ESG Adria samit u Crnoj Gori krajem aprila, Brajtvajt: Mjesto na kome se grade partnerstva

ESG Adria Samit održaće se u Porto Montenegru od 24. do 26. aprila, a velika novina ove godine je njegovo proširenje na Sloveniju i Hrvatsku. Samit je postao mjesto na kome se grade partnerstva i sa kog potiču regionalne inicijative u oblasti zelene tranzicije, održivih finansija i cirkularne ekonomije, rekla je izvršna direktorica kompanije organizatora, Sustineri Partners, Biljana Brajtvajt (Braithwaite).

Ona je u intervjuu za Forbes Crna Gora kazala da ESG (Environmental, Social, and Governance) Adria samit doprinosi jačanju regionalne saradnje, privlačenju investicija koje su u dugoročnom interesu regiona, kao i pristupanju EU.

Najavila da će samit i ove godine okupiti ugledne zvanice iz regiona i svijeta, predsjednike, šefove vlada, svjetski prepoznate eksperte, brojne regionalne kompanije i međunarodne partnere.

ESG Adria Samit organizuju Sustineri Partners i Porto Montenegro, u partnerstvu sa Vladom Crne Gore, pod pokroviteljstvom predsjednika Crne Gore, Jakova Milatovića.

„Velika novina ove godine je proširenje ESG Samita na Adria region. Prethodne godine, ESG Samit, prvi regionalni događaj posvećen održivom razvoju i dijalogu o odgovornosti biznis sektora u pogledu ekoloških, društvenih i standarda odgovornog korporativnog upravljanja, privukao je veliko interesovanje koje je prevazišlo granice Zapadnog Balkana. Proširenja na Adria region, uključujući Hrvatsku i Sloveniju, bio je prirodan korak naprijed“, kazala je Brajtvajt.

Prema njenim riječima, Slovenija i Hrvatska, kao članice EU usaglašavaju svoju regulativu i standarde s evropskim, te nose vrijedne lekcije za zemlje Zapadnog Balkana, posebno u dijelu održivog razvoja, životne sredine i zaštite ljudskih prava, odgovornog korporativnog upravljanja, ali i većeg inkluzivnog odlučivanja na nivou kompanija, kao i ekonomske osnaženosti žena.

Ističe da je samit postao mjesto na kome se grade partnerstva i sa kog potiču regionalne inicijative u oblasti zelene tranzicije, održivih finansija i cirkularne ekonomije, od značaja za Crnu Goru i sve zemlje regiona.

„Tako je, recimo, prošle godine u okviru ESG Samita Zapadnog Balkana, zvanično pokrenuta ‘Women on Boards Adria’ (WOBA) regionalna ​inicijativa, koja za cilj ima da doprinese povećanju zastupljenosti žena na rukovodećim pozicijama i u  korporativnim odborima u kompanijama u Adria regionu“, podsjetila je. 

Dodaje da WOBA inicijativa nastavlja da raste i gradi momentum.

„Ove godine želimo da stavimo fokus na oblast održivih finansija, inovacija, vještačke inteligencije i razvoja startapova. Vjerujem  da ćemo baš u ovim oblastima u aprilu 2024. jačati platformu regionalnog razvoja“, kazala je.

Adria Samit okupiće više od 500 učesnika iz Evrope i svijeta

Brajtvajt očekuje da će ovogodišnjem ESG Adria Samitu prisustvovati više od 500 učesnika iz Evrope i svijeta.

„Ove godine, pod sloganom ‘Djeluj sada za održivo sjutra’ okupićemo brojne visoke zvaničnike, predstavnike finansijskih institucija, lidere iz poslovnog sektora, međunarodnih organizacija, kao i globalne stručnjake, predstavnike regionalnih medija, civilnog društva i akademske zajednice, kako bismo razgovarali o inovacijama, rješenjima u oblasti održivog razvoja, obnovljivih izvora energije, vještačke inteligencije, novim platformama, inicijativama i investicijama koje mogu ubrzati tranziciju ka održivijoj budućnosti i ESG agendi u Adria regionu i šire“, kazala je.

Ističe da su ponosni što će ovogodišnjem Samitu prisustvovati lideri Crne Gore, odnosno predsjednik Jakov Milatović, premijer Milojko Spajić, kao i brojni lideri iz vlada regiona.

Ovogodišnjem Samitu prisustvovaće, kako je najavila, i Tim Reid, izvršni direktor UK agencije za finansiranje izvoza (UK Export Finance), što je i prva posjeta predstavnika ove institucije regionu Zapadnog Balkana.

