Trampove nove carine izazvale kritike trgovinskih partnera zbog obrazloženja o prinudnom radu

Američki trgovinski partneri, od Kanbere do Brazilije, odbacili su obrazloženje da su nove globalne carine predsjednika Donalda Trampa uvedene zbog prinudnog rada, iako je većina poručila da će nastaviti pregovore umjesto da uvodi protivmjere.

Kancelarija trgovinskog predstavnika SAD u četvrtak je preduzela mjere na osnovu člana 301 Zakona o trgovini iz 1974. godine, uvodeći carine za 60 ekonomija zbog, kako je Vašington naveo, njihovog neuspjeha da uvedu i sprovode zabrane na robu proizvedenu prinudnim radom.

Carine iznose 10 odsto za partnere koji su već uveli ili se obavezali da će uvesti zabrane uvoza takve robe, a 12,5 odsto za one koji to nijesu učinili. Mjere obuhvataju 60 najvećih trgovinskih partnera SAD i 99,4 odsto ukupnog američkog uvoza, piše CNBC.

Nova mjera zamjenjuje privremenu globalnu carinu od 10 odsto, uvedenu na osnovu člana 122 Zakona o trgovini, koja ističe 24. jula. Ta privremena mjera uvedena je nakon što je Vrhovni sud u februaru proglasio nezakonitim Trampove carine zasnovane na vanrednim ovlašćenjima. Istrage o prinudnom radu daju administraciji trajniju pravnu osnovu za baznu carinu koju su sudovi ranije osporavali.

„Ove carine su neopravdane, nijesu u skladu sa našim sporazumom o slobodnoj trgovini i trebalo bi da budu ukinute“, rekao je australijski ministar trgovine Don Farel (Don Farrell).

„Australijske mjere za borbu protiv prinudnog rada i savremenog ropstva među najstrožima su u svijetu, a globalno smo priznati, uključujući i u SAD, kao lideri u toj oblasti.“

SAD su uvele carinu od 12,5 odsto na uvoz iz Australije, Kine, uključujući Hong Kong, Singapur i Južnu Koreju, tvrdeći da te zemlje nijesu spriječile ulazak robe proizvedene prinudnim radom na američko tržište.

Malezija, Tajvan, Indonezija i Indija i dalje će biti suočeni sa dodatnim carinama od 10 odsto.

Ograničen uticaj na velike azijske ekonomije

Uticaj na velike azijske ekonomije vjerovatno će biti ograničen, rekao je za CNBC Tiančen Šu (Tianchen Xu), viši ekonomista u Economist Intelligence Unitu.

„Azija će i dalje imati koristi od izuzeća, koja obuhvataju većinu vrsta elektronike, od uređaja za potrošače do čipova“, rekao je Šu, dodajući da su „ti proizvodi dosljedno bili izuzeti od američkih carina tokom druge Trampove administracije“.

Brazil, koji je pogođen carinom od 12,5 odsto, nazvao je mjere „proizvoljnim“ i „neopravdanim“.

Predsjednik Luiz Inasio Lula da Silva (Luiz Inácio Lula da Silva) rekao je da ostaje otvoren za pregovore, ali da će Brazil tražiti druga tržišta ukoliko ne bude mogao da prodaje robu u SAD.

Nova carina dodaje se na posebnu carinu od 25 odsto uvedenu ovog mjeseca na osnovu člana 301 za brazilsku robu, čime ukupna barijera raste na 37,5 odsto, približno nivou od 50 odsto koji je prošle godine proglašen nezakonitim.

Vlada Čilea saopštila je da mjera nije u skladu sa radnim standardima te zemlje, kao ni sa tehničkim, političkim i pravnim dokazima koje je dostavila tokom istrage, navodi se u saopštenju podsekretarijata za trgovinu u Santjagu.

Istaknuto je da američka odluka ne tvrdi da Čile izvozi robu proizvedenu prinudnim radom i da će vlada tražiti izuzeća za ključne izvozne proizvode.

Kanada, koja je svrstana u nižu grupu sa carinom od 10 odsto i izuzećem za robu usklađenu sa sporazumom USMCA, reagovala je najumjerenije.

Ta odluka „nije neočekivana“, rekao je ministar za trgovinu Kanade i SAD Dominik Leblan (Dominic LeBlanc), dodajući da Otava dijeli cilj Vašingtona u borbi protiv prinudnog rada i da će „nastaviti konstruktivne razgovore“ u narednim sedmicama.

Ministarstvo vanjskih poslova Novog Zelanda navelo je u izvještaju za tržište da je ministar trgovine jasno poručio da se Velington ne slaže sa nalazima istrage i da će taj stav nastaviti da iznosi pred američkom vladom.

Postojeća izuzeća, koja obuhvataju oko 30 odsto novozelandskog izvoza u SAD, uključujući govedinu i kivi, ostaju nepromijenjena.

Nijedan veliki trgovinski partner za sada nije najavio protivmjere zbog carina uvedenih pod obrazloženjem borbe protiv prinudnog rada.

Istraga „nije postupak koji se odnosi na standarde rada, već mehanizam za širenje američke zabrane uvoza kineske robe, kao i pokušaj da se ponovo uspostavi carinski režim koji je Vrhovni sud ukinuo“, ocijenio je ranije ove sedmice Petersonov institut za međunarodnu ekonomiju.