Šta očekivati na Generalnoj skupštini UN, najvećem događaju svjetske diplomatije

“Bez brige, svjetski lideri – ozloglašene pokretne stepenice Ujedinjenih nacija popravljene su na vrijeme za najveći diplomatski događaj godine”.

To je novinarima rekao odlazeći generalni sekretar Ujedinjenih nacija Antonio Gutereš (António Guterres) na svojoj posljednjoj konferenciji za novinare uoči ovosedmičnog zasjedanja Generalne skupštine, koje će u sjedište UN-a u Njujorku dovesti stotine diplomata i svjetskih lidera, piše CNN.

Prošle godine američki predsjednik Donald Tramp optužio je UN za „sabotažu“ nakon što su se pokretne stepenice kojima se vozio pokvarile dok je išao prema sali Generalne skupštine.

„Mogu da vam kažem da smo preduzeli dodatne mjere kako bismo osigurali da niko ko prolazi tuda ne utiče negativno na pokretne stepenice“, rekao je Gutereš u srijedu.

Osim problema sa pokretnim stepenicama, Generalnu skupštinu UN čeka mnogo ozbiljniji posao. Ovogodišnja tema je „Obnavljanje povjerenja, upravljanje transformacijom: Ujedinjene nacije koje rade za sve“.

Generalna skupština počinje i uoči Guterešovog odlaska sa funkcije krajem godine, dok se nad skupom nadvijaju i pitanja u vezi sa novim modelima vještačke inteligencije.

Evo šta se može očekivati kada danas počne „generalna debata“ Generalne skupštine UN, tokom koje lideri i zvaničnici jedan za drugim govore sa prepoznatljive kamene govornice ove organizacije:

Sastanci i dogovori iza kulisa

Velika koncentracija diplomata i svjetskih lidera čini Generalnu skupštinu UN idealnim mjestom za sastanke na marginama glavnog događaja. Tramp bi u utorak trebalo da se sastane sa liderima arapskih država Persijskog zaliva kako bi razgovarali o narednoj fazi rata sa Iranom, rekla su za CNN dvojica američkih zvaničnika.

Tokom sedmice biće održan i sastanak na visokom nivou za Trampov Odbor za mir (Board of Peace), rekao je za CNN izvor upoznat sa tim pitanjem. To je zanimljiv kontrast imajući u vidu da je Tramp ranije sugerisao da bi taj odbor, zamišljen da nadgleda obnovu Gaze, jednog dana „mogao“ da zamijeni UN.

Francuska, u međuvremenu, planira da ove sedmice sazove novi sastanak o rješenju izraelsko-palestinskog sukoba po modelu dvije države, naveli su diplomatski izvori. Francuska i još nekoliko zapadnih zemalja tokom prošlogodišnje Generalne skupštine objavile su priznanje Države Palestine.

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski (Volodymyr Zelensky) rekao je da će se u Njujorku sastati sa Trampom, kao i prošle godine. Američki specijalni izaslanik Stiv Vitkof (Steve Witkoff) i Džared Kušner (Jared Kushner) ranije ovog mjeseca odvojeno su se sastali sa Zelenskim u Kijevu i ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom u Moskvi. Tramp je u sedmicama nakon te posjete razgovarao samo sa Putinom.

Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov rekao je da će se sastati sa američkim državnim sekretarom Markom Rubiom (Marco Rubio), prenijeli su ruski državni mediji.

Generalna skupština je i mjesto na kojem se sporazumi postižu ili formalizuju. Nekoliko mjeseci nakon što je prijetio da će silom pripojiti Grenland, očekuje se da Tramp potpiše sporazum sa Danskom i Grenlandom kojim bi SAD dobile „trajnu kontrolu“ nad bezbjednošću Grenlanda. Nije jasno po čemu bi se taj sporazum razlikovao od postojećih aranžmana, koji SAD već omogućavaju veliko vojno prisustvo na ostrvu.

CNN je 21. septembra takođe izvijestio da se Tramp sastaje sa više stranih lidera na marginama Generalne skupštine, uključujući Zelenskog, dok je njegov sastanak sa kineskim predsjednikom Sijem Đinpingom planiran za kasnije tokom sedmice u Vašingtonu.

Ko će govoriti pred Generalnom skupštinom

Govori sa govornice Generalne skupštine često privlače pažnju koliko zbog ponašanja publike, toliko i zbog samih govornika. Prošle godine brojni delegati napustili su salu dok je govorio izraelski premijer Benjamin Netanjahu (Benjamin Netanyahu). Trampov govor 2018. prekidan je smijehom delegata dok je nabrajao dostignuća svoje administracije.

