Električna vozila – Pežo E3008 je kvalitetan automobil, ali SUV nije za elektrifikaciju

Zagovornici električnih vozila često potkopavaju svoje stavove insistiranjem da su ona savršena u svakom pogledu i mogu se takmičiti sa svime što motori s unutrašnjim sagorijevanjem (ICE) mogu ponuditi.

Oni koji ukazuju na očigledne nedostatke, poput tvrdnji o dometu i sporne baterijske kapacitete, često se odbacuju kao neupućeni.

Električna vozila će uspjeti, ali samo ako proizvođači počnu da se fokusiraju na ono u čemu ova tehnologija automobila briljira, a ignorišu ostatak.

To znači jeftina, kratkodometna vozila sa malim baterijama. Ona koja mogu zadovoljiti možda 90% potreba za vožnjom, umjesto neisplativih giganata koji pokušavaju, ali ne uspijevaju da repliciraju ICE tehnologiju.

Da li Evropa može napraviti ekvivalent kineskom BYD Seagull-u – cijena oko 10.000 eura, domet oko 160 km, sa četiri sjedišta, idealno za dnevne vožnje, školu i kupovinu?

Jedan stručnjak kaže da je ovo moguće, ali nije sigurno da li EU želi da vidi masovno tržište EV.

Karakteristike Pežoa E3008

Iskustva za modelom Pežo (Peugeot) E3008 pokazuju da čak i najbolji modeli zaostaju na evropskim autoputevima pri većim brzinama u poređenju sa najskromnijim dizel limuzinama i terencima.

Ovo često osporavaju zagovornici električnih vozila koji ne žele da prihvate jednostavnu fiziku.

Profesor Kardif Biznis škole, Piter Vels (Peter Wells), sumirao je problem ovako: „Domet EV-a drastično opada pri velikim brzinama“.

Za EV, dodatna energija potrebna za prelazak sa 60 mph (96 km/h) na 75 mph (120 km/h) je zapanjujuća. Praktično udvostručuje potrošnju energije kako bi se sav taj vazduh pomjerio s puta, rekao je Vels ranije.

Kako električna vozila povećavaju brzinu na evropskim autoputevima do 130 km/h, otpor vazduha postaje značajan faktor. Vozila poput manjih Teslinih modela bolje se nose s tim jer imaju niži frontalni profil.

SUV-ovi, poput Kia EV9 i Pežo E3008, imaju masivne prednje djelove, što im otežava situaciju kada je riječ o aerodinamičkom otporu.

Izvršni direktor Economic Analytics Nik Molden (Nick Molden) ovako je sumirao problem:

„Otpor vazduha (dreg sila) je proporcionalan kvadratu brzine. Otpor će negativno korelirati s dometom. Dakle, domet će opadati više nego proporcionalno kako brzina raste. Dizajn vozila može promijeniti druge faktore, kao što je koeficijent otpora zbog čega se Tesla toliko fokusira na aerodinamiku“, rekao je Molden.

Električna vozila i potrošnja

„Pod svim drugim jednakim uslovima, otpor vazduha će biti 164% veći pri 130 km/h u poređenju sa 80 km/h, što je povećanje brzine od 63%,“ naveo je Molden.

Aleksandar Damjanov (Aleksandar Damyanov), tehnički menadžer Green NCAP-a sa sjedištem u Belgiji, nedavno je iznio sljedeće mišljenje:

„Kod vozila sa električnim pogonom, potrošnja na autoputu, posebno u hladnim vremenskim uslovima, može biti značajno viša,“ rekao je.

Damjanov je rekao da je aerodinamički otpor ključan za performanse na autoputu.

Proizvođači moraju poboljšati aerodinamiku i pronaći načine za efikasnije grijanje komponenti i putnika, što je gotovo besplatan nusproizvod kod motora s unutrašnjim sagorijevanjem. Takođe i zahtijeva značajnu energiju kod EV-a.

„Proizvođači moraju biti iskreniji sa potrošačima o ograničenjima dometa. Moraju biti otvoreniji sa kupcima kako bi izbjegli neprijatna iznenađenja,“ rekao je Damyanov u intervjuu.

Cijena za Pežo E3008

Ovo vozilo, koje je cijenjeno na nešto manje od 50.000 funti posle poreza (oko 60.000 eura), bio je izvanredan za vožnju sa trenutnim ubrzanjem dostupnim kroz cio opseg.

Pežo E3008 izgleda sjajno sa impresivnim kvalitetom. Upravljač i vožnja su bili besprekorni.

Ipak, na autoputu je domet opadao alarmantnom brzinom, smanjujući bar 50% predviđenog dometa pri brzini od 75 mph (120 km/h).

Obično kod modernih električnih vozila, sistem regenerativnog kočenja ne samo da štiti dostupan domet, već preko brdovitih predjela i brzina ispod 90 km/h, kao i u gužvi, može generisati malo viška.

