Stručnjaci kritikuju Maskov Neuralink, a on tvrdi da prvi moždani implantat odlično radi
Nedostatak transparentnosti Ilona Maska (Elon Musk) oko njegove kompanije za moždane implantate Neuralink kršenje je naučnih i etičkih normi, izaziva pitanja o sigurnosti pacijenta, a postoji opasnost da će se unazaditi i čitavo polje neurotehnologije, upozoravaju stručnjaci za Forbes nakon što se milijarder prošle sedmice hvalio ranim uspjesima koje je kompanija ostvarila na svom prvom ljudskom pacijentu.
“Ono što me najviše zbunjuje u cijeloj ovoj priči nije sama tehnologija, nego način na koji se komuniciraju naučne vijesti,” kaže Marcello Ienca, profesor etike vještačke inteligencije i neuroznanosti na Tehničkom univerzitetu u Minhenu. On naglašava kako se informacije o Neuralinku i radu kompanije šire “ležerno putem društvenih mreža”, a ne u tradicionalnim naučnim časopisima.
“Čini se da izbjegavaju ustanovljene protokole koji su temelj znanstvenog integriteta,” kaže Ienca, što sprječava stručnjake da procijene i shvate “puni opseg i uticaj” svih napredaka o kojima se govori.
“Tweet baš i nije stručni recenzirani naučni izvještaj,” kaže L. Syd M Johnson, etičar u Centru za bioetiku i humanistiku medicinskog univerziteta SUNY Upstate, dodajući kako Maskova kratka objava sadrži malo detalja o oporavku pacijenta, nivou kontrole koju imaju nad mišem i tome znači li “miš” zapravo kursor na monitoru.
Izuzetna važnost transparentnosti
Većina kliničkih testova registruje se u javnoj bazi podataka ClinicalTrials.gov upravo zbog transparentnosti, odgovornosti i za korist nauke, kaže Laura Cabrera, neuroetičarka u institutu Rock Ethics sveučilišta u Pennsylvaniji. Ona je pozvala na osmišljavanje “rigoroznijih načina” za pozivanje na odgovornost i transparentnost kompanija koje rade u ovom polju kako bi one morale slijediti iste standarde kao i testiranja finansirana saveznim sredstvima.
Iako to što Neuralink nije registrovao svoje kliničko testiranje nije ilegalno, Ienca kaže kako je to “kršenje fundamentalnih etičkih smjernica za biomedicinsko istraživanje,” ponajprije Helsinške deklaracije, temeljne izjave o etičkim principima za medicinska istraživanja koja uključuju ljude. Ienca dodaje kako Neuralink nije podijelio informacije o osnivanju ikakvog internog etičkog odbora ili vlastitog etičkog koda, kao i da nisu učestