Staršip kompanije SpaceX rasporedio prve probne satelite

Raketa Staršip (Starship) kompanije SpaceX u utorak je u svemiru rasporedila svoju prvu seriju probnih satelita Starlink i testirala nove pločice toplotnog štita prilikom prolaska kroz Zemljinu atmosferu, ostvarivši razvojne prekretnice koje su do sada bile odlagane zbog niza prethodnih neuspjelih testova.

Ogromni sistem Starship, visok 123 metra, poletio je u svom desetom test letu oko 19:30 po lokalnom vremenu (23:30 GMT) sa baze Starbase u južnom Teksasu. Tri minuta kasnije, njegov masivni buster Super Heavy oslobodio je gornji stepen Staršipa u svemiru, na desetine kilometara iznad Zemlje, prenosi Rojters (Reuters).

Otprilike 30 minuta nakon lansiranja, dok je Staršip krstario svemirom, njegov satelitski sistem za raspoređivanje u stilu „Pez“ bombona ispustio je osam probnih satelita Starlink – prvi put do sada. To je bila ključna demonstracija za raketu koja predstavlja budućnost dominantnog lansirnog biznisa kompanije SpaceX milijardera Ilona Maska (Elon Musk).

Mnogo toga zavisi od uspjeha ove rakete. NASA je izabrala Staršip za misiju spuštanja prvih astronauta na površinu Mjeseca još od programa Apollo. Ilon Mask smatra Staršip, koji je dizajniran da bude potpuno višekratno upotrebljiv, ključnim za ostvarenje svog cilja – redovnog prevoženja ljudi na Mars.

Vatreni povratak kroz Zemljinu atmosferu iznad Indijskog okeana, oko sat nakon lansiranja, stavio je na probu razne heksagonalne pločice toplotnog štita, dok Maskova kompanija pokušava da razvije spoljašnji omotač koji će zahtijevati minimalan ili nikakav remont nakon svake misije.

Svemirske letjelice koje se vraćaju na Zemlju u prošlosti su gotovo uvijek zahtijevale nove štitove ili popravke, zbog razarajuće erozije nastale trenjem pri velikim brzinama. Pločice na NASA-inom povučenom Spejs šatlu (Space Shuttle) mogle su da izdrže desetine misija, ali su neke morale biti zamijenjene.

„Postoje hiljade inženjerskih izazova, i za brod i za buster, ali možda najveći od svih je višekratno upotrebljivi orbitalni toplotni štit“, rekao je Mask u ponedjeljak u prenosu uživo na SpaceX kanalu.

Misija je završena kontrolisanim vertikalnim spuštanjem pomoću motora na površinu okeana, zapadno od Australije.

Potom se Staršip, visok 52 metra, prevrnuo i eksplodirao u ogromnu vatrenu kuglu – očekivani kraj, vjerovatno izazvan aktiviranjem njegovog sistema za prekid leta.

Test let je pokazao dugo željeni napredak u SpaceX-ovoj filozofiji razvoja kroz neuspjehe, nakon što su prethodna tri testa završena ranije tokom leta ili na probnoj rampi u Teksasu.

Vršilac dužnosti administratora NASA-e Šon Dafi (Sean Duffy) čestitao je SpaceX-u na mreži X, rekavši: „Uspjeh leta broj 10 otvara put za Starship Human Landing System, koji će vratiti američke astronaute na Mjesec u misiji Artemis 3.“

Artemis 3, prva misija spuštanja ljudi na Mjesec u okviru NASA-inog programa Artemis, a koja će koristiti Staršip, planirana je za 2027. godinu, mada analitičari očekuju da će se taj datum pomjeriti.

Duga lista razvojnih zadataka i dalje čeka SpaceX-ovu novu generaciju raketa prije nego što bude spremna za letove s ljudskom posadom u duboki svemir – uključujući i demonstracije dopunjavanja goriva u orbiti i bezbjedno slijetanje na neravni Mjesečev teren.

SpaceX, za koji Mask očekuje da će ove godine ostvariti oko 15,5 milijardi dolara prihoda, ubrzano izrađuje nove prototipe Staršipa u Starbase kompleksu – ogromnom i brzo rastućem industrijskom pogonu za rakete. To područje je u maju proglašeno opštinom od strane lokalnih birača, od kojih su mnogi zaposleni u SpaceX-u.

Biznis sa satelitskim internetom Starlink, glavni izvor prihoda kompanije, direktno je vezan za uspjeh Staršipa. Mask planira da koristi Staršip za lansiranje većih serija satelita Starlink, koji su do sada u svemir slati pomoću pouzdane rakete Falcon 9.

U utorak, Super Heavy buster, visok 71 metar, koji inače slijeće nazad u lansirni toranj pomoću ogromnih „štapićastih“ hvataljki, umjesto toga je ciljano pao u vode Meksičkog zaliva, nakon što je iznio Staršip u svemir. Ovo vodenо slijetanje služilo je za testiranje alternativne konfiguracije motora pri povratku.