Danijel Forti (Daniel Forti), šef programa za pitanja UN-a u Međunarodnoj kriznoj grupi (International Crisis Group), rekao je za CNN da će lista govornika odrediti ton ovogodišnjeg zasjedanja.

„Iako izgleda da dolazi više od 130 šefova država ili vlada, slika će zapravo biti mnogo raznovrsnija kada je riječ o porukama koje svjetski lideri šalju UN-u“, rekao je Forti.

Jedno od velikih pitanja je da li će kineski lider Si Đinping (Xi Jinping) iznenada doći u Njujork. Si bi tokom Generalne skupštine trebalo da boravi u državnoj posjeti Vašingtonu.

„Za organizaciju će to biti veoma nezgodna paralelna slika ako se Tramp i Si sastaju u Vašingtonu, dok dvije najveće svjetske sile nijesu obje uključene u diplomatiju UN tokom Sedmice na visokom nivou“, rekao je Forti.

Upitan o Sijevom rasporedu, Gutereš je rekao da bi „volio da predsjednik Si Đinping bude sa nama“, ali da se sa njim „dva puta sastao prošlog mjeseca“ i da nije zabrinut zbog posvećenosti kineskog lidera „svjetskom poretku zasnovanom na multilateralizmu sa UN-om u njegovom središtu“.

Među istaknutim govornicima biće i brazilski predsjednik Luiz Inasio Lula da Silva (Luiz Inácio Lula da Silva), koji će govoriti prvi u utorak, dok će Netanjahu govoriti u četvrtak, prema preliminarnoj listi.

Vršiteljka dužnosti predsjednice Venecuele Delsi Rodriges (Delcy Rodríguez) prvi put će se obratiti UN-u u četvrtak, dok se njen bivši nadređeni, svrgnuti predsjednik Venecuele Nikolas Maduro (Nicolás Maduro), nalazi u zatvoru svega nekoliko kilometara dalje, u Bruklinu. Očekuje se da će se Rodriges sastati sa Trampom prije obraćanja.

Predsjednik Palestinske uprave Mahmud Abas (Mahmoud Abbas) trebalo bi da govori u četvrtak prije Netanjahua. Međutim, Trampova administracija ponovo mu je odbila vizu, pa će se gotovo sigurno obratiti putem video-linka.

Istovremeno, iako odbija vize palestinskim zvaničnicima, administracija će dozvoliti dolazak iranske „osnovne delegacije“, u kojoj će biti i predsjednik Masud Pezeškijan (Masoud Pezeshkian).

„U skladu sa našim obavezama kao zemlje domaćina, osnovnoj delegaciji iranskog režima biće omogućeno da prisustvuje Sedmici na visokom nivou Generalne skupštine UN“, rekao je u četvrtak portparol Stejt departmenta.

„Delegacija će podlijegati ograničenjima kretanja i zabrani kupovine luksuzne i druge robe u skladu sa našom politikom sankcija“, rekao je portparol. „Delegacija je manja nego prošle godine.“

Pezeškijanovo obraćanje u Njujorku u trenutku kada je njegova zemlja aktivno u sukobu sa Sjedinjenim Državama praktično je bez presedana. Najbliži međunarodni primjer mogao bi biti posjeta egipatskog predsjednika Anvara Sadata Izraelu 1977. godine, dok su dvije zemlje tehnički još bile u ratu – mada je i ta posjeta bila dio šireg mirovnog procesa.

Pezeškijan će u Njujork otputovati u utorak, rekao je u ponedjeljak predstavnik njegovog kabineta, prema navodima iranskih državnih medija.

Oproštaj od UN-a i trka za novog generalnog sekretara

Ove godine biće i nekoliko značajnih oproštaja u UN-u: francuski predsjednik Emanuel Makron (Emmanuel Macron) posljednji put će prisustvovati Generalnoj skupštini, kao i Gutereš.

Trka za Guterešovog nasljednika do kraja godine biće jedna od glavnih tema među učesnicima, rekao je Forti. Aktuelni generalni sekretar je, prema njegovim riječima, „posljednji iz prethodne ere globalističkih lidera“, a tokom desetogodišnjeg mandata veliki dio pažnje posvetio je finansiranju razvoja, klimatskim promjenama i pripremanju UN-a za uspon vještačke inteligencije.

Posljednja tema posebno je važna odlazećem generalnom sekretaru – Gutereš je više od polovine svoje posljednje konferencije za novinare posvetio vještačkoj inteligenciji.

