Peking kreće u obračun s ultrabogatim Kinezima u inostranstvu: Uvodi se stroži nadzor imovine
Kako bi smanjio budžetski deficit, Peking uvodi stroži nadzor nad stranim trastovima koje kineski milioneri i milijarderi godinama koriste za zaštitu imovine i izbjegavanje poreza.
Od 24. jula na snazi su pravila kojima se prvi put ozbiljno oporezuju strani trastovi pod kontrolom kineskih državljana, što bi nekim milijarderima moglo donijeti poreske račune vrijedne desetine milijardi juana.
Trastovi, koji se godinama koriste za prenos i zaštitu imovine izvan domašaja poreskih vlasti, sada su pod znatno strožim nadzorom. Prenos imovine u strani trast ubuduće će se tretirati kao prodaja, uz porez na kapitalnu dobit od 20 odsto. Istom stopom oporezivaće se i dobit trasta, čak i ako nije isplaćena korisnicima, kao i njegova likvidacija.
Nova pravila primjenjuju se retroaktivno od 2023. godine, a vlasnici imaju 90 dana da se usklade.
Peking traži nove izvore prihoda
Pojačani poreski nadzor dolazi u trenutku kada Kina pokušava da smanji sve veći budžetski manjak.
Prihodi od poreza na dohodak prošle godine porasli su 11,5 odsto, djelimično zahvaljujući strožem nadzoru nad prihodima ostvarenim trgovanjem akcijama u Hong Kongu. Istovremeno rastu izdvajanja za vojsku, državne banke i razvoj strateških industrija.
Centralni budžetski deficit ove godine trebalo bi da dostigne 5.090 milijardi juana, odnosno oko 655 milijardi eura, što je četiri odsto BDP-a. Poređenja radi, 2008. godine iznosio je svega 180 milijardi juana, piše Le Monde.
Milijarderu prijeti poreski račun od 70 milijardi juana
Kineski mediji kao simbol nove poreske politike izdvajaju milijardera Pana Šijija (Pan Shiyi), suosnivača kompanije Soho China.
Uoči izlaska kompanije na berzu 2005. godine, Pan je svoj udio prenio na suprugu Džang Sin (Zhang Xin), američku državljanku, koja je gotovo cijeli porodični vlasnički paket prebacila u trast na Kajmanskim Ostrvima. Dividende su se više od dvije decenije slivale u trast izvan domašaja kineskih poreskih vlasti.
Analitičari procjenjuju da bi, ukoliko bi trast danas bio likvidiran, Pan morao da plati između 50 i 70 milijardi juana poreza.
Porezi nijesu jedini razlog odlaska
Kina se još 2018. pridružila OECD-ovom sistemu automatske razmjene finansijskih podataka, čime su poreske vlasti dobile uvid u imovinu kineskih građana u jurisdikcijama poput Švajcarske, Singapura, Hong Konga i Kajmanskih Ostrva.
Međutim, za mnoge preduzetnike politički rizik postao je jednako važan kao i poreski.
Najpoznatiji primjer je Džek Ma (Jack Ma), kojem je nakon javne kritike kineskog finansijskog sistema 2020. godine zaustavljen rekordni IPO kompanije Ant Group, vrijedan 35 milijardi dolara.
Sličnu sudbinu doživio je i investicioni bankar Bao Fan (Bao Fan), koji je 2023. nestao u trenutku kada je pripremao prenos dijela imovine u Singapur. U pritvoru je proveo gotovo dvije i po godine, bez javno objavljenih optužbi.
Kapital se seli u Singapur
Prema procjenama McKinseyja, kineski bogataši su do kraja 2023. godine u Singapur prebacili privatnu finansijsku imovinu vrijednu oko 400 milijardi dolara. Istovremeno je broj privatnih kancelarija za upravljanje bogatstvom najimućnijih, takozvanih family office struktura, porastao na više od 2.000.
Iako kineski mediji odliv kapitala objašnjavaju željom za ulaganjem u strane kompanije iz oblasti vještačke inteligencije, poluprovodnika i zdravstva, analitičari smatraju da je glavni motiv zaštita imovine od regulatornih i političkih rizika.
„Peking je vjerovatno zakasnio. Većina najpoznatijih preduzetnika već je preselila bogatstvo, a mnogi su promijenili i državljanstvo“, ocjenjuje jedan upravitelj porodične kancelarije u Singapuru.
Među njima je i milijarder Žang Jong (Zhang Yong), osnivač lanca restorana Haidilao, koji danas kompanijom upravlja iz Singapura, čije je državljanstvo u međuvremenu stekao.