Prisustvo američke kompanije Behtel u regionu: Sočne afere i papreni politički kilometri

Američki građevinski gigant Behtel (Bechtel), gradio je u ovom regionu uglavnom auto-puteve posljednje gotovo dvije decenije. Njihovo prisustvo, pratile se, međutim, afere i skupi kilometri.

Trenutno, više su nego zainteresovani za izgradnju reverzibilne hidroelektrane Đerdap 3. Nije tajna ni da im je u ostvarenju te namjere svesrdno pomagala bivša ministarka rudarstva i energetike Zorana Mihajlović. Za nju je ova kompanija, još iz vremena kada je zajedno sa turskom firmom ENKA dobila posao izgradnje Moravskog koridora „najbolja u svijetu“.

Zajedljivi bi, mada nema potvrde, mogli reći i kako je baš zbog te ljubavi između bivše ministarke i njene omiljene kompanije projekat Đerdap 3 i vraćen na sto. Projekat je 2021. godine proglašen onim od nacionalnog značaja.

Do tada, mada se ovaj projekat sporadično pominjao prethodnih 30 godina, prioritet je imala hidroelektana Bistrica, što zbog daleko manje cijene izgradnje, što zbog jednostavnije realizacije koja u slučaju Đerdapa zavisi i od Rumunije.

Behtel je nedavno, a na osnovu Memoranduma o razumijevanju potpisanog između Vlade Srbije i ove kompanije svojim sredstvima finansirao izradu Prethodne studije izvodljivosti. Da li će on i graditi Đerdap 3, još je rano tvrditi. Sudeći na osnovu iskustva sa „slučajem Moravski koridor“ logično je da hoće.

Ko će graditi Đerdap 3

„Ministarstvo rudarstva i energetike će raspisati javni poziv za izbor projektanta koji će do 2027. izraditi studiju opravdanosti sa idejnim projektom, studiju uticaja na životnu sredinu i prostorni plan. Na osnovu rezultata tih studija i projekata biće moguće odrediti dalje korake, opredijeliti se za određeno rešenje i utvrditi vrijednost projekta“, odgovaraju na pitanje Forbes Srbija u kojoj fazi je trenutno ovaj projekat, kolika je njegova vrijednost i ko će biti izvođač.

Forbes Srbija istraživao je šta je ova američka kompanija radila ili radi u ovom dijelu Evrope.

Makedonija

Aprila ove godine, svečano je u prisustvu zamjenika premijera Sjeverne Makedonije i ambasadorke SAD-a u toj zemlji položen kamen temeljac za izgradnju auto-puteva na Koridorima 8 i 10 kroz Makedoniju.

Da bi konzorcijum Behtel – Enka mogao da izvodi radove na ovim putevima brzo i efikasno, makedonske vlasti potrudile su se da revidiraju čak osam zakonskih propisa.

Suspenzijom primjene regularnih propisa omogućeno im je da mimo redovne zakonske procedure uđu u izgradnju ovih putnih pravaca.

I nije to ništa neuobičajeno, gotovo isto su se ponašale sve zemlje ovog regiona u kojima je američki gigant izvodio radove.

Suprotno onome što zemlja iz koje ova kompanija dolazi propovijeda i svijetu i na Balkanu, a to su javni pozivi i otvoreni tenderi koji bi trebalo da spriječe korupciju i odrede tržišnu cijenu, za Behtel pravila ne važe.

Zaobilaženje tendera

Oni na tenderima uglavnom ne učestvuju. To je naročito slučaj kada se radi o manje razvijenim zemljama. Srbija je u tom smislu izuzetak pošto je ovdje ipak organizovan neki vid tenderskog postupka.

Vratimo se, na trenutak, ponovo na slučaj u Sjevernoj Makedoniji. Tamo su stanovnici pojedinih opština i mjesnih zajednica ljetos protestovali zbog izgradnje auto-puta preko njihovih atara, blokirali su i neke puteve, a slučaj je čak i završio na sudu od kojeg je traženo da uvede privremenu zabranu izgradnje jer su, kako tvrde, radovi štetni po životnu sredinu.

