Alarm u Sloveniji jer Hrvatska preuzima Ljubljansku berzu

Hoće li preuzimanjem Zagrebačke berze, a time i Ljubljanske, od strane hrvatskih državnih tijela, biti ugroženi nacionalni interesi Slovenije?

To je ključno pitanje koje zahtijeva sazivanje hitne sjednice odbora za finansije, koji je podnijela vladajuća slovenačka koalicija. Sjednica je počela jutros.

Od prvog dana avgusta, kada je hrvatska državna agencija Fina objavila namjeru za preuzimanje Zagrebačke berze, koja je vlasnica Ljubljanske berze, u javnosti, osim povremenih komentara predstavnika finansijske industrije, nije bilo izražene zabrinutosti.

Fina je već krajem avgusta dobila odobrenje hrvatskog regulatora, dok slovenački regulator – Agencija za tržište vrijednosnih papira (ATVP) – još odlučuje. Prema neslužbenim procjenama, malo je vjerovatno da će ATVP pronaći razloge za uskraćivanje dozvole.

Na sjednicu dolazi i predstavnik obavještajne agencije Sova

U političkim se krugovima već neko vrijeme govori da ta transakcija zabrinjava barem dio vladajućih struktura, što se sada potvrđuje i u obrazloženju zahtjeva za sazivanje današnje hitne sjednice odbora za finansije.

Zastupnici koalicijskih stranaka Gibanje Svoboda, SD i Ljevica u zahtjevu upozoravaju na rizike za slovenačkoo tržište kapitala i predlažu da Slovenski državni holding (SDH) razmotri mogućnost otkupa Ljubljanske berze.

Na sjednicu su, uz predstavnike ministarstava finansija i spoljnih poslova, SDH-a, ATVP-a i fonda za nasljedstvo, pozvani i predstavnici Slovenske obavještajno-sigurnosne agencije (Sova), što dodatno naglašava da se preuzimanje Ljubljanske berze od strane hrvatske države posmatra i kao pitanje nacionalne sigurnosti i nezavisnosti slovenačkog finansijskog sistema od stranih interesa.

Nisu željeli da prodaju

Ljubljanska berza je u stranom vlasništvu od 2008. godine. Tada su je, za vrijeme prve vlade Janeza Janše, članovi Ljubljanske burze prodali Bečkoj berzi (CEE Stock Exchange Group).

Ova je 2015. godine, za vrijeme vlade Mira Cerara, svoj udio prodala Zagrebačkoj berzi.

Koalicijone stranke koje sazivaju današnju sjednicu ističu da je Zagrebačka berza Ljubljansku preuzela za između jedan i dva miliona eura, iako je ona godinu ranije ostvarila prihod od oko 1,3 miliona eura i gubitak od približno 144.000 eura.

Nakon preuzimanja, Zagrebačka berza je navodno dobijala ponude za prodaju Ljubljanske berze, ali ih je odbijala, iako s njom nije ostvarivala dobit.

„To ukazuje da ekonomski učinci nisu bili ključni razlog za vlasništvo nad Ljubljanskom berzom“, navodi se u koalicijskom zahtjevu za sazivanje sjednice odbora za finansije“.

Ministarstvo finansija preuzimanje vidi kao „privatnu inicijativu“

Fina je 1. avgusta ove godine objavila namjeru preuzimanja Zagrebačke berze, u kojoj već posjeduje oko 9,99 odsto vlasničkog udjela.

Oni koji sazivaju današnju sjednicu ističu da je Fina vrlo brzo dobila odobrenje hrvatskog regulatora – manje od mjesec dana nakon objave namjere.

ATVP je već primila zahtjev Fine za sticanje kvalifikovanog udjela u Ljubljanskoj berzi, ali još nije donijela odluku. Prema nezvaničnim procjenama, nema argumenata zbog kojih bi ATVP mogla da odbije zahtjev.

U Ministarstvu finansija, koje vodi Klemen Boštjančič, za Forbes Slovenija su objasnili da nemaju nadležnosti u postupcima pred ATVP-om i da se „ministarstvo ne izjašnjava o pojedinačnim privatnim inicijativama za kupovinu preduzeća“.

Dodali su da se odluke u takvim postupcima temelje na privatnim ekonomskim interesima, dok je za slovenačko tržište kapitala „najvažnije da se Ljubljanska berza razvija i raste u broju izdavatelja, prometu i likvidnosti finansijskih instrumenata te da jača svoju prepoznatljivost u regiji i šire među investitorima“.

Iskustvo Ljubljanske banke kao upozorenje

S druge strane, organizatori današnje sjednice odbora za finansije očito smatraju da se radi o nečem mnogo ozbiljnijem.

U zahtjevu upozoravaju na „opasnost koja može prijetiti razvoju slovenačkog tržišta kapitala“.

Podsjećaju i da je nakon raspada Jugoslavije, Hrvatska odbila da preuzme odgovornost za štediše Ljubljanske banke (LB) i istovremeno onemogućila banci da na svojoj teritoriji naplati dugove hrvatskih preduzeća iz kredita i garancija – pri čemu je, tvrde, ključnu ulogu imala upravo Fina.

