Spor oko poreza u Londonu: Bankarski lobi optužen za manipulisanje podacima

Britanska bankarska lobistička organizacija optužena je da selektivno koristi podatke i pokušava da dovede vladu u zabludu tvrdnjama da bi povećanje poreza za banke, koje bi moglo biti najavljeno u budžetu naredne sedmice, učinilo London manje konkurentnim u odnosu na druge velike svjetske finansijske centre.

Organizacija UK Finance, koja zastupa banke poput Lojdsa (Lloyds), Džej Pi Morgana (JP Morgan) i Revoluta, svake godine naručuje izvještaj koji obuhvata sve poreze koje plaća velika banka, uključujući porez na dobit, doprinose za socijalno osiguranje, porez na dodatu vrijednost (PDV) i posebne namete za bankarski sektor, piše Gardian (Guardian).

U izvještaju koji priprema konsultantska kompanija PwC, London je predstavljen kao grad sa najvećim poreskim opterećenjem banaka, sa „ukupnom poreskom stopom“ od 46,2 odsto.

Poređenja radi, ta stopa u Amsterdamu iznosi 42,2 odsto, u Frankfurtu 39,1 odsto, u Dablinu 29 odsto, a u Njujorku 27,9 odsto.

UK Finance snažno promoviše ove podatke, uključujući i u nedavnom pismu britanskom ministru finansija Džonu Hiliju (John Healey), u kojem upozorava da bi banke mogle da premjeste poslovanje i radna mjesta u konkurentske finansijske centre ukoliko budu suočene sa većim poreskim obavezama.

Međutim, sada se postavljaju pitanja o pouzdanosti podataka koje koristi ova lobistička organizacija.

Jedno od njih je zašto je Pariz, jedan od najvećih konkurenata Londona među finansijskim centrima i grad u kojem posluju velike investicione banke poput Džej-Pi Morgana, Goldmen Saksa (Goldman Sachs) i Barklisa (Barclays), godinama izostavljen iz poređenja UK Financea.

Prema proračunima Gardiana, koje je pregledala jedna vodeća računovodstvena kompanija, ista banka bi u Parizu bila suočena sa ukupnom poreskom stopom između 51,6 i 57,3 odsto.

To je čak 11,1 procentni poen više nego u Londonu.

UK Finance je saopštio da je razmatrao uključivanje Pariza u analizu, ali da nije mogao da dobije „pouzdan i neposredno uporediv podatak korišćenjem modela banke na kojem se zasniva izvještaj“.

Međutim, predstavnici organizacija koje se zalažu za pravednije oporezivanje ocjenjuju da je riječ o značajnom izostavljanju podataka, posebno u trenutku kada banke pokušavaju da zaštite snažno uvećane profite i izbjegnu više poreze, koji bi mogli biti uvedeni naredne sedmice.

„Pokušaj da se opravda protivljenje pravednom oporezivanju“

Pol Novak (Paul Nowak), generalni sekretar britanskog Kongresa sindikata (Trades Union Congress – TUC), rekao je:

„Nije veliko iznenađenje što pojedini predstavnici finansijskog lobija selektivno biraju države i poreske sisteme koji idu u prilog njihovim argumentima.“

„Ovo je obmanjujući pokušaj da se opravda protivljenje pravednom oporezivanju. Ti podaci nam ne govore ništa o porezima koje velike britanske banke zaista plaćaju, a koji su vjerovatno znatno niži nego kod mnogih njihovih konkurenata“, dodao je Novak.

Organizacija Pozitiv mani (Positive Money), koja se zalaže za reforme finansijskog sistema, saopštila je da postoje i šira pitanja u vezi sa metodologijom izvještaja, „posebno zbog upadljivog izostavljanja Pariza, jednog od najvećih konkurenata Londona kao finansijskog centra“.

„To otvara pitanje da li je Pariz namjerno izostavljen kako bi naručilac izvještaja, UK Finance, mogao da tvrdi da londonski Siti plaća više poreza nego bilo koji drugi finansijski sektor u svijetu“, rekao je Sajmon Juel (Simon Youel), direktor te organizacije za javne politike i zastupanje.

„Nadamo se da je Džon Hili dovoljno mudar da prepozna kako lobisti londonskog Sitija pokušavaju da mu zamažu oči i da će slijediti primjer drugih zemalja povećanjem poreza bankama, kako bi država povratila dio ogromne neočekivane dobiti koju su banke ostvarile zahvaljujući višim kamatnim stopama, a čiji teret snose građani“, dodao je Juel.

Sindikati traže povećanje posebnog poreza na banke

Obje organizacije snažno se zalažu za povećanje poreza bankarskom sektoru.

Prema procjeni Kongresa sindikata, ukidanje poreskih olakšica koje su uveli konzervativci i povećanje posebnog dodatnog poreza na dobit banaka sa tri na osam odsto moglo bi britanskom budžetu da donese dodatnih 2,25 milijardi funti godišnje.