Dugoročno, EU planira bržu zamjenu fosilnih goriva lokalno proizvedenom obnovljivom i nuklearnom energijom, kako bi se zaštitila od budućih šokova u snabdijevanju naftom i gasom.