„Iako je LB raspolagala pravosnažnim izvršenjima, Fina kao platni posrednik nije izvršila naplatu s računa dužnika, pravdajući to time da LB nije imala pravo na novac jer je poslovanje prenijela na Novu Ljubljansku banku (NLB)“, pišu zastupnici u zahtjevu.

Dodaju da je Slovenija cijelo vrijeme odbacivala takvo tumačenje, ističući da LB i dalje ima imovinu i pravo naplate u Hrvatskoj.

Godine 1995. LB je podnijela tužbu protiv Fine, ali hrvatski sudovi su je odbili – ne po sadržaju, nego uz obrazloženje da LB nije bila ovlašćena za podnošenje tužbe.

„Odluke Fine, odnosno tadašnjeg ZAP-a, bile su usklađene s politikom hrvatske države. U to vrijeme agenciju je vodio Bogumil Cota, a ministar finansija bio je Božo Prka, koji je kasnije postao jedan od najuticajnijih hrvatskih bankara. Fina, koja se sada smatra vjerovatnom budućom vlasnicom Ljubljanske berze, dakle je u prošlosti imala važnu ulogu u opstruiranju interesa slovenačke države i Ljubljanske banke u Hrvatskoj“, navode zastupnici.

„Vrlo loša vijest“

U zahtjevu za sazivanje sjednice koalicioni zastupnici navode i izjavu direktora brokerske kuće Ilirika, Igora Štembergera, koji je za RTV rekao da je namjera preuzimanja „vrlo loša vijest“.

Dodao je da bi „moglo doći do situacije u kojoj će se izdavaoci kotirati u Zagrebu, dioničari primati dividende iz Zagreba, a kasnije bi se mogao preseliti i središnji registar vrijednosnih papira u Zagreb“.

Predsjednik uprave Ljubljanske berze, Marko Bombač, izjavio je da posjedovanje lokalne berze „pozitivno utiče na privredu i blagostanje lokalnog stanovništva“.

Ideja o otkupu – ima li još vremena?

Predlagatelji današnje sjednice odbora za finansije u zaključcima predlažu da vlada naloži SDH-u da provjeri mogućnost otkupa Ljubljanske berze.

Štemberger je jučer za Forbes Slovenija upozorio da su se alarmi upalili prilično kasno – tri mjeseca nakon objave namjere preuzimanja. „To je trebalo učiniti odmah 1. avgusta, kada je Fina objavila namjeru. Gdje su bili svi odgovorni do danas?“ pita se on.

Ministarstvo finansija Slovenije neutralno

Otvoreni dio sjednice parlamentarnog odbora posvećena rizicima preuzimanja Ljubljanske berze trajao je 25 minuta nakon čega je zatvorena za javnost.

„Važno je da Slovenija ima berzu, da se ona razvija i da se tržišna kapitalizacija povećava. Nijedan strateški dokument, međutim, trenutno ne kaže da bi berza morala biti u slovenačkom vlasništvu“, izjavila je službenica u Ministarstvu finansija Nikolina Prah.

Ponovila je, kao što je Ministarstvo već navelo u izjavi za Forbes Slovenija, da odobrenje za promjenu vlasništva nad Ljubljanskom berzom daje Agencija za tržište vrijednosnih papira (ATVP), a da Ministarstvo finansija „ne može i ne smije“ uticati na odluku.

Odluka će se znati do 20. novembra

ATVP ima rok od 60 radnih dana za odluku, a prema informacijama taj rok ističe 20. novembra.

Ako do tada ne odgovori, po zakonu se smatra da je izdato odobrenje. To znači da će, ako se ništa ne promijeni, hrvatska državna agencija postati vlasnica Ljubljanske berze najkasnije za tri nedjelje.

Predstavnik ATVP-a Žiga Kosi objasnio je da se prilikom odlučivanja procjenjuje da li je investitor „primjeren“, odnosno „fit & proper“.

Gleda se imaju li upravljačka tijela dovoljno iskustva, da li je budući vlasnik finansijski stabilan, kako će preuzimanje uticati na nadzor ATVP-a nad berzom, postoji li sumnja na pranje novca ili finansiranje terorizma.

Kako se čini, koalicijski zastupnici žele spriječiti hrvatsko preuzimanje. U zahtjevu za sazivanje današnje sjednice predložili su da vlada naloži SDH-u da ispita mogućnost otkupa Ljubljanske berze.

Mogućnost otkupa nije usklađena sa zakonom

Nikolina Prah izjavila je na sjednici da takav predlog nije primjeren jer bi, prema njenim riječima, bio u suprotnosti sa Zakonom o SDH-u.

Predložila je da se sadržaj predloga izmijeni. Predsjednica Odbora za finansije Andreja Kert je na početku rekla da su zastupnici spremni da prilagode predlog ako se kroz raspravu pronađe bolje rješenje.

Direktor SDH-a Žiga Debeljak rekao je na otvorenom dijelu sjednice da se holding do sada nije bavio Ljubljanskom berzom, da nema nikakav stav te da će pričekati zaključke rasprave i potom po potrebi djelovati.

Direktor Fonda za nasljedstvo Roman Križnik, visoka predstavnica za nasljedstvo Mateja Vraničar Erman i službenica Ministarstva spoljnih oslova Melita Gabrič izjavili su da bi svoje mišljenje radije iznijeli na zatvorenom dijelu sjednice.

Andreja Lončar, Forbes Slovenija