Vještačka inteligencija jedna od glavnih tema

„Vještačka inteligencija će svakako biti jedna od glavnih tema mojih razgovora sa svjetskim liderima naredne sedmice, a Ujedinjene nacije će u narednim danima nastaviti da razmatraju praktične ideje i pristupe“, rekao je Gutereš novinarima.

Nakon nekoliko sedmica dramatičnih upozorenja o toj tehnologiji, AI je jedna od glavnih tema ovogodišnje Generalne skupštine. U ponedjeljak se predstavnici tehnološke industrije, diplomate i glumac Džozef Gordon-Levit (Joseph Gordon-Levitt) sastaju na konferenciji o „digitalnoj saradnji“. Savjet bezbjednosti trebalo bi u srijedu da održi sastanak o vještačkoj inteligenciji, dok SAD istog dana organizuju još jedan događaj.

Gutereš otvoreno govori o AI još od 2021, a Forti smatra da je njegova usredsređenost na novu tehnologiju možda došla na račun tradicionalne uloge generalnog sekretara u promovisanju mirovnih aktivnosti UN-a.

„Gutereš je svakako bio veoma konzervativan i oprezan kada je riječ o ulozi UN-a u miru i bezbjednosti“, rekao je. „Svakako nije u potpunosti iskoristio mandat i legitimitet koji UN ima kako bi organizaciju snažnije uključio u mirovne napore.“

Posljednji govor generalnog sekretara biće prilika da odbrani svoj mandat na čelu UN-a, dodao je Forti.

„Možda će njegove riječi pasti na gluve uši“, rekao je analitičar, „ali dugoročno bi moglo biti više pozitivnih ocjena načina na koji se borio kroz veoma težak period.“

Neformalno izjašnjavanje članica Savjeta bezbjednosti UN o Guterešovom nasljedniku održano je u petak, a izvori su Rojtersu (Reuters) rekli da bivša potpredsjednica Kostarike Rebeka Grinspan (Rebeca Grynspan) ima malu prednost.

SAD još nijesu formalno podržale nijednog kandidata. Portparol Stejt dipartmenta, međutim, rekao je da kandidati moraju „javno da se obavežu na promjene koje zahtijevamo“.

„Svaki novi generalni sekretar mora da vrati UN njegovoj osnovnoj svrsi – održavanju mira i bezbjednosti u svijetu – umjesto apsurdnoj, politizovanoj ‘woke’ ideologiji koja je podrila efikasnost institucije“, rekao je portparol.

Finansije UN-a: situacija bolja nego prošle godine

Generalna skupština 2026. dočekuje UN u stabilnijoj finansijskoj situaciji nego prošle godine, kada se organizacija suočavala sa ozbiljnom budžetskom krizom dok su SAD prijetile da će joj potpuno uskratiti finansiranje.

Čini se da je Trampova administracija preispitala makar dio svog skepticizma prema UN-u. Uoči Generalne skupštine, američka vlada uplatila je UN-u 827 miliona dolara članarine – što je samo dio od približno četiri milijarde dolara koliko SAD duguju organizaciji, ali ipak značajan iznos za instituciju koja se u januaru suočavala sa „neposrednim finansijskim kolapsom“.

Generalna skupština UN, međutim, sve više služi i kao forum na kojem kritičari organizacije postavljaju pitanje njenog smisla. Prošle godine Tramp je skupštini otvoreno postavio pitanje: „Koja je svrha Ujedinjenih nacija?“

„Imaju ogroman, ogroman potencijal, ali uglavnom nijesu ni blizu toga da ga ostvare“, rekao je Tramp. „Barem za sada, izgleda da sve što rade jeste da napišu veoma oštro formulisano pismo, a onda nikada ništa ne preduzmu nakon tog pisma. To su prazne riječi, a prazne riječi ne rješavaju ratove.“

Uprkos pitanjima o legitimitetu UN-a i njegovoj sve većoj marginalizaciji, Forti insistira da su Ujedinjene nacije i dalje važne.

„U ovom trenutku u svjetskim odnosima, kada imamo više ratova nego prethodnih decenija… svima je i dalje potrebno mjesto na kojem mogu da se okupe, smanje rizik od sukoba i dogovore pravila igre“, rekao je analitičar. „I, iskreno, UN je jedina organizacija koja ima legitimitet, pravne mandate i mogućnost da okupi svaku državu svijeta kako bi se tim pitanjima zaista bavila.“