„Sa zadovoljstvom najavljujemo i važna partnerstva s ključnim međunarodnim financijskim institucijama, odnosno Međunarodnom financijskom korporacijom (IFC – dio grupacije Svjetske banke), kao i prisustvo regionalnih predstavnika Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD). Pored toga, s ponosom mogu najaviti i učešće guvernerke Irene Radović, prve žene na čelu Centralne banke Crne Gore. Zatim, u Crnoj Gori ćemo ugostiti Anino Emuwa, osnivačicu međunarodno poznate organizacije 100 Women@Davos, svjetski poznatu arhitekticu Yasmine Mahmoudieh, Ramonu Liberoff, izvršnu direktoricu PACE platforme za cirkularnu ekonomiju, Rikard Scoufiasa, predsjednika HEREMA – Hellenic Hydrocarbons and Energy Resources Management Company, Artura Lorkowskog, direktora Sekretarijata Energetske zajednice, kao i predstavnike brojnih regionalnih kompanija“, navela je Brajtvajt.

Ona je kazala da će ovako bogata i raznovrsna grupa učesnika doprinijeti kvalitetu dijaloga  kako na panelima, tako i na njegovim marginama.

„Nadamo se da je Samit već upisan kao uporište inovativnih ideja koje se potom zaista i realizuju. Na taj način, duh i misija našeg događaja živi daleko duže“, ocijenila je.

Na pitanje šta ovakav samit znači za Crnu Goru ali i cijeli region, Brajtvajt odgovara da doprinosi razvoju tri ključna, međusobno komplementarna, cilja za dugoročnu ekonomsku stabilnost i prosperitet Crne Gore i regiona: jačanje regionalne saradnje, privlačenje investicija koje su u dugoročnom interesu regiona, te pristupanje EU.

„Prije svega, regionalni karakter ovog događaja pruža značajnu priliku državnim liderima i predstavnicima kompanija da razgovaraju o prilikama za saradnju koje prevazilaze okvire industrija ili državnih granica. Pored toga, ovim događajem region se predstavlja u pozitivnom svjetlu, dodatno se pozicionirajući globalno kako bi pristupio investicionim prilikama kojima je region kao cjelina atraktivniji zbog većeg tržišta i pokazao spremnost da odgovori na zahtjeve naših najvažnijih ekonomskih partnera“, navela je.

Podsjeća da Evropska unija nije samo najvažniji ekonomski partner regiona, već i zahvaljujući njihovim značajnim ulaganjima u postizanje održivog razvoja i socioekonomskog rasta, zemlje regiona imaju značajne investicione prilike za rješavanje ključnih pitanja, kao što su energetska sigurnost, zelena tranzicija, zaštita okoline i prirodnih resursa, borba protiv korupcije i jačanje vladavine para, zaštita prava radnika i ugroženih grupa.

„Postoji više sredstava za finansiranje održivog razvoja i zelene tranzicije nego što region ima kvalitetnih projekata da bi ih zaista dobio, i saradnja u ovoj oblasti će biti važna tema diskusije na ovogodišnjem Samitu“.

ESG Adria samit će, kako je dodala, omogućiti platformu za konstruktivan dijalog o važnim izazovima koji koče direktne strane investicije u regionu, naročito one koje su u dugoročnom interesu regions i građana.

Koruptivni rizici i nedostatak pravne sigurnosti obeshrabruju investitore

„Koruptivni rizici i nedostatak pravne sigurnosti na samom su vrhu liste problema koji obeshrabruju investitore da svoj kapital i biznise povjere zemljama regiona. Investiciona klima regiona i dalje dobija slabe ocjene u najvažnijim međunarodnim izvještajima. Pa tako, američki State Department ukazao je da je investiciona klima u Srbiji unaprijeđena, međutim da je i dalje zabrinjavajuće veliki politički uticaj na privredu. Korupcija u Crnoj Gori je najrasprostranjenija u sektoru javnih nabavki, dok u Bosni i Hercegovini složene institucionalne, političke i teritorijalne strukture obeshrabruju ozbiljne investicije. Politički uticaj i slaba vladavina prava su prepreka direktnim stranim investicijama na Kosovu, dok Sjeverna Makedoniji generalno sprovodi zakone, ali postoje brojni izvještaji o korumpiranim zvaničnicima“, navela je Brajtvajt.

