Evropska centralna banka na prekretnici: Vujčić poručuje da postoje dvije mogućnosti
Guverner Hrvatske narodne banke i član Savjeta guvernera Evropske centralne banke (ECB) Boris Vujčić izjavio je da ECB mora biti „veoma agilna i oprezna“ kako bi cijene držala pod kontrolom, jer rat u Iranu povećava rizik od stagflacije, prenosi Blumberg (Bloomberg).
Vujčić, koji će 1. juna postati potpredsjednik ECB, rekao je da će članovi Savjeta vjerovatno uskoro saznati da li će posljedice sukoba zahtijevati više kamatne stope. Ipak, upozorio je da nedavni događaji ukazuju na rastuće opasnosti od pojačanog rasta potrošačkih cijena, praćenog slabim ekonomskim rastom.
Naglasio je da će naredni potezi ECB biti usmjereni ka cilju da se inflacija u srednjem roku stabilizuje na dva odsto. Iako sporiji rast obično vrši pritisak na cijene, „moraćemo da vodimo politiku koja će inflaciju zadržati na dva odsto“, naveo je.
Više manjih povećanja ili veći skokovi?
Sve više ekonomista, prema pisanju Blumberga, smatra da je povećanje kamatnih stopa neizbježno. Prve poteze ECB očekuju u aprilu ili junu.
Ako ECB zaključi da su potrebni viši troškovi zaduživanja, Vujčić vidi dvije mogućnosti: početi ranije i sprovoditi uzastopna manja povećanja, ili krenuti nešto kasnije i podizati stope u većim skokovima.
„Bolje je početi manjim pomakom i zatim pratiti razvoj situacije“, rekao je. „Za sada bih rekao da je još prerano za zaključke, ali uskoro ćemo znati da li ćemo morati da reagujemo ili ne“, kazao je.
„Ne mislim da bi jedno ili dva povećanja značajno naštetila ekonomiji. Ali treba se zapitati da li su ona zaista potrebna, jer prema mišljenju nekih, ni to ne bi donijelo veliku korist ekonomiji“, upozorio je Vujčić.
Vujčić: Do aprila je još daleko
Guverneri centralnih banaka, uključujući predsjednika njemačke Bundesbanke Joakima Nagela (Joachim Nagel), nagovijestili su da će ECB na sjednici o kamatnim stopama narednog mjeseca morati da razmotri povećanje troškova zaduživanja, pošto rastući troškovi energije počinju da utiču na inflaciju.
Kako smo već izvještavali, nove projekcije ECB u osnovnom scenariju predviđaju rast potrošačkih cijena u eurozoni od 2,6 odsto, što je znatno više od ranijih očekivanja. U ekstremnom scenariju, ukoliko bi poremećaji u snabdijevanju naftom i prirodnim gasom potrajali, inflacija bi mogla dostići 6,3 odsto.
Ipak, Vujčić za sada ostaje strpljiv. Do aprila je, u današnjem svijetu, još mnogo vremena, a do tada mnogo toga može da se promijeni, poručuje on. Istovremeno upozorava da su okolnosti donekle drugačije nego tokom krize 2022. godine, kada je ruska invazija na Ukrajinu pogurala inflaciju na rekordnih 10,6 odsto. Iako su sada izgledi za sekundarne efekte manji, ECB ostaje na oprezu, prenosi Blumberg.
