Hoće li Tramp imati hrabrosti za oštre rezove u NASA-i
Kongres se decenijama opire pokušajima rezanja ili konsolidovanja ogromnih centara za lansiranje i istraživanje američke NASA-e. Sada bi zbog propadanja infrastrukture, sve većih troškova i smanjenja budžeta mogli biti prisiljeni da nešto preduzmu.
NASA je tokom godina nagomilala čak 38 postrojenja za testiranje motora raketa na šest lokacija širom zemlje. Uglavnom se radi o ogromnim strukturama čija izgradnja i održavanje košta stotine miliona dolara, a većina njih više se ne koristi aktivno. Očekuje se da će do 2026. godine samo deset postrojenja biti u aktivnoj upotrebi, izvijestio je generalni inspektor NASA-e useptembru. Razlog za to uglavnom je izmještanje razvoja raketa u privatne svemirske kompanije poput SpaceX-a Ilona Maska (Elon Musk).
Postrojenja za testiranje odličan su primjer problema s kojima se NASA muči već decenijama: ogroman broj zastarjelih sistema koje ne može pravilno održavati, a koje Kongres odbija smanjiti jer želi zaštititi radna mjesta.
Sada se u Bijelu kuću vraća Donald Tramp (Donald Trump), a misija mu je drastično srezati potrošnju vlade. U tome bi trebalo da mu pomogne milijarder i osnivač SpaceX-a, Ilon Mask.
Hoće li Tramp zatvoriti neke najveće centre NASA-e
Insajderi upoznati s republikanskom politikom za svemir kažu da bi upravo Trampova administracija mogla imati hrabrosti suočiti se s izazovom koji se posljednjih decenijama pokazao politički nemogućim: zatvoriti nekoliko od NASA-inih 10 najvećih centara.
“U NASA-i postoje strukture koje se međusobno preklapaju i ne funkcionišu u današnje vrijeme. Treba ih preispitati i eliminisati, ili unijeti velike promjene,” kaže Bob Voker (Bob Walker), bivši čelnik odbora za nauku i svemir u Zastupničkom domu. Otkad je otišao iz Kongresa 1997, Voker radi kao konsultant u svemirskim kompanijama, a bio je uključen i u osmišljavanje svemirskih politika u prvom Trampovom mandatu.
“Postoji rašireno vjerovanje da čak četiri centra treba ispitati i vidjeti postoji li prostor za potencijalnu konsolidaciju,” kaže on.
“Svi priznaju da NASA-i ne treba 10 centara“, kaže Trampov član tranzicionog tima za NASA-u iz 2016. godine koji je s Forbesom razgovarao pod uslovom da ostane anoniman. “Pitanje je jedino koliko predsjednik želi biti agresivan.”
NASA širom zemlje
NASA je izgradila više od 5.000 zgrada i struktura u svih 50 saveznih država. One ukupno vrijede 53 milijarde dolara, a troškovi njihovog održavanja postaju sve veći teret za agenciju. Oko polovine infrastrukture NASA-e izgrađeno je 60-ih godina prošlog vijeka za potrebe programa Apollo koji je prvi put odveo astronaute na Mjesec. Trećina od preostale još je starija od toga. Iz NASA-e kažu da je čak 83 posto njene infrastrukture starije od očekivanog životnog vijeka. Zaostaci u održavanju premašili su troškove od 3,3 milijarde dolara, a svake godine porastu za još 250 miliona.
“Za jednu relativno malenu agenciju, NASA zapravo ima ogroman otisak,” kaže Kasej Drajer (Casei Dreier), šef svemirske politike u neprofitnom udruženju Planetary Society. Široka rasprostranjenost infrastrukture bila je namjerna strategija drugog administratora agencije, Džejmsa Veba (James Webb). Cilj je bio maksimalno povećati političku podršku agenciji, ali upravo ta rasprostranjenost otežava smanjenja, objašnjava Drajer. “To je funkcija, a ne greška u sistemu.”
Većina postrojenja NASA-e koncentrisana je u 10 centara, od kojih su mnoga odigrala izuzetno važne uloge u američkom svemirskom programu. Na primjer, tu je kontrola misije u Johnson Space centru u Hjustonu i lansirne podloge u Kennedy Space centru na Floridi.
Centri su istorijski poslovali nezavisno jedni od drugih, često se međusobno utrkujući za poslove. Zbog toga su razvili dvostruke, identične kapacitete. Izvještaj NASA-inog generalnog inspektora iz 2013. godine o slabo iskorišćenim postrojenjima navodi čak 36 aerodinamičkih tunela u pet centara i 40 velikih toplotnih vakuumskih komora na sedam lokacija.
Ko je prvi na listi?
