Fon der Lajen predložila „pridruženo članstvo“ Kanade u EU

Predsjednica Evropske komisije (EK) Ursula fon der Lajen (Ursula von der Leyen) rekla je danas u Evropskom parlamentu da Evropska unija (EU) otvara vrata Kanadi da postane njena prva „pridružena članica“, iako takav status nije predviđen ugovorima EU.

Najava Fon der Lajen predstavlja značajnu promjenu politike EU. Unija se tradicionalno protivila fleksibilnim kategorijama članstva, a članice EU su u maju prilično uzdržano reagovale na predlog Njemačke da se Ukrajini ponudi pridruženo članstvo kao korak ka punopravnom članstvu, navodi Rojters (Reuters).

„Partnerstva su strateški izbor za Evropu. Ali ona su i odgovor na narušavanje međunarodnog poretka zasnovanog na pravilima“, rekla je Fon der Lajen u svom godišnjem govoru o stanju EU pred Evropskim parlamentom (EP) u Strazburu.

„Na svijet gledamo na isti način: od vještačke inteligencije do klimatskih promjena, od Arktika do geopolitike. I bili smo jedni uz druge: kada je riječ o Ukrajini, odbrani, sirovinama i lancima snabdijevanja. Ali iznad svega… Evropa i Kanada vjeruju u demokratiju“, kazala je Fon der Lajen.

Kanadski premijer Mark Karni (Mark Carney) rekao je ranije ove sedmice da Kanada želi „jedinstven savez“ sa EU, ali ne i članstvo. Fon der Lajen je pozvala Karnija da joj se pridruži u Strazburu, gdje će se on u četvrtak obratiti EP-u.

Karnijeva posjeta Evropi uslijedila je nakon istorijskog pogoršanja odnosa Kanade i Sjedinjenih Američkih Država (SAD), pošto su trgovinski pregovori propali prošlog mjeseca, što je pokrenulo niz uzajamnih carinskih mjera.

„Rekla sam da hitno moramo iznova osmisliti naša partnerstva. Zato bih željela da zajedno sa vama radim na tome da Kanadi otvorimo vrata da postane prva pridružena članica EU“, rekla je Fon der Lajen.

Dodala je da će EU i Kanada sarađivati u brojnim oblastima, od proizvodnje i vještačke inteligencije do kritičnih mineralnih sirovina i energetike.

„Sarađivaćemo na inteligentnoj proizvodnji. Stvorićemo tehnološki savez. Povezaćemo naše odbrambene industrijske baze. Od Arktika ćemo napraviti vodeći zajednički projekat“, rekla je ona.

Fon der Lajen je dodala da „ovo partnerstvo nije usmjereno ni protiv koga drugog“, što bi mogao biti pokušaj da se izbjegne zaoštravanje odnosa sa američkim predsjednikom Donaldom Trampom.

Mark Karni boravi u Strazburu i dobio topao aplauz evropskih poslanika kada je stigao da prisustvuje govoru Fon der Lajen.

„Želimo da odnose sa Kanadom podignemo na najviši mogući nivo. Zato bih željela da zajedno sa vama radim na otvaranju vrata Kanadi da postane prva pridružena članica EU“, rekla je Fon der Lajen.

Ona je prišla Karniju i zagrlila ga nakon što je pomenula pitanje „pridruženog članstva“ Kanade, a Karni je dobio ovacije poslanika u sali.

Fon der Lajen: EU se suočava sa otvoreno neprijateljskim svijetom

Blok se suočava sa „otvoreno neprijateljskim svijetom“, rekla je Fon der Lajen, poručujući da je solidarnost među državama članicama jedino moguće rješenje.

„Naš put je jasan. Izgradnja nezavisne Evrope koja ima moć da djeluje“, kazala je Fon der Lajen.

Blok od 27 država suočava se sa ratom na svojim granicama zbog ruske invazije na Ukrajinu. Kada je riječ o trgovini i drugim pitanjima, EU se takođe suočava sa snažnom konkurencijom Sjedinjenih Američkih Država pod predsjednikom Donaldom Trampom i sve odlučnijom Kinom, navodi Rojters.

EU se suočava i sa velikim unutrašnjim izazovima, uključujući rast popularnosti euroskeptične krajnje desnice, što se pokazalo na regionalnim izborima u Njemačkoj, koji su oslabili kancelara Fridriha Merca (Friedrich Merz). Prema istraživanjima javnog mnjenja, Marin Le Pen (Marine Lepen) je najsnažniji kandidat uoči predsjedničkih izbora u Francuskoj sljedeće godine.

„Stanje naše Unije snažnije je nego ikada. Istovremeno, stanje naše Unije može djelovati i nesigurnije nego ikada“, rekla je Fon der Lajen.

Trgovinski deficit sa Kinom

Govoreći o trgovini, Fon der Lajen je rekla da će EU koristiti sva raspoloživa sredstva kako bi smanjila svoj „neodrživi“ trgovinski deficit sa Kinom. Navela je da je neravnoteža, uz deficit u trgovini robom od milijardu eura (1,15 milijardi dolara) dnevno prošle godine, dostigla prelomnu tačku.

„Da budem jasna: koristićemo sve instrumente koji su nam na raspolaganju kako bismo ponovo uspostavili ravnotežu u našim odnosima. Riječi su dobre. Ali djela su bolja“, rekla je ona.

Fon der Lajen „zgrožena“ sahranom Ratka Mladića

Fon der Lajen je rekla da je bila „zgrožena“ sahranom osuđenog ratnog zločinca Ratka Mladića, koja je održana ranije ovog mjeseca u Beogradu, dodajući da „veličanju“ ratnih zločina „nema mjesta“ u Evropskoj uniji.

