Džared Kušner biće milijarder bez obzira na ishod izbora

Zahvaljujući svojoj kontroverznoj privatnoj investicionoj firmi Affinity Partners, koju podržava Saudijska Arabija, bogatstvo Trampovog zeta sve više raste i približava se milijardama. Pobjeda Trampa mogla bi da omogući da se to dogodi brže.

Džared Kušner (Jared Kushner) stajao je 15. septembra 2020. na južnom travnjaku Bijele kuće i posmatrao vrhunac svojih četvorogodišnjih diplomatskih napora na Bliskom istoku. To je bilo potpisivanje Abrahamskih sporazuma, skupa sporazuma o normalizaciji u čijem je dogovaranju posredovao između Izraela, Ujedinjenih Arapskih Emirata i Bahreina. Cilj je bio promocija mira u regionu uspostavljanjem odnosa i podsticanjem investicija.

Kušner (43), koji je oženjen Ivankom Tramp, ćerkom Donalda Trampa (Donald Trump), i koji je služio kao viši savjetnik u Trampovoj administraciji, prisjetio se u svojim memoarima iz 2022. da se tada osjećao „iscrpljeno, ali duboko srećno“. „Poslije dugog i teškog puta, postigli smo nezamislivo, napravili smo mir na Bliskom istoku“.

Početak rasta

Četiri godine kasnije, Izrael i Hamas uvučeni su u sve obimniji rat u kojem je poginulo oko 1.600 Izraelaca i 44.000 Palestinaca. Kako sukob eskalira, Kušner ostaje posvećen ideji da ekonomske investicije između Izraela i Zaliva mogu unaprijediti odnose i donijeti mir u region. Od izlaska iz politike 2021. godine, nastavio je da slijedi iste ambicije na Bliskom istoku. Koristio je svoje moćne veze da osnuje privatnu investicionu firmu vrijednu tri milijarde dolara. Time je dodao procijenjenih 170 miliona dolara svom bogatstvu, uprkos malom iskustvu u tom sektoru.

„Sklapanje mirovnih sporazuma u tom dijelu svijeta mnogo je teže nego poslovnih“, rekao je Kušner u nedavnom intervjuu za Forbes. „Moj uspjeh u regionu nema premca“.

Kušner je osnovao Affinity Partners u predgrađu Majamija, Sunny Isles Beach, u januaru 2021. To je bilo istog mjeseca kada je njegov tast napustio Bijelu kuću i nastanio se u Mar-a-Lagu. Uspio je da prikupi dvije milijarde dolara od saudijskog fonda vrijednog 925 milijardi dolara i više od 400 miliona dolara od investicionih fondova iz Katara i Abu Dabija. Oko 600 miliona dolara dodatnih sredstava stiglo je od neimenovanog investitora i tajvanskog milijardera Terija Goua (Terry Gou), čiji Fokskon (Foxconn) proizvodi većinu Ajfon (iPhone) uređaja u svijetu. (Kušner je pomogao u pregovorima za subvencije za Fokskonovu fabriku u Viskonsinu dok je bio u Bijeloj kući).

„Vjeruju mi i žele da počnu da grade veze s Izraelom“, kaže Kušner o svojim investitorima iz Zaliva. „Da im pomognem da pronađu dobre investicije u Izraelu, smatram vrlo važnim i uzbudljivim“.

Skoro utrostručio bogatstvo

Affinity je doprinio da Kušnerovo bogatstvo poraste na najmanje 900 miliona dolara. To je porast od 180% u odnosu na ranu 2017. Tada je Kušner bio vrijedan samo 324 miliona dolara, prema ličnom finansijskom izvještaju koji je dobio Njujork Tajms (New York Times). I tada i sada, više od polovine njegovog bogatstva – oko 580 miliona dolara – dolazi od njegovih 20% udjela u porodičnoj firmi za nekretnine sa sjedištem u Njujorku, Kushner Companies. Njom je upravljao kao izvršni direktor od svoje 27. do 36. godine. Njegovo bogatstvo uključuje i procijenjenih 150 miliona dolara u gotovini, umjetninama, drugim investicijama i udjelu u zajedničkoj kući sa Ivankom u Majamiju. Kušner nije želio da komentariše svoje bogatstvo, osim što je izjavio da još nije milijarder.