Prema  njenim riječima, da bi se privukli investitori i promijenila slika o regionu, neophodno je preduzeti konkretne korake. To uključuje jačanje institucija zaduženih za borbu protiv korupcije i efikasniji rad pravosuđa radi bržeg i efikasnijeg rješavanja ozbiljnih koruptivnih krivičnih djela.

„Međutim, sistemi krivičnog pravosuđa često ne uspijevaju efikasno istražiti, procesuirati i sankcionisati slučajeve korupcije na visokom nivou. Otkako su zemlje Zapadnog Balkana započele proces pridruživanja EU, napravljeni su značajni pomaci u zakonodavstvu i unapređenju transparentnosti i odgovornosti institucija, ali većina ozbiljnih slučajeva korupcije još uvijek nije završila sudskim epilogom ili rezultirala sistemskim promjenama“, rekla je ona.

Odgovarajući na pitanje koliko su Crna Gora i region posvećeni održivom razvoju, Brajtvajt je podsjetila da se Crna Gora, uz ostale države regiona, 2015. godine pridružila UN Agendi za održivi razvoj do 2030. godine i usvojila 17 ciljeva održivog razvoja.

„Pred Crnom Gorom i regionom su sada ogromni napori ka usklađivanju zakonodavstvenog okvira i uspostavljanju održivih načina finansiranja kako bi ostvarili ciljeve ovog zahtjevnog, ali neophodnog, puta“, poručila je.

Zelena ekonomija (zasnovana na niskoj emisiji ugljenika, resursno efikasna i socijalno inkluzivna) prepoznata je kao jedan od ključnih pravaca za ostvarivanje strateških ciljeva u oblastima ublažavanje klimatskih promjena, resursne efikasnosti, uvođenja principa cirkularne ekonomije, kao i generalnog rasta konkurentnosti crnogorske ali i ekonomija zemalja regiona, podsjetila je.

„Region mora da adresira svoju zavisnost o fosilnim govorima, kako bi odgovorio na problem energetske nesigurnosti i zagađenja, ali i kako bi se uskladio sa sve strožijim ekološkim standardima i zakonodavstvom Evropske unije. Jasno je da su obnovljivi izvori energije jedina održiva alternativa. Međutim, i dalje se zemljama regiona često spočitava da u vremenu dok EU odbacuje fosilna goriva, one nastavljaju zagađivati“, kazala je Brajtvajt.

Kako bi se osiguralo da prelazak na obnovljivu energiju bude stabilan i izvodljiv, potrebno je, kako smatra, da zemlje regiona diverzifikuju svoje izvore obnovljive energije, umjesto da se oslanjaju na samo jedan od njih. Drugim riječima, veće ulaganje u projekte proizvodnje solarne energije, vjetroelektrana i hidro energije pomoći će zemljama regiona da osiguraju stabilniju energetsku budućnost.

„Zbog toga, važan fokus ovogodišnjeg Samita biće na novim investicijama i infrastrukturnim projektima, prilagođavanju zakonodavstva i povećanju subvencija za prelazak na obnovljive izvore energije“.

Prema njenim riječima, zemlje regiona ne samo da imaju obavezu da se usklađuju sa evropskim ekološkim standardima i da se pridržavaju direktiva o korišćenju fosilnih goriva u proizvodnji energije, one takođe imaju i jasan strateški i ekonomski podsticaj za to.

Termoelektrane regiona emituju više sumpor-dioksida nego sve u EU zajedno

Kako je kazala, zelena agenda za Zapadni Balkan je značajna inicijativa, koju su zajednički razvile EU i države Zapadnog Balkana, a koju su 2020. godine usvojile sve zemlje regiona. Cilj ove agende je jasan: adresiranje ekoloških izazova regiona, te usklađivanje sa Evropskim zelenim planom, a osmišljena je sa ciljem da podržava ekonomski rast kroz nove zelene i digitalne sektore, dok istovremeno promoviše približavanje EU standardima.

„No, i dalje je velik put pred nama. Termoelektrane na ugalj sa Zapadnog Balkana emituju u vazduh više sumpor-dioksida nego sve termoelektrane u EU zajedno. Pored uticaja na život i zdravlje građana Zapadnog Balkana, stručnjaci sve više upozoravaju da standardi koji su usvojeni kroz procese evropskih integracija i kroz osnivanje Energetske zajednice se ne poštuju u potpunosti. Ukoliko ne poboljšamo energetsku sigurnost, podrazumijevajući svakako i rješavanje problema zagađenja, ne možemo očekivati ni značajnije investicije u industriji, niti povećanje ranije spominjanog zaposlenja i ekonomskog razvoja, i na kraju ni energetske tranzicije“, rekla je Brajtvajt.