Iz nepoznatih razloga, regenerativno kočenje nije radilo uopšte na ovom Pežou, što može ukazivati na neki softverski problem ili neispravan sistem za bilježenje podataka.

Podaci na ekranu vozila takođe su pokazivali čudne rezultate.

Električna vozila i punjenje

Punjen je pet puta, i svaki put je prikazivao maksimalni domet – tačno 525 kilometara, što je nečuveno u mom iskustvu sa više od 35 različitih EV-a.

Kada je preostalo 325 kilometara, vozilo je napunjeno preko noći dodajući 110 kilometara milja, ali je ukupno i dalje pokazivalo 525 kilometara, dodajući skoro 100 mitskih kilometara.

Bilo je medijskih izvještaja o softverskim problemima sa ovim vozilom. Iz Pežoa, upitani za komentar, rekli su:

„Što se tiče vozila koje se puni do tačno iste brojke dometa svaki put, vozilo će uvijek biti napunjeno do WLTP zvaničnog dometa koji je 525 kilometara“.

Potrošnja E3008

Potrošnja energije tokom prethodne vožnje se ne uzima u obzir za određivanje dometa kada je puno.

Nakon toga, stvarna potrošnja vozila se uzima u obzir za ažuriranje dostupnog dometa. Iz Pežoa to nisu htjeli da komentarišu.

Mišljenja Velsa, Moldena i Damjanova jasno pokazuju da domet EV-a opada pri velikim brzinama. Ovaj praktični primjer potkrepljuje ono što su rekli.

Automobilski stručnjak koji želi da ostane anoniman prešao je ukupno skoro 4.000 kilometara francuskim autoputevima u Tesla Model X prošle godine, upoređujući ga sa dizelom Range Rover.

Većina pređenih kilometara bila je na zakonitim brzinama između 130 i 140 km/h.

Jedno putovanje od 2.500 kilometara bilo je od Dijepea do Bordoa, zatim u Marsej, pa povratak do Kanala u Kaleu.

Iskustva

Drugo putovanje od 1.450 kilometara bilo je od Kanala do Pariza, Nanta, a zatim povratak u Kale.

Putovanje od 725 kilometara od Dijepea do Bordoa zahtijevalo je tri punjenja, dok bi Range Rover dizel sa dometom od 885 kilometara mogao da obavi putovanje bez zaustavljanja.

Od Bordoa do Marseja (više od 645 kilometara), bila su potrebna dva zaustavljanja u poređenju sa nijednim za dizel.

Putovanje od Marseja do Kanala, skoro 1.125 kilometara, zahtijevalo je četiri zaustavljanja (nasuprot samo jednom za dizel).

Putovanje od Kanala do Pariza, Nanta i nazad do Kanala zahtijevalo je šest zaustavljanja nasuprot dva za dizel.

Tesla tvrdi da Model X ima domet do 565 kilometara, ali pri ovim visokim brzinama, punjenje je bilo potrebno otprilike svakih 260 do 275 kilometara.

Opcija sa dizelom Range Rover-a bi pružila veću fleksibilnost i značajno smanjila vrijeme putovanja, prema riječima auto stručnjaka.

Da li će električna vozila biti dostupnija

Moja recenzija Kupra Born (Cupra Born) iz prošle godine oslikava prirodu većine modernih EV-ova. Kupra je podružnica Folksvagena (Volkswagen), a Born ima mnogo zajedničkog sa VW ID.3.

Na putovanju od 117 kilometara preko valovitih puteva pri brzinama rijetko iznad 80 kilometara na čas i nikada iznad 95 km/h, Born je koristio samo 85 kilometara, zahvaljujući efikasnom kočenju.

Duže, ali mnogo brže putovanje od 140 kilometara korišćenjem M3 i M27 autoputeva smanjilo je domet dostupne baterije za 207 killometara.

Molden iz Emissions Analytics-a rekao je da nije jasno da li EU želi jeftinija, masovno dostupna električna vozila ili bi radije vidjela skuplja privatna vozila.

„Da li Evropa može da napravi jeftinije vozilo ako bi htjela, sa visokim troškovima rada i energije i strogim ekološkim regulativama? Moguće je, ali teško“, rekao je Molden. „Vjerovatnije je da će Kina i Evropa sklopiti dogovor da se dobar dio proizvodnje kineskih EV kompanija smjesti u Evropu“.

To je bio slučaj sa japanskom automobilskom industrijom u Velikoj Britaniji 80-ih.

To bi očuvalo radna mjesta u Evropi i učinilo jeftinije EV-ove dostupnim, ali po cijenu stranog vlasništva.

Kina pobjeđuje na bilo koji način, sve dok trenutne politike dekarbonizacije ostanu na snazi, što efektivno nameće električna vozila.

Neil Winton, saradnik Forbesa

Peugeot E3008, An EV Unhappy In The Fast Lane, And The Slow One Too