ECB zadržala mogućnost povećanja kamata u decembru zbog rastućih rizika od inflacije

Evropska centralna banka (ECB) ostavila je danas kamatne stope nepromijenjenim, u skladu sa očekivanjima, ali je zadržala mogućnost njihovog povećanja u decembru, upozoravajući da visoki i rastući troškovi energije povećavaju rizike od inflacije.

ECB je ove godine već dva puta povećala kamatne stope kako bi spriječila da skok cijena energije, izazvan ratom u Iranu, dovede do trajnog povećanja inflacije. Centralna banka signalizirala je da bi mogla biti potrebna dodatna povećanja, iako ne žuri sa takvom odlukom dok se ne pojave dokazi o opasnim sekundarnim efektima inflacije, prenosi Rojters (Reuters).

U odluci objavljenoj samo nekoliko sati nakon što je predsjednica ECB-a Kristin Lagard (Christine Lagarde) najavila da će prijevremeno napustiti funkciju, centralna banka upozorila je da su rizici po inflaciju pretežno usmjereni naviše, imajući u vidu nedavni nagli rast cijena nafte i gasa.

„Cijene energije nastavile su da rastu, što predstavlja rizik od povećanja inflacije i rizik od slabijeg privrednog rasta“, saopštila je ECB.

Lagard je na konferenciji za novinare nakon sjednice ponovila da je bazna inflacija ostala uglavnom stabilna i da zarade nijesu pokazale „značajniju reakciju“ na više cijene.

Ipak, upozorila je da će „povećani obim i duže trajanje energetskog šoka“ vjerovatno podstaći inflaciju i oslabiti privredni rast.

To znači da će podaci i ekonomska kretanja tokom šest sedmica do posljednje ovogodišnje sjednice ECB-a biti presudni za narednu odluku o kamatnim stopama.

„Period između dvije sjednice donijeće mnogo novih informacija“, rekla je Lagard.

„To će nam zapravo pomoći da utvrdimo da li će se potvrditi situacija koju sada vidimo, a koja bi mogla opravdati povećanje kamata. Ako se potvrdi, pravac u kojem ćemo djelovati prilično je jasan.“

Napetosti zbog francuskog državnog duga

Ostavka Lagard dolazi u trenutku kada ECB pokušava da spriječi da visoke globalne cijene energije prerastu u dugoročan problem inflacije u eurozoni.

Centralna banka istovremeno se suočava sa naglim rastom troškova zaduživanja država, posebno visoko zadužene Francuske.

Takva kretanja otvorila su pitanje da li bi ECB intervenisala ukoliko bi promjene na tržištu počele da izmiču kontroli.

„Ako bi tržišna kretanja ugrozila nesmetano prenošenje naše monetarne politike, uključujući neopravdana i neuređena kretanja na tržištu, imamo instrumente kojima možemo da reagujemo“, rekla je Lagard.

Ekonomisti upozoravaju da će povećanje troškova zaduživanja vjerovatno ograničiti kreditiranje i usporiti privrednu aktivnost.

Francuska trenutno mora da plaća premiju od 155 baznih poena u odnosu na Njemačku za desetogodišnje zaduživanje, što je najviši nivo u posljednjih nekoliko decenija.

„Uslovi finansiranja pooštreni su od posljednje sjednice Savjeta guvernera, što će vjerovatno negativno uticati na inflaciju i privredni rast“, navodi se u saopštenju ECB-a.

Centralna banka će u narednim mjesecima morati pažljivo da balansira između suprotstavljenih rizika.

Lagard je kazala da će prinosi na državne obveznice vjerovatno ostati visoki u članicama eurozone koje imaju veliki javni dug, što ECB mora da uzme u obzir.

S jedne strane, centralna banka mora da spriječi trajno ukorjenjivanje visoke inflacije, budući da je rast cijena već dvostruko veći od njenog cilja od dva odsto.

S druge strane, ECB želi da izbjegne izazivanje potresa na finansijskim tržištima koji bi mogli dovesti do recesije ili šire finansijske nestabilnosti.

Upravo zbog toga velika većina ekonomista koje je anketirao Rojters očekuje još samo jedno ili dva povećanja kamatnih stopa prije završetka aktuelnog ciklusa pooštravanja monetarne politike.

„Ono što nas vodi jeste naš mandat očuvanja stabilnosti cijena“, poručila je Lagard.