Ona ipak vidi pozitivan pomak u prethodnom periodu, a u slučaju Crne Gore, osnivanje Eko fonda i Fonda za ubrzani razvoj Crne Gore dodatno svjedoče o posvećenosti vlade ovom strateškom pravcu.

„Fond za ubrzani razvoj, posebno, predstavlja ključnu platformu za finansiranje i implementaciju ciljeva održivog razvoja, kroz saradnju s privatnim, javnim sektorom i međunarodnim partnerima. Ovo je, po mom mišljenju, jedan od glavnih koraka koji se mora postići da bi region koračao u pravcu ubrzanog i održivog razvoja. Jer iako izvještaji prikazuju napredak, svjesni smo da regionu predstoji dug put kako bi se uskladio i dostigao ciljeve održivog razvoja“, ocijenila je.

Kaže da je ključno da države u Adria regionu usklade aktivnosti i regulativu sa EU standardima, prihvate inovativna rješenja, grade regionalnu saradnju, i to ne samo na državnom nivou, već i sa biznisima, međunarodnim organizacijama i finansijskim institucijama.

„Samo tako možemo garantovati da će do 2030. godine održivi razvoj biti prihvaćen kao jedini put“.

Takođe, prema njenim rječima, napredak je vidljiv i  na primjeru energetske efikasnosti i razvoja obnovljivih izvora energije.

„Trendovi u zemljama jugoistočne Evrope, uključujući i zemlje naše regije, pokazuju da je ostvaren značajan napredak, posebno u oblasti energetske tranzicije, korišćenju obnovljivih izvora energije, kao i proizvodnji solarne energije. U zemljama Adria regiona, Albanija i Crna Gora se nalaze pri samom vrhu evropskih zemalja po proporciji korišćenja obnovljivih izvora energije u ukupnoj proizvodnji električne energije“.

Podsjeća da skoro čitava proizvodnja električne energije u Albaniji oslanja se na obnovljive izvore energije, dok je u slučaju Crne Gore taj procenat preko 61odsto. Osim Albanije i Crne Gore, Hrvatska zauzima visoko mjesto među zemljama regiona, sa više od 53 odsto korišćenja obnovljive energije, a Bosna i Hercegovina sa 43 odsto.

„Ovo značajno prevazilazi prosječan procenat zemalja EU od 41 odsto“.

Prema izvještaju Energetske zajednice iz 2023. godine, Srbija je napredovala i postala vodeća u aktivnostima za dekarbonizaciju u posljednjih godinu dana, dodatno zahvaljujući izmjenama Zakona o energetici, a prati je Crna Gora, koja je godinama unazad lider u implementaciji propisa o električnoj energiji, i ima visoku poziciju na listi najboljih reformatora.

„Takođe, u Crnoj Gori je u toku realizacija više projekata iz oblasti solarne energije, izgradnja solarnih elektrana, i programi sa ciljem podsticanja inovacija u funkciji energetske efikasnosti, što stvara veliki potencijal za brojne kompanije, ali i inovativne startupove da se uključe u energetsku tranziciju“, navela je Brajtvajt.

Oni koji ne idu u korak s promjenama i globalnih zahtjevima, neće biti konkurentni

Prema njenim riječima, događaji poput ESG Adria samita služe i kao platforma za dijalog o brojnim pozitivnim primjerima, najboljim praksama i rješenjima, napretku, ali i izazovima u oblasti održivog razvoja, posebno jer su učesnici na samitu kreatori politika, donosioci odluka u institucijama, kompanijama i organizacijama, oni  koji će zaista biti generatori promjena.

Brajtvajt kaže da glavni problemi u primjeni savremenih standarda u održivom razvoju uglavnom proizilaze iz nedovoljne svijesti o koristima i neusklađenosti zakonodavstva sa EU, odnosno globalnim standardima.

„Takođe, često nailazimo na slučaj da kompanije ili brojne organizacije ne posjeduju znanje da prepoznaju i definišu aktivnosti i ciljeve koje trebaju ispuniti na putu ka većoj održivosti. Sve je jasnije, međutim, da oni koji ne uđu u korak s ovim promjenama i globalnih zahtjevima, neće biti konkurentni na današnjem tržištu“.

Poručuje da kompanije u regionu mogu postići ili izgubiti mnogo, zavisno od toga koliko uspješno primjenjuju ESG standarde i prakse.