Ona ipak nije najavila nikakve konkretne mjere protiv Vlade Srbije, koja je optužena da je omogućila da Mladić bude sahranjen uz državne počasti, prenosi Juronjuz (Euronews).

Sahrani su prisustvovali ministri u Vladi, dok je Mladićevo tijelo iz Haga – gdje je služio doživotnu kaznu zatvora u pritvorskoj jedinici Ujedinjenih nacija – prevezeno državnim avionom, prekriveno zastavom Srbije.

Evropska komesarka za proširenje Marta Kos odložila je planiranu posjetu Beogradu kao odgovor na taj događaj, dok su diplomate za Juronjuz kazale da će incident vjerovatno spriječiti prijestonice država članica EU da naprave dalji pomak u pristupnim pregovorima Srbije.

Očekuje se da fon der Lajen na jesen posjeti sve zemlje Zapadnog Balkana koje imaju status kandidata za članstvo u EU, uključujući Srbiju.

Iako Evropska komisija navodi da program te posjete još nije definisan, brojni poslanici pozvali su fon der Lajen da slijedi primjer Marte Kos i otkaže planiranu posjetu Beogradu.

“Evropa mora da uzvrati ultranacionalistima, antievropljanima i ruskom miješanju“

Fon der Lajen pozvala je Evropljane da „uzvrate“ snagama koje nastoje da svakodnevne brige, poput ratova, globalne konkurencije i disruptivnih tehnologija, „pretvore u oružje“ kako bi „unijele razdor među nama“.

„Vodi se bitka narativa koja ima za cilj da oslabi povjerenje u Evropu i parališe naše demokratije“, kazala je. „To vidimo u usponu ekstrema, nestajanju nijansi, pa čak i u načinu na koji se odnosimo jedni prema drugima.“

„Zato je naš izbor jasan“, poručila je poslanicima Evropskog parlamenta. „Želimo li snažnu i nezavisnu Evropu koja se u svijetu zalaže za svoje vrijednosti? Ili želimo da se okupimo oko naše evropske ideje da zajedno možemo odlučivati o sopstvenoj sudbini? Ili ćemo dozvoliti da naše demokratije podrivaju posrednici i marionete autoritarnih režima?“

Fon der Lajen je među onima koji, kako je navela, nastoje da podijele blok pomenula ultranacionaliste, protivnike Evrope, rusko miješanje i dezinformacije.

„Imena mogu biti različita, ali cilj im je isti. Preziru naše vrijednosti i žele da razbiju evropsko jedinstvo. Zato nemojmo samo da im uzvratimo, već se zajedno borimo za našu evropsku ideju.“

Njen govor uslijedio je nakon što je krajnje desna stranka AfD odnijela ubjedljivu pobjedu na izborima u Saksoniji-Anhalt, u njenoj rodnoj Njemačkoj, navodi Juronjuz.

Borba protiv klimatskih promjena

Fon der Lajen je takođe rekla da će EU morati da nastavi ambicioznim putem u ublažavanju klimatskih promjena, ali i da pojača napore na prilagođavanju njihovim posljedicama, oslanjajući se na iskustva iz prethodna tri mjeseca, tokom kojih su Evropu pogodili nezabijleženi toplotni talasi i šumski požari.

Zbog klimatskih promjena Evropa je postala kontinent koji se najbrže zagrijava na svijetu, i to dvostruko brže od globalnog prosjeka, navodi Rojters.

Ovogodišnja sezona šumskih požara bila je jedna od najgorih zabilježenih u Evropi, dok je niz toplotnih talasa odnio desetine života, izazvao poremećaje u snabdijevanju električnom energijom, smanjio produktivnost i doveo do zatvaranja škola.

Prema podacima EU, osigurana je samo četvrtina ekonomskih gubitaka u Uniji povezanih sa klimatskim promjenama, a novi sistem trebalo bi da doprinese smanjenju tog jaza.

„Prečesto nacionalni budžeti postaju posljednja instanca za pokrivanje štete. Moramo da preduzmemo mjere kako bismo smanjili taj jaz“, rekla je Fon der Lajen.

Iako EU ima ambiciozan okvir politika za smanjenje emisija gasova sa efektom staklene bašte, koje izazivaju klimatske promjene, sporo se pripremala za posljedice globalnog zagrijavanja, prenosi Rojters.

Nezavisni savjetnici EU za klimatska pitanja saopštili su u februaru da Evropa nedovoljno ulaže u prilagođavanje klimatskim promjenama i pozvali su na mjere koje uključuju bolje planiranje kako bi se izbjegla gradnja kuća u područjima izloženim poplavama, kao i projektovanje gradova na način koji bi stanovnicima pomogao da se lakše nose sa visokim temperaturama tokom toplotnih talasa.

„Moramo znatno da unaprijedimo spremnost“, rekla je Fon der Lajen.

Najavila je i druge predloge. Strategija „klimatske otpornosti“, koja bi trebalo da bude predstavljena u oktobru, baviće se načinima upravljanja klimatskim rizicima u 100 ugroženih područja širom Evrope. Plan za toplotne talase imaće za cilj unapređenje sistema ranog upozoravanja, dok će plan EU za upravljanje vodama biti usmjeren na bolje upravljanje rizicima od suše.

Brisel je takođe zatražio od visokih zvaničnika vatrogasnih službi da iznesu predloge za efikasnije upravljanje šumskim požarima, uključujući mogućnost da EU formira sopstvenu flotu protivpožarnih aviona.