Na listi za zatvaranje ili konsolidaciju prvi su istraživački centar Glenn u Ohaju, istraživački centar Ames u sjevernoj Kaliforniji i istraživački centar Langley u Virdžiniji. To su sve starija postrojenja, izgrađena prije 1945. godine. Tu je i Stennis Space Center u Misisipiju, gdje se nalazi mnogo nekorišćenih NASA-inih postrojenja za testiranje motora raketa. Svi ovi centri zapošljavaju oko 15.000 ljudi i podizvođača. NASA je krajem 2023. godine imala ukupno 19.700 zaposlenih, kao i oko 50.000 podizvođača.
NASA-u u postizanju ciljeva sve više sprečavaju troškovi održavanja zastarjelih postrojenja i tehnologija za koje nema dovoljno novca, pokazuje studija koju je ove godine objavila američka Nacionalna akademija za nauku. Na primjer, većinu laboratorija u centrima akademija opisuje kao “skučene prostore iz 60-ih koje sprečavaju razvoj nauke, preskupi su za održavanje i odbijaju najbolje talente.”
Blokade u Kongresu
Ipak, pokušaji smanjivanja broja postrojenja agencije već 30 godina propadaju jer ih blokiraju članovi Kongresa koji žele spasiti radna mjesta svojih birača. “Politički je nemoguće da neko uopšte i razmišlja o zatvaranju velikih postrojenja,” rekao je 2013. Majk Grifin (Mike Griffin), koji je bio čelnik NASA-e od 2005. do 2009. godine. “To se jednostavno ne može dogoditi jer Kongres to ne dopušta.”
Interna studija NASA-e iz 2005. godine, nakon zatvaranja programa Space Shuttlea, predložila je zatvaranje centra Glenn, premještanje programa iz Amesa i zatvaranje ili konsolidaciju Stennisa. Ništa od toga nije se dogodilo. Umjesto toga je NASA zatvorila samo kalifornijsku laboratoriju Santa Susana, jedno od tri manja postrojenja koja takođe nisu obavljala dovoljno posla da bi opravdala nastavak poslovanja. Gotovo 20 godina kasnije, druga dva postrojenja još su otvorena.
NASA slijedi “strateški smjer” koji uključuje povlačenja tokom narednih 20 godina. Cilj je savladati “izazove koje predstavlja veliki nedostatak novca za održavanje i izgradnju,” kaže portparolka NASA-e Džeifer Duren (Jennifer Dooren) za Forbes.
Vojni model
Ono što je potrebno da se preovlada uskogrudna politička borba protiv gubitka radnih mjesta, kaže jedan zvaničnik iz Trampovog tranzicionog tima, je da izabrani predsjednik snažno podrži ideju koja se već decenijama povremeno predlaže: osnivanje dvostranačkog odbora u stilu onih koje je postavio Kongres u svrhu zatvaranja pet vojnih baza u periodu između 1988. i 2005. godine.
“To će trajati jako dugo,” kaže zvaničnik, “ali mora biti shvaćeno kao rješenje koje podržavaju obje stranke i koje je dobro za zemlju.”
Ipak, Drajer kaže da će sprovođenje tog plana otežati činjenica što je NASA mnogo manja od vojske. “Nema stotina opcija za zatvaranje i razmještanje. Svaka lokacija žestoko će se braniti.”
Trampova administracija kratkoročno će vrlo vjerovatno tražiti načine za rezanje troškova u NASA-i u sklopu šireg plana smanjenja potrošnje vlade za stotine milijardi dolara. Tramp je Masku i kontroverznom preduzetniku Viveku Ramasvamiju (Vivek Ramaswamy) dao zadatak da predvode savjetničku grupu za efikasnost vlade.
Najviše koristi od rezova mogao bi imati Mask
Stručnjaci u svemirskoj industriji očekuju da će Trampova administracija željeti da NASA i Ministarstvo pravosuđa više poslova prebace privatnim svemirskim kompanijama umjesto da održavaju vlastita postrojenja. Jedan od potencijalno najvećih poteza za smanjenje troškova u NASA-i mogao bi donijeti velike koristi za Maska i SpaceX. Ako se skupa raketa Space Launch System, koja košta 4 milijarde dolara po lansiranju i ključna je za program Artemis, ugasi, potencijalno bi je mogla zamijeniti SpaceX-ova raketa Starship. Program Artemis američke astronaute želi ponovo vratiti na Mjesec.
Ipak, zastupnici u Kongresu vrlo će se vjerovatno boriti da zaštite radna mjesta u tom programu, ali i u drugim centrima.
Osim Kalifornije, većina NASA-inih postrojenja nalazi se u saveznim državama gdje su na vlasti republikanci, što dodatno komplikuje napore republikanske administracije koja ih želi zatvoriti. Uz to, bez obzira na silno naglašavanje efikasnosti budućeg američkog predsjednika, politička cijena rezanja troškova trebala bi se uzeti u obzir, kaže Drajer.
“Vrijedi li ovo sve, ako ćete to platiti gubitkom podrške u Misisipiju ili Ohaju?,” zaključuje.
Jeremy Bogaisky, Forbes
NASA Is In Dire Need Of Downsizing. Trump Could (Finally) Make It Happen.
(Prevela: Nataša Belančić)