Opoziciona partija Grenlanda, koja podržava postepenu nezavisnost, pobijedila na izborima
Pro-biznis i socijalno liberalna partija Demokraatit sa Grenlanda – koja se zalaže za sporiji pristup ka nezavisnosti ostrva od Danske – izašla je kao veliki pobjednik na parlamentarnim izborima, održanim u sjenci izraženog interesa predsjednika SAD Donalda Trampa za „preuzimanje“ teritorije iz razloga „nacionalne, pa čak i međunarodne bezbjednosti“.
Glasovi sa svih 72 biračka mjesta širom ostrva prebrojani su jutros rano, a opozicioni Demokraatit su se pojavili kao najveća partija sa 29,9% glasova.
Naleraq, populistička pro-independistička partija koja podržava bliže odnose sa SAD, vodila je tokom ranog brojanja glasova, ali je završila na drugom mjestu sa 24,5% osvojenih glasova.
Dvije članice vladajuće koalicije Grenlanda, Inuit Ataqatigiit (Ujedinjeni Inui) i Siumut, zabilježile su značajan pad podrške u odnosu na izbore iz 2021. godine, osvojivši 21,4% i 14,7% glasova.
Partija Demokraatit, koja nije osvojila apsolutnu većinu, moraće da formira savez sa drugom partijom kako bi oformila vladu. Lider partije, Jens–Frederik Nielsen, rekao je da planira da stupi u kontakt sa svim ostalim partijama radi pregovora o koaliciji.
Ovakvi rezultati su iznenađenje, budući da je ranije ove sedmice BBC izvijestio da se očekivalo da vladajuća partija United Inuit (Inuit Ataqatigiit) osvoji prvo mjesto sa 31% glasova.
Šta je Demokraatit rekao o Trampu?
U utorak je Nielsen na pitanje Skaj njuza (Sky News) kakvu poruku bi ovi izbori mogli poslati Trampu, odgovorio:
„Nadam se da mu šaljemo jasnu poruku da nismo na prodaju… Ne želimo da budemo Amerikanci. Ne, ne želimo da budemo Danci. Želimo da budemo Grenlanđani. I želimo svoju nezavisnost u budućnosti. I želimo da izgradimo našu sopstvenu državu, sami, a ne uz njegovu ‘pomoć“.
Šta je Naleraq rekao o Trampu?
Za razliku od Nielsena, lider partije Naleraq, Pelé Broberg, bio je pomirljiviji prema Trampovim nastojanjima. U autorskom tekstu za U.S. News & World Report, ranije ove sedmice, pro-independistički lider je napisao:
„Nezavisni Grenland bi bio slobodan da postigne odbrambeni pakt sa SAD i mogao bi da teži statusu ‘slobodnog udruživanja’, pri čemu bismo dobijali američku podršku i zaštitu u zamjenu za vojna prava, a da ne postanemo američka teritorija.“
Broberg navodi Maršalska Ostrva i Palau kao primjere modela koji bi Grenland mogao da slijedi u odnosima sa Amerikom. Takođe je pohvalio Trampovo pominjanje Grenlanda u nedavnom govoru pred Kongresom:
„Nijedan drugi lider iz Danske ili EU nije dao tako snažnu podršku grenlandskoj nezavisnosti.“
Ipak, naglasio je da odluka „nije izbor između Danske i SAD“:
„Ovo je pitanje prava Grenlanda da postoji kao nezavisna nacija.“
Ko kontroliše Grenland?
Danska, djelimično.
Grenland, koji je dobio samoupravu 2009. godine, kolonizovaka je Danska prije oko 300 godina i Danska i dalje kontroliše vanjsku politiku i odbranu Grenlanda.
Kako bi Grenland mogao steći nezavisnost?
Grenland bi morao da održi referendum o odvajanju od Danske kao dio šireg i dugotrajnog procesa, koji bi mogao trajati 10 do 15 godina, rekao je za BBC Kaj Kleist, iskusni grenlandski političar i državni službenik.
Kleist je naglasio da bi proces uključivao i „mnogo priprema i pregovora sa danskom vladom“ prije postizanja pune nezavisnosti.
Šta Grenland kaže o nezavisnosti i Trampu?
Egede, lider pokreta za nezavisnost Grenlanda od Danske, prema pisanju ABC News-a, rekao je u januarskom obraćanju naciji:
„Moramo raditi na uklanjanju prepreka za saradnju – koje možemo opisati kao okove kolonijalizma – i krenuti naprijed.“
Egede je nazvao Trampove komentare o preuzimanju Grenlanda „nepoštovanjem“, rekavši za danski medij:
„Grenland zaslužuje da bude tretiran s poštovanjem, a ne mislim da je američki predsjednik to radio u posljednje vrijeme.“
Pipaluk Lynge, poslanica iz partije United Inuit, rekla je za Associated Press da smatra kako je veći dio teritorije uplašen još od Nove godine zbog Trampovog interesovanja:
„Stvarno, stvarno gledamo ka Evropi sada, da vidimo da li možemo da uspostavimo jače veze s njima kako bismo osigurali našu suverenu državu.“
Antonio Pequeño IV, Siladitya Ray, Forbes