Forbes procjenjuje vrijednost Kušnera nezavisno od Ivanke, koja vrijedi oko 50 miliona dolara. Njen 78-godišnji otac još nije dao značajan udio nijednom od svoje djece u većim sredstvima, osim njegovog hotela u Vašingtonu, koji su kasnije prodali.

Mlada i neobična firma

Iako je Kushner Companies doživjela procvat posljednjih godina, Kušnerov noviji, kontroverzni privatni investicioni projekat gura ga ka teritoriji milijardera. Na osnovu razgovora sa sedam investitora i analitičara, Forbes procjenjuje da Affinity sada vrijedi 170 miliona dolara za Kušnera – jedinog vlasnika firme. To je suma koja uključuje 31 milion dolara koje je uložio u firmu, 12 miliona dolara od oporezovanih naknada koje je već naplatio i dodatnih 130 miliona dolara u očekivanim naknadama i profitu u desetogodišnjem periodu fonda do 2031. godine.

S obzirom na to da je Affinity, koji ima 35 zaposlenih, mlada i neobična firma – oslanja se na mali krug rijetkih investitora koji možda neće ponovo uložiti tako velika sredstva – trenutno vrijedi manje od već poznatih investicionih firmi slične veličine, prema riječima analitičara i investitora.

„Ljudi znaju ko je Džared Kušner, ali on nije KKR, nije Blekstoun (Blackstone). On je pojedinac“, kaže analitičar Berklisa (Barclays) Ben Budiš (Ben Budish).

Projekti u Srbiji i Albaniji

Međutim, to je 170 miliona dolara u ličnom bogatstvu koje Kušner vjerovatno ne bi stekao bez svoje funkcije u vladi. Postaće milijarder prije ili kasnije, ali Trampova pobjeda mogla bi dodatno ubrzati rast firme, podstičući strane investitore da nastave s ulaganjima nezavisno od učinka ulaganja – što bi dodatno povećalo Kušnerovo bogatstvo.

Minmo Gang (Minmo Gahng), asistent profesor finansija na Kornelovom SC Džonson koledžu za biznis, sugeriše da bi Trampova pobjeda mogla povećati vrijednost firme.

„Da se Tramp nije kandidovao, mogao bih da kažem: ‘Imam vrlo jasan plan šta će se desiti u narednih pet-10 godina ovog posla’“, kaže Kušner. „Ali, očigledno je da mi je cilj da nastavimo da radimo ono što radimo sada“.

Affinity je imao spor početak, investirajući gotovo nikakav kapital u prvoj godini dok je Kušner učio kako stvari funkcionišu i prilagođavao se tržištu uzdrmanom pandemijom. Ali od tada je ubrzao tempo, i sada je uložio oko 1,6 milijardi dolara u najmanje osam firmi u Brazilu, Njemačkoj, Izraelu, SAD-u, Velikoj Britaniji i UAE. U industrijama od finansija do energetike. Kušner kaže da firma takođe ulaže u vještačku inteligenciju i data centre, i planira dva projekta nekretnina u Albaniji i Srbiji.

„Tražimo rastuće kompanije. Ne želim da kupujem kompanije da bih smanjio troškove i preokrenuo ih“, kaže Kušner. „Pronalazimo ono za šta vjerujemo da su pogrešno procijenjene prilike sa svijetlom budućnošću. Spremni smo da napravimo velike strateške opklade“.

Arapskim investitorima otvorio vrata Izraela

Njegove najznačajnije investicije do sada su one u Izraelu. U septembru 2023, Affinity je najavio posao vrijedan 110 miliona dolara za 15% udjela u automobilskoj i kreditnoj diviziji konglomerata Shlomo Group. To je bilo prvo poznato ulaganje saudijskih i katarskih investicionih fondova u Izraelu. To je značajno jer nijedna država Zaliva nema diplomatske odnose sa Jerusalimom. Kušner je morao da dobije odobrenja od obje vlade da to realizuje. Mjesec kasnije, napadi 7. oktobra potresli su Bliski istok.

Rat nije zaustavio Kušnera u ulaganjima u region. Dogovor sa Shlomo grupom zaključen je u januaru, a šest mjeseci kasnije, Affinity je kupio akcije izraelske firme Phoenix Financial, koja pruža finansijske usluge, vrijedne oko 130 miliona dolara. „To me samo još više približilo mojim [investitorima]“, kaže Kušner. „Činjenica da ulažem sredstva iz Zaliva u Izrael poslije 7. oktobra je veoma važna. Moramo sve da ujedinimo“.