„Više od 80 odsto investitora uzima u obzir ESG standarde kompanija prilikom razmatranja potencijalnih ulaganja, budući da kroz njih vide jasnu sliku cjelokupne održivosti kompanije i koliko uspješno će ona moći da se nosi sa rastućim ekološkim, društvenim i upravljačkim rizicima. Sve veći broj istraživanja pokazuje da investicioni fondovi za održivost u prosjeku dugoročno ostvaruju uporedive ili čak bolje finansijske povrate od konvencionalnih investicija“, kaže Brajtvajt.

Pored toga, kako dodaje, kompanije koje uzimaju u obzir ESG standarde imaju veću vjerovatnoću da će identifikovati i ublažiti rizike povezane s ekološkim, društvenim i pitanjima korporativnog upravljanja, te je takođe vjerovatnije da će inovirati i razvijati nove proizvode i usluge kako bi riješile te probleme.

„Konačno, potrošači, zaposleni i drugi akteri takođe očekuju da kompanije doprinesu cjelokupnoj održivosti, uslijed rastuće svijesti o gorućim problemima koji utiču na naše društvo i okolinu“.

Na pitanje vidite li spremnost kod crnogorskih vlasti da primjenjuju savremene standarde odgovara da uočava da postoji jasna spremnost crnogorskih vlasti da primijene savremene standarde, posebno kada je riječ o pitanjima ekoloških, društvenih i standarda odgovornog korporativnog upravljanja (ESG). „To smo vidjeli kroz više primjera u praksi“.

Navodi da je tokom proteklih godina, Crna Gora preduzela značajne korake u usklađivanju sa međunarodnim standardima i pravilima, posebno u oblastima ekologije, energetike i društvene odgovornosti.

„Pristupanje UN Agendi za održivi razvoj do 2030. godine, koje sam već pomenula, je samo jedan od primjera, uz niz drugih inicijativa koje su crnogorske institucije prihvatile ili implementirale u cilju podsticanja održivog razvoja“.

Podsjeća da je, između ostalog, trenutno u toku priprema izrade Nacrta zakona o korišćenju energije iz obnovljivih izvora, čiji je cilj usklađivanje regulatornog okvira sa EU Direktivom o promociji korišćenja energije iz obnovljivih izvora, prilagođene na nivou Energetske zajednice.

„Ukoliko bude usvojen uskoro, do 2025. godine bismo mogli vidjeti i prvu aukciju za obnoviljvu energiju u Crnoj Gori, što će je svrstati u rang progresivnih evropskih zemalja. Smatram da je ključni pokazatelj spremnosti crnogorskih vlasti da isprate najviše standarde u ovoj oblasti i to što je za izmjene Zakona angažovan i stručni tim Evropske banke za obnovu i razvoj“.

Još jedna inicijativa koja, kako je ocijenila, samo govori o spremnosti Crne Gore da prati posljednje standarde održivosti, jeste najava zabrane uvoza vozila sa standardom Euro 4, što će rezultirati smanjenjem emisije štetnih gasova.

„Ohrabrujuće je što je u krajem 2023. godine, Vlada Crne Gore usvojila Predlog zakona o upravljanju otpadom, čime je veliki fokus stavljen na cirkularnu ekonomiju, reciklažu, selektivno sakupljanje otpada i smanjenje odlaganja otpada, čime se Crna Gora pridružuje razvijenim zemljama po pitanju upravljanja otpadom, a samim tim i zaštite životne sredine. Nadamo se da će ovaj Zakon u skorije vrijeme biti usvojen i u Skupštini Crne Gore, što je izuzetno važno za ispunjavanje obaveza iz poglavlja 27, u procesu pristupanja EU“, rekla je.

Na kraju, kako je dodala, učešće na prošlogodišnjem ESG Samitu Zapadnog Balkana, kao i podrška u realizaciji ESG Adria Samita u aprilu 2024. godine, govori o velikoj političkoj volji i važnosti ESG agende za Crnu Goru na putu evropskih integracija, kako za predsjednika Crne Gore, tako i za Vladu Crne Gore.

„Na ovaj način, Crna Gora će opet biti domaćin velikog regionalnog ESG događaja brojnim uglednim zvanicama,  gdje će se pokrenuti brojne inicijative od značaja za razvoj i Crne Gore i svih zemalja u Adria regionu, na putu daljeg razvoja ESG agende“, zaključila je Brajtvajt.