EU mijenja pravila za buduća proširenja, Crna Gora dobija mapu puta

Evropska komisija predstavila je danas paket mjera kojim priprema Evropsku uniju za buduća proširenja, uključujući promjene u načinu odlučivanja, budžetu i zaštiti vladavine prava, kao i snažniju postepenu integraciju zemalja kandidata prije punopravnog članstva. Paket predviđa i mogućnost glasanja kvalifikovanom većinom za otvaranje pregovaračkih klastera, dok će Crna Gora Albanija, Moldavija i Ukrajina, ako zadržde reformski zamah, dobiti indikativne mape puta u okviru Paketa proširenja za 2026. godinu.

Kako je predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen (Ursula von der Leyen) najavila u govoru o stanju Unije 2023. godine, a u skladu sa mandatom Evropskog savjeta, danas predložene mjere trebalo bi da pripreme upravljanje, politike i budžet EU za proširenje, uz istovremeno jačanje zaštite vrijednosti Unije i vladavine prava, saopštila je EK.

Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen poručila je da budućnost Evrope zavisi od odluka koje se donose danas.

„Proširenje naše Unije je geopolitički imperativ. Danas postavljamo temelje kako bismo osigurali da veća Unija bude i snažnija – otpornija, djelotvornija i čvrsto utemeljena na vrijednostima i pravilima koja nas definišu. Dok zemlje kandidati napreduju na putu reformi, EU mora biti spremna da ih primi. To znači pripremu naših institucija, prilagođavanje politika novim okolnostima i obezbjeđivanje budžeta koji odražava naše zajedničke ambicije“, rekla je Fon der Lajen.

U današnjem paketu Komisija daje detaljnu procjenu politika EU u svjetlu predstojećih proširenja. Navodi se da postojeći okvir Ugovora EU i budući ugovori o pristupanju mogu biti iskorišćeni da se Unija pripremi za veći broj članica.

Komisija predlaže i niz zaštitnih mehanizama za buduće ugovore o pristupanju, uključujući snažnije sektorske zaštitne mjere i novu institucionalnu zaštitnu klauzulu, kako bi se osiguralo da se obaveze preuzete tokom pristupnih pregovora dosljedno ispunjavaju i nakon ulaska u EU.

„Paket dodatno jača proces postepene integracije, čineći ga usklađenijim, strukturiranijim i predvidljivijim. Unaprijeđeni proces trebalo bi da dodatno pomogne zemljama kandidatima da se pripreme za članstvo kroz ranije učešće u odabranim politikama EU, pod uslovom da ispune potrebne kriterijume“, navodi EK.

Time bi se, kako dodaje, jačali administrativni kapaciteti, povećavala spremnost za pristupanje i donosile konkretne koristi građanima i kompanijama i u EU i u zemljama proširenja prije punopravnog članstva.

Učešće bi i dalje zavisilo od ostvarenih rezultata, bilo bi uslovljeno i reverzibilno, a zavisilo bi i od spremnosti u određenoj oblasti politike i strateške usklađenosti.

Današnji paket biće osnova za stratešku raspravu među državama članicama o proširenju i reformama, uključujući sastanak Evropskog savjeta u oktobru.

„Takođe će usmjeravati rad sa Evropskim parlamentom i Savjetom na institucionalnim i operativnim prilagođavanjima potrebnim za buduća pristupanja“, navodi se u saopštenju.

Prilagođavanje politika proširenoj Uniji

Danas predstavljene analize politika pokazuju da Unija može da primi nove članice u okviru postojećih ugovora i ugovora o pristupanju.

U različitim oblastima politike, administrativni kapacitet i sposobnost sprovođenja pravila izdvajaju se kao zahtjevi koji se najčešće ponavljaju, kako unutar EU tako i u zemljama proširenja.

„Vještine, regulatorni i nadzorni kapaciteti, interoperabilni sistemi i saradnja između administracija moraće da budu ojačani prije pristupanja. Kada je riječ o budžetu, analize pokazuju da budžet Unije može da primi nove države članice i istovremeno nastavi da finansira postojeće prioritete EU“, navodi EK.

Prema predlogu narednog Višegodišnjeg finansijskog okvira za period 2028–2034, zemlje kandidati bi se prije pristupanja finansirale kroz instrument Global Europe.

Nakon pristupanja, finansiranje bi prešlo na nacionalne i regionalne partnerske planove nove države članice, uz dodatna sredstva za koheziju, poljoprivredu, unutrašnje poslove i program Interreg.

Kada je riječ o Ukrajini, imajući u vidu veličinu, strukturu i veoma visoku produktivnost njenog poljoprivrednog sektora, ciljani aranžmani trebalo bi značajno da ograniče finansijsku podršku i pristup tržištu za osjetljive poljoprivredne proizvode, dok bi istovremeno pomogli Ukrajini da povrati pristup tradicionalnim izvoznim tržištima u trećim zemljama.

Jačanje upravljanja u proširenoj Uniji

EK ukazuje da u sadašnjem geopolitičkom okruženju EU mora da prilagodi način upravljanja kako bi donošenje odluka bilo brže i efikasnije.

„Korišćenjem mogućnosti koje već postoje u okviru Ugovora, Unija može da ojača sposobnost djelovanja, pripremi se za buduće članice i bude bolje osposobljena za buduće izazove“, saopštila je EK.