Privatne investicione firme, poput Affinity Partners-a, ne generišu prinos dok ne dođe do završne faze investicionog perioda. Tada počinju da prodaju imovinu i vraćaju profit investitorima. S obzirom na to da bi Affinity mogao da dostigne tu tačku tek oko 2028. ili 2029. godine, još je rano procijeniti da li će trenutne investicije firme biti uspješne (Kušner nije komentarisao da li planira da prikupi dodatna sredstva).

Dobra i manje dobra ulaganja

Ipak, postoje neki rani pokazatelji. Dvije investicije Affinity-a u kompanije koje su na berzi, Phoenix Financial i startap za distribuciju građevinskih proizvoda QXO, ostvarile su prinos od 16% i 67% respektivno, od kada je Affinity investirao u julu. Za poređenje, S&P 500 indeks porastao je 6% u istom periodu.

Affinity je takođe uložio 110 miliona dolara u njemački startap za fitnes tehnologiju, EGYM, u 2023. godini. Njegova vrijednost je porasla 53% nakon nove runde finansiranja u septembru. „Željeli smo investitora s dubokim znanjem o američkoj ekonomiji“, rekao je Filip Roš-Šlander (Philipp Roesch-Schlanderer), suosnivač i izvršni direktor EGYM-a. „Bili su odlični partneri“. Što se Džareda tiče: „Uvijek je dostupan za mene“.

Nisu sve vijesti pozitivne. Investicija od 150 miliona dolara u Zamp, brazilskog operatera franšize brze hrane, u partnerstvu s fondom Mubadala iz Abu Dabija, pala je 44% od kada je Kušner investirao u februaru. Kušner ostaje uvjeren da je dobio povoljnu cijenu za franšizera Burger Kinga. Ukazuje na planove za širenje i sporazum od 23 miliona dolara za kupovinu operacija Starbaksa u Brazilu.

Iako je nov u privatnom kapitalu, Kušner nije stranac u vođenju posla. Prvi put se upoznao s porodičnom kompanijom za nekretnine kao dijete. Pratio je svog oca Čarlsa na gradilišta i pomagao u radu od 13. godine. Diplomirao je na Harvardu 2003. i upisao zajednički pravni i poslovni program na Njujorškom univerzitetu (NYU).

Hapšenje oca

Porodični posao je naglo prekinut kada je njegov otac uhapšen zbog kršenja zakona o porezu i kampanjama 2004. godine. Čarls Kušner (Charles Kushner) angažovao je starog prijatelja da vodi firmu, moleći svog najstarijeg sina da ostane u školi. Uprkos očevim molbama, Džared je većinu dana provodio preskačući časove i vozio je do tadašnjeg sjedišta u Nju Džerziju u pet ujutro kako bi pomogao. Uspio je da diplomira, a njegov otac, koji je pušten u avgustu 2006, imenovao ga je za izvršnog direktora 2008. Tada je finansijska kriza bila u punom jeku. Tokom osmogodišnjeg vođenja firme, Džared je proširio poslovanje na Njujork, srednji zapad i srednjeatlantske države.

„Mnogo uspjeha koji kompanija danas uživa zasniva se na snažnim temeljima koje je Džared ponovo izgradio“, kaže Čarls Kušner (70) čija firma sada vrijedi 2,9 milijardi dolara.

Da je ostao s bratom već bi bio milijarder

Zatim je uslijedila nova promjena. Nakon što je njegov tast izabran za predsjednika, Kušner se 2017. godine preselio u Vašington kako bi služio kao njegov savjetnik. Ujedno se povukao iz Kushner Companies i investicionog odbora uspješne venture capital firme svog brata Džoša (Josh), Thrive Capital. Uzeo je, kako kaže, „četiri godine odmora od zarađivanja novca“.

Zadržao je udio u firmi za nekretnine, predajući upravljanje Loranu Moraliju (Laurent Morali), francuskom investicionom bankaru kojeg je angažovao 2008. Potpuno se povukao iz Thrive-a, firme koja je podržala Instagram i Spotifaj (Spotify), a koja sada vrijedi 5,3 milijarde dolara. Da je zadržao taj udio, već bi bio milijarder.

