Neizvjestan referendum na Islandu o povratku pregovorima sa EU

Islanđani su danas glasali o tome da li zemlja treba ponovo da pokrene pregovore o članstvu u Evropskoj uniji, a birači su gotovo podjednako podijeljeni nakon kampanje u kojoj su dominirale teme troškova života, bezbjednosti, suvereniteta i kontrole nad ribolovnim vodama.

Ishod je veoma neizvjestan. Anketa Gallupa objavljena u petak pokazala je da se tijesna većina protivi predlogu vlade da se pregovori ponovo otvore, što predstavlja blagi zaokret u odnosu na ranija istraživanja koja su davala malu prednost pristalicama nastavka pregovora, piše Rojters (Reuters).

Zagovornici opcije „da“ tvrde da bi članstvo u EU moglo da ublaži problem visokih kamatnih stopa i donese veću sigurnost u svijetu uzdrmanom ratom u Ukrajini i prijetnjama američkog predsjednika Donalda Trampa u vezi sa drugim arktičkim ostrvom – Grenlandom.

Protivnici članstva smatraju da bi ulazak u EU ugrozio suverenitet Islanda i njegovu kontrolu nad ribolovnim područjima.

Referendumska kampanja podstakla je širu raspravu o mjestu Islanda u svijetu, rekla je premijerka Kristrun Frostadotir (Kristrún Frostadóttir) novinarima nakon glasanja u glavnom gradu.

„Ovo je veliki dan, godinama smo čekali priliku da glasamo“, rekla je Frostadotir, dodajući da će njena vlada nastaviti da radi bez obzira na rezultat.

Ukoliko birači kažu „da“, to će samo otvoriti put za pregovore sa Briselom. Island bi zatim morao da održi drugi referendum, vjerovatno nekoliko godina kasnije, na kojem bi građani odlučivali o samom ulasku u EU.

Staro pitanje ponovo dobilo na značaju

Island je prvi put podnio zahtjev za članstvo u EU 2009. godine, tokom finansijske krize koja je posebno teško pogodila njegovu malu i otvorenu ekonomiju.

Pregovori su okončani 2013. godine, kada je euroskeptična vlada zaustavila proces.

Nove geopolitičke turbulencije dale su dodatnu težinu pitanju o kojem Islanđani sa prekidima raspravljaju već decenijama.

Ivo Egil Macuga Arnason (Iwo Egill Macuga Arnasson), 19-godišnji student koji je u subotu glasao u Rejkjaviku, rekao je da će podržati ponovno otvaranje pregovora.

„Mislim da će ovo veoma uticati na moj život, bez obzira na to da li ćemo ući u Evropsku uniju ili ne“, rekao je Rojtersu.

Biračka mjesta zatvaraju se u 22 sata po GMT-u, a rezultati se očekuju u ranim jutarnjim satima u nedjelju.

Kamatne stope i troškovi života u centru debate

Rasprave na Islandu bile su više usmjerene na kamatne stope, prava na ribolov i troškove života nego na pitanja bezbjednosti.

Island se već duže suočava sa visokom inflacijom i kamatnim stopama zbog kojih su stambeni krediti postali veoma skupi, dok zagovornici opcije „da“ tvrde da bi članstvo u EU, a potencijalno i uvođenje eura, moglo da donese određeno olakšanje.

Referentna kamatna stopa islandske centralne banke iznosi osam odsto, u poređenju sa 2,25 odsto u Evropskoj centralnoj banci.

„To ne bi riješilo strukturne slabosti Islanda, ali bi moglo da bude katalizator za zdraviju ekonomiju“, rekao je Vilhjalmar Hilmarson (Vilhjálmur Hilmarsson), glavni ekonomista Viske, jednog od najvećih sindikata na Islandu.

Liderka opozicije Gudrun Hafsteinsdotir (Guðrún Hafsteinsdóttir), koja predvodi kampanju „ne“, tvrdi da su ekonomske koristi od članstva preuveličane.

„To nijesu problemi koje će Brisel riješiti umjesto nas. To su problemi koje islandski političari moraju da riješe“, rekla je.

Ragnhildur Skarphedinsdotir (Ragnhildur Skarphedinsdottir, 70), kazala je da Island dobro funkcioniše samostalno i da će glasati protiv.

„Ako ostanemo nezavisni kao što smo sada, možemo optimistično gledati u budućnost“, rekla je prije nego što je glasala u Rejkjaviku.

Ribarstvo ostaje glavna prepreka

Prema pravilima EU, ribolovne kvote određuju se, između ostalog, na osnovu istorijskih obrazaca ribolova.

Pojedini zvaničnici tvrde da bi to Islandu omogućilo da zadrži kontrolu nad svojim vodama, jer nijedna članica EU u njima nije lovila ribu već decenijama.

Protivnici, međutim, nijesu uvjereni.

„Znam da će Evropska unija ponuditi određena obećanja o fleksibilnosti, naročito na početku, ali znamo da to neće trajati zauvijek“, rekla je Hafsteinsdotir.

U memorandumu Ministarstva vanjskih poslova procjenjuje se da bi, ukoliko birači podrže ponovno otvaranje pregovora, pristupni razgovori mogli da počnu do kraja 2026. godine i traju između 18 i 24 mjeseca.