Komisija će, kako je najavljeno, zato nastaviti da zagovara korišćenje takozvanih passerelle klauzula, koje omogućavaju prelazak sa jednoglasnog odlučivanja na glasanje kvalifikovanom većinom u ključnim oblastima kao što su sankcije, poreske prevare i fiskalne mjere u energetskoj politici.

Komisija će takođe preispitati predloge koji su trenutno blokirani kako bi utvrdila gdje bi pojačana saradnja među državama članicama mogla pomoći u prevazilaženju dugotrajnih zastoja.

Kada je riječ o proširenju, Komisija predlaže korišćenje kvalifikovane većine za otvaranje pregovaračkih klastera i druge međukorake u pristupnim pregovorima, kako bi proces bio dinamičniji.

Komisija predlaže i da sa Evropskim parlamentom i Savjetom razmotri efikasnije sprovođenje procedura iz člana 7 Ugovora o EU, uključujući moguće vremenske rokove.

Godišnji izvještaji o proširenju i vladavini prava ostaće glavni instrumenti praćenja, pri čemu će izvještaj o vladavini prava biti proširen i na druge zemlje kandidate kada za to budu spremne.

Postepena integracija zemalja kandidata u EU

Tješnja integracija trebalo bi da donese konkretne koristi građanima i kompanijama i u EU i u zemljama kandidatima, navodi EK.

„Komisija će napraviti pregled postojećih instrumenata postepene integracije i identifikovati mogućnosti za njeno produbljivanje u strateškim sektorima kao što su energetika, saobraćaj, digitalizacija i odbrana“, piše u saopštenju.

Takav proces, kako se dodaje, trebalo bi da dopuni i ojača pristupne pregovore, izgradi administrativne kapacitete i međusobno povjerenje, ali bi ostao uslovljen i reverzibilan.

Komisija će pokrenuti godišnje dijaloge sa partnerima u procesu proširenja kako bi pratila napredak, identifikovala mogućnosti i utvrđivala nedostatke u postepenoj integraciji.

Sektorske i institucionalne zaštitne mjere

Kako je najavljeno u Komunikaciji o politici proširenja EU za 2025. godinu, budući ugovori o pristupanju trebalo bi da sadrže snažnije zaštitne mehanizme protiv ozbiljnog nazadovanja u ispunjavanju obaveza preuzetih tokom pristupnih pregovora.

Komisija sada predlaže zajednički okvir za takve mjere.

Budući ugovori o pristupanju ojačali bi postojeće sektorske zaštitne mehanizme i uveli novu institucionalnu zaštitnu mjeru.

Period tokom kojeg bi zaštitne mjere mogle da se aktiviraju u oblastima kao što su ekonomija, unutrašnje tržište, pravosuđe i unutrašnji poslovi bio bi značajno produžen i nakon pristupanja države EU.

Posebna institucionalna zaštitna mjera odnosila bi se na ozbiljna kršenja vrijednosti iz člana 2 Ugovora o Evropskoj uniji i načela lojalne saradnje.

U najozbiljnijim slučajevima mjere bi mogle uključivati i suspenziju prava glasa u Savjetu EU.

Prelazni aranžmani mogli bi se koristiti tamo gdje je potrebno, uključujući oblasti slobodnog kretanja radnika i usluga, poljoprivrede, osjetljivih proizvoda, finansiranja i učešća u zajedničkim sistemima.

Nova država članica mogla bi se, tokom ograničenog perioda, obavezati i da neće blokirati buduća proširenja zbog bilateralnih sporova.

Naredni koraci

Komisija poziva Evropski savjet i Evropski parlament da nastave razgovore i pripreme u vezi sa institucionalnim i političkim mjerama.

U okviru Paketa proširenja za 2026. godinu Komisija će predstaviti indikativne mape puta za Crnu Goru, Albaniju, Moldaviju i Ukrajinu, pod uslovom da te zemlje zadrže tempo reformi.

Komisija će takođe predstaviti usklađen pristup postepenoj integraciji, uključujući mapiranje strateških oblasti.

Radiće i sa državama članicama i zemljama kandidatima kako bi pristupne pregovore uskladila sa unutrašnjim pripremama Unije.

Kontekst

U govoru o stanju Unije 2023. godine predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen pozvala je Uniju da odgovori na odlučnost zemalja koje teže članstvu i najavila preispitivanje politika prije proširenja.

Deklaracija iz Granade iz iste godine utvrdila je paralelne odgovornosti – zemlje kandidati treba da napreduju u reformama, dok EU treba da sprovede potrebne unutrašnje pripreme.

Komunikacijom Evropske komisije iz marta 2024. o reformama i preispitivanju politika prije proširenja definisan je program rada u četiri oblasti: vrijednosti, politike, budžet i upravljanje.

Evropski savjet je u junu 2024. usvojio mapu puta za budući rad na unutrašnjim reformama i pozvao Komisiju da predstavi detaljne analize politika sa konkretnim operativnim elementima u sve četiri oblasti.

U Političkim smjernicama za period 2024–2029. Komisija se obavezala da će predstaviti predloge za jačanje sposobnosti Unije da djeluje.

Paralelno s tim, Evropski parlament definisao je svoj stav kroz predloge za reformu Ugovora iz 2023. godine i izvještaj i rezoluciju iz 2025. o institucionalnim posljedicama pregovora o proširenju.