Milijarde za početnika u investiranju

Njegov rad na geopolitičkim pitanjima u Vašingtonu pomogao je u uspostavljanju njegove post-političke karijere. Nekoliko stručnjaka koji su govorili za Forbes smatraju da su investitori Affinity-a iz Zaliva imali na umu više od finansija kada su podržali firmu. Gotovo je nečuveno da veliki suvereni fondovi ulože milijarde u novu firmu sa neiskusnim osnivačem. O strategiji saudijskog Fonda za javna ulaganja, bivši međunarodni pregovarač iz investicionog fonda koji je želio da ostane anoniman objašnjava: „Bilo šta što ima politički aspekt je dozvoljeno. Siguran sam da je to dio razmatranja za ovu investiciju. Nije sve pitanje povrata“.

Saudijski prijestolonaslednik Mohamed bin Salman (poznat kao MBS) lično je prevazišao zabrinutosti svog investicionog odbora zbog Kušnerovog neiskustva, prema Njujork Tajmsu. Kušner smatra da je podrška MBS-a bila korisna potvrda. Povodom negativnog publiciteta koji je uslijedio, kaže: „Oni misle da pišu nešto loše. Svi u poslovnom svijetu to čitaju i žele da rade bliže s Affinity jer znaju da su moji partneri stekli veliko povjerenje“.

Nagrada za ćutanje?

Neki su predložili da su ulaganja nagrada za Kušnerovu podršku Zalivu tokom službe u Bijeloj kući. I njegov tihi stav prema kršenjima ljudskih prava u tim zemljama, kao što je ubistvo Džamala Kašogija (Jamal Khashoggi) 2018. godine, za koje CIA vjeruje da ga je orkestrirao MBS. „U roku od nekoliko mjeseci [od odlaska] sklopio je ugovor sa Saudijcima vrijedan dvije milijarde dolara“, kaže Virdžinija Kanter (Virginia Canter), glavna savjetnica za etiku u organizaciji Građani za odgovornost i etiku u Vašingtonu. „Izgleda kao nagrada“.

Kanter primjećuje da, iako mnogi državni službenici kasnije prelaze u privatni sektor, oni ne dobijaju odmah naknadu od stranih vlada s kojima su sarađivali. Ona zagovara obavezni višegodišnji period „hlađenja“, tokom kojeg ljudi ne mogu da sklapaju takve poslovne odnose po izlasku iz državne službe. „Moramo biti sigurni da kada neki javni službenik stupi na funkciju, ne čini to da bi služio svojim privatnim interesima nakon isteka mandata“.

Demokrate traže istragu

Demokratski zakonodavci usmjerili su pažnju na Affinity zbog zabrinutosti za etiku. Senator Ron Vajden (Ron Wyden) i predstavnik Džejmi Raskin (Jamie Raskin) objavili su 24. oktobra pismo upućeno državnom tužiocu Meriku Garlandu (Merrick Garland). Tražili su da Ministarstvo pravde imenuje specijalnog tužioca koji bi istražio Kušnera i Affinity zbog mogućih kršenja Zakona o registraciji stranih agenata. Zakon zahtijeva javno objavljivanje „agenata“ stranih aktera.

Kušner, koji karakteriše pismo kao politički motivisano, negira sve optužbe o kršenju etike: „Pridržavamo se svih zakona i pravila“, kaže. „Nema sukoba interesa. Ovo pismo je ispod nivoa ozbiljnosti koji njihove komore zaslužuju“.

Iako je Affinity osnovan ubrzo nakon nemira 6. januara na Kapitolu – kada nije bilo jasno da li će Tramp ponovo konkurisati za predsjednika – neki vide ove investicije kao način obezbjeđivanja.

Kušner je rekao da on i Ivanka zvanično neće učestvovati u budućoj Trampovoj administraciji, ali da bi ipak mogao neformalno savjetovati Trampa. „Ono što Saudijci dobijaju je neko ko može razgovarati s Trampom u svakom trenutku“, kaže Mark Kac (Mark Katz), profesor emeritus državne uprave i politike na Džordž Mejson univerzitetu.

„To je vin-vin situacija. Može pomoći u uticaju na Trampa, može pomoći ako ove investicije zapravo budu uspješne“, kaže David Makovski (David Makovsky), bivši viši savjetnik američkog specijalnog izaslanika za izraelsko-palestinske pregovore.

Giacomo Tognini, Monica Hunter-Hart, Forbes

Why Jared Kushner Will Become A Billionaire No Matter Who Wins