Zašto Švedska ima sve više ultrabogatih
Švedska je poznata po visokim porezima i uzornom sistemu socijalne zaštite, ali u isto vrijeme ima sve veći broj milijardera. U svjetskim razmjerama ističe se jednim od najvećih odnosa milijardera na milion stanovnika – odnosno četiri milijardera na milion stanovnika.
Švedska trenutno ima 40 najbogatijih milijardera na Forbesovoj listi. Mnogi od njih dolaze iz imućnih porodica. Najbogatiji među njima je Stefan Persson, potomak osnivača modne marke H&M. Na listi su i njegova sestra s porodicom i dvoje njegove djece. Takođe, troje djece osnivača Ikee dospjelo je na listu zbog naslijeđenog bogatstva.
Silicijumska dolina Evrope
Sve je više i novopečenih milijardera iz tehnološkog sektora koje je u Švedskoj jako razvijeno. Jedan od razloga za to je što je 1990-ih švedska vlada nudila poreske olakšice svima koji su kupili računare u sklopu posebnog programa. Ovu skandinavsku zemlju danas nazivaju i “Silicijumskom dolinom Evrope”. U posljednje dvije decenije tamo je nastalo više od 40 kompanija čija je vrijednost veća od milijardu dolara, piše BBC.
Tehnički jednorozi uključuju Spotify, Klarnu i programere igrica – King je poznat po mobilnoj igrici Candy Crush Saga, a Mojang je razvio kultnu igricu Minecraft koju je potom prodao Majkrosftu (Microsoft) za 2,5 milijarde dolara. Među posljednjim švedskim uspješnim kompanijama su Tink, kojeg je za vrijeme pandemije kupila Visa za dvije milijarde dolara, Kry, koji radi u području zdravstva, te proizvođač električnih skutera Voi.
U izvještaju kojeg je u februaru objavio Business Sweden navodi se da se vrijednost švedskih startapa udvostručila u posljednjih pet godina. Prošle su godine bile vrijedne ukupno 239 milijardi eura, a prikupile su 4,7 milijardi eura rizičnog kapitala. Globalno zapošljavaju 138.000 ljudi, od čega 79.000 u Švedskoj.
Švedska je prošle godine zauzela treće mjesto među evropskim zemljama po ulaganjima rizičnog kapitala u visoku tehnologiju, a drugo po ulaganjima u kompanije koje se fokusiraju na poboljšanje društva i životne sredine, navodi se u izvještaju.
Bogatiji preduzetnici sve se više odlučuju ulagati u kompanije koje se fokusiraju na brigu za društvo i okolinu – riječ je o tzv. impact investment. Prošle je godine u takve startapove uloženo čak 74 posto kapitala svih fondova rizičnog kapitala, što je najveći udio u Evropskoj uniji. Evropski prosjek je 35 posto.
Švedska startap scena takođe ima jaku kulturu saradnje, rekao je za BBC Ola Ahlvarsson, serijski osnivač startapova. Prema njegovim riječima, Švedska je takođe popularno testno tržište zbog svoje veličine: “Ako želite vidjeti funkcioniše li nešto na većem tržištu, možete to isprobati ovdje uz ograničene troškove i bez previše rizika.
Poreske stope
Švedska se smatra zemljom s visokim porezima – dohodak imućnijih se oporezuju po stopi većoj od 50 posto, što je jedna od najviših stopa u Evropi. U 2023. godini porezi u ovoj zemlji iznosili su 40,7 posto BDP-a, dok je prosjek zemalja OECD-a 34 posto. No, s druge strane, tu su i povoljni porezi.
Na primjer, porez na nasljedstvo ukinut je 2005. godine, a porez na imovinu 2007. godine. Poreske stope na kapitalnu dobit od dionica puno su niže od poreza na plate. Stopa poreza na dobit smanjena je s 28 posto u 2009. godini na sadašnjih 20,6 posto. “Ako ste danas milijarder, ne morate se seliti iz Švedske. I zapravo, neki milijarderi sele ovamo”, rekao je novinar Andreas Cervenka za BBC.
Sve veći jaz između bogatih i siromašnih
Švedska se kroz istoriju smatrala zemljom s malo nejednakosti, ali nejednakost se povećava. Mjereno raspoloživim dohotkom domaćinstava, prema podacima Švedske centralčne banke, on je tokom pandemije Covida bio viši nego 1980-ih, piše Bloomberg. Od svih nordijskih zemalja, Švedska je iskusila najveći i najbrži jaz između bogatih i siromašnih, prema Oxfamovom izvještaju za 2022.
Prema podacima koje je prikupio Bloomberg, između 2016. i 2021. pet najbogatijih švedskih milijardera postalo je bogatije za ukupno 18 milijardi dolara. Knight Frank je 2021. predvidio da će se broj Šveđana s neto imovinom većom od 30 miliona dolara do 2025. povećati 59 posto.
Nedavno istraživanje Univerziteta Örebro pokazalo je da je medijska slika o švedskim milijarderima pretežno pozitivna. Za njihovo se bogatstvo kaže da se rijetko tumači u kontekstu promjenjive ekonomske politike zemlje. “Sve dok se čini da milijarderi utjelovljuju neoliberalne ideale kao što su naporan rad, preuzimanje rizika i preduzetnički način razmišljanja, nema govora o nejednakosti u pozadini”, rekao je istraživač Axel Vikström za BBC.
Kaja Stepančič, Forbes Slovenija