Hrvatska

Hrvatska javnost još se jasno sjeća afere u kojoj je otkriveno da je gradnja 147 kilometara na auto-putu, nazvanom od milošte Dalmatina, plaćeno 990 miliona dolara. Posao je, takođe, ugovoren mimo javnog „natječaja“. Kasnije je tadašnji ministar obnove Jure Radić priznao medijima da je cijena mogla biti barem trećinu manja da je bilo tendera. Razlog zašto to nisu uradile, kazao je tom prilikom Jurić, bila je odluka da se novcem poreskih obveznika plati učvršćivanje političkih odnosa Hrvatske i Sjedinjenih Američkih Država.

Niko, pritom, ne spori da Behtel slovi za kvalitetnog građevinskog giganta, odnosno da su putevi koje gradi kvalitetni, ali ako ste spremni da ih papreno platite.

Rumunija

I auto-put u Rumuniji, ova kompanija svojevremeno je gradila zaobilazeći tenderske procedure. Zbog ove činjenice reagovala je i Evropska komisija, pisali su strani mediji. Rumunija je upozorena da će joj zbog kršenja propisa iz ove oblasti EU uskratiti finansijska sredstva. Ugovor je ipak potpisan i dogovorena je cijena od 2,2 milijarde eura.

Deset godina kasnije, rumunske vlasti raskinule su potpisani ugovor, posle niza problema sa Behtelom. Behtel je Rumune optuživao da sporo plaćaju, a tamošnje vlasti kompaniju da sporo gradi.

Za 10 godina izgrađeno je tek nešto više od 50-ak kilometara, umjesto više od 400. Ugovorne strane dogovorile su da Rumunija plati 1,4 milijarde eura uvećane za oko 30-ak miliona za obeštećenje zbog raskida ugovora.

I svjetski i regionalni mediji pisali su tih dana o raskidu „kontroverznog ugovora“ o izgradnji auto-puta kroz Transilvaniju koji je od samog početka dogovaran politički.

Poslovanje Behtela u Srbiji U Srbiji Behtel posluje kroz dva ogranka. Prema podacima APR-a registrovano je preduzeće Bechtel Limited ogranak i preduzeće Bechtel ENKA UK Limited organak. Vlasnik i osnivač prvog preduzeća je Bechtel Limited iz Velike Britanije, dok je vlasnik drugog takođe britanska firma Bechtel ENKA Limited. Prvi srpski ogranak ovog preduzeća osnovan je jula 2018. Šifra djelatnosti je izgradnja ostalih nepotpunih građevina. Drugi je registrovan u novembru 2019. godine i osnovan je za izgradnju auto-puta Moravski koridor. Behtel Limited prema finansijskom izvještaju za 2023. godinu ima 44 zaposlena, spada u srednje pravno lice i ostvarilo je poslovne prihode od 1,7 milijardi dinara u prethodnoj godini. Neto dobit bila je 56 miliona dinara. Bechtel ENKA Limited, sa druge strane, zapošljavala je u 2023. godini u prosjeku 2.801 radnika, pokazuje finansijski izvještaj. Ostvareni prihodi su 40,3 milijarde dinara u poređenju sa 42,2 milijarde dinara. Neto dobit je, sa druge strane, pala sa 8,9 milijardi dinara na 3,3 milijarde koliko je izvođač radova na Moravskom koridoru imao u prošloj godini.

Albanija

„Prvi put otkrivena zvanična dokumenta dokazuju kako su lobiranje, loše planiranje, nekonkurentni tenderi, neuspjeh u postavljanju gornjih granica troškova i naduvane cijene ostavili albanske i kosovske poreske obveznike sa računom od dvije milijarde eura za samo 137 kilometara puta“, pisao je 2014. godine BIRN.

BIRN dalje piše kako je ovaj „patriotski“ auto-put koji spaja Prištinu i Tiranu, trebalo da poveća trgovinu i turizam, ali da je taj rast više nego skroman. Sa druge strane, konačni troškovi puta su najmanje udvostručeni u odnosu na početne procjene.

„Građevinska firma Behtel-ENKA ostvarila je profite u iznosu od stotine miliona eura zahvaljujući, kako kritičari tvrde, ugovoru koji je bio „znatno naklonjen“ njima, visokim cijenama i poreskim olakšicama”, pisao je BIRN.

Ugovor je sa Albanijom sklopljen 2006. godine na osnovu brzog i kusog tendera. Svjetska banka je zato prigovarala da je nedovoljno transparentan i time nezakonit. Dogovorena cijena bila je samo 418 miliona eura.

BIRN piše da se američka administacija potrudila da „smekša“ prigovore Svjetske banke i MMF-a. Cijena je u međuvremenu rasla do blizu milijardu eura.

Kosovo

Četiri godine posle Albanije, potpisan je i ugovor sa vlastima u Prištini za izgradnju deonica kroz tu teritoriju. I tamo su troškovi porasli sa inicijalnih 400 za 102 kilometra na 838 miliona za 77 km.

U Albaniji se zbog ovoga vodila i tužilačka istraga, ali je proces kasnije obustavljen. Sumnjalo se da su potpisnici ugovora zloupotrijebili službeni položaj i svjesno potpisali nepovoljan ugovor sa konzorcijumom Behtel-ENKA.

Srbija

Behtel-ENKA u Srbiji posljednjih šest godina angažovani su na izgradnji Moravskog koridora, odnosno puta Pojate – Preljina. Memorandum o izradnji potpisan je 2018. godine. Predviđena je bila izgradnja 112 kilometara puta a maksimalna ugovorena vrijednost posla bila je 800 miliona eura.

Istorija Behtela Voren Behtel ( Warren A. Bechtel) osnovao je ovu kompaniju 1898. godine. Kako piše na njihovoj znaničnoj veb stranici, prvi posao koji nije imao veze sa željeznicom započeli su 1919. Bio je to put u Sjevernoj Kaliforniji. Prvi gasovod gradili su deceniju kasnije. Sredinom 40-ih godina prošlog vijeka dobili su prvi posao na Bliskom Istoku: i to izgradnju rafinerije. Tih godina započinju i radove na Trans-arapskom gasovodu koji transportuje naftu preko Saudijske Arabije, Jordana, Sirije i Libana do tankera u Sredozemnom moru. Prvi nuklearni reaktor počeli su da grade 1949. godine. Kompanija Behtel gradila je za proteklih 126 godina najznačajnije i najsloženije infrastrukturne objekte u svijetu. Gradili su od Australije i Novog Zelanda, preko Afrike i Azije, do Evrope, pa i Balkana. Njihov posao uključuje aerodrome, luke, metro, auto-puteve, energetske objekte, pa i one nuklearne… Poznati su po tome što su nakon američke invazije obnavljali Irak 2003. godine. Mediji širom svijeta povezuju ih sa republikanskim političarima. Spadaju u jednu od najuticajnijih kompanija iz SAD-a. Poznato je i da otvaranju njihovih radova širom svijeta po pravilu prisustvuju ambasadori SAD-a u tim zemljama.

Da bi izbjegli klasični tender, a opet i direktno ugovaranje posla nađeno je solomonsko rješenje.

Usvojen je poseban zakon koji je dio medija nazivao i „Zakon Behtel“. Njime su izbjegnuti propisi koji regulišu javne nabavke, ali je Vlada zato raspisala po tom novousvojenom zakonu javni poziv za izbor strateškog partnera za izgradnju ovog puta.

Uslovi tendera napisani su tako da diskriminišu bilo kojeg drugog učesnika, pa se na poziv odazvao jedino pomenuti konzorcijum. Sa njime je nešto kasnije sklopljen i ugovor o izgradnji.

Duplirana cijena kilometra

Opravdanost izgradnje Moravskog koridora osporavana je od dijela stručne javnosti, koja je smatrala da ovaj auto-put i nije bio od prioritetnog značaja za Srbiju.

Sa obrazloženjem da postoje objektivni problemi, ali i da je cijena inputa u građevini znatno veća, izvođač je nekoliko puta pomjerao rok za konačan završetak puta. To, međutim, nije ono najgore. Cijena jednog kilometra ovog auto-puta porasla je u međuvremenu tačno dva puta. Sa 7,1 milion eura na 14,2 miliona eura.

Kako je nedavno naveo u svojoj analizi Fiskalni savjet, put trenutno umjesto 800 miliona košta 1,6 milijardi eura. Ni ovo ne mora biti njegova konačna cijena. Moguće je da će do kraja sljedeće godine ti troškovi biti još veći.

Petrica Đaković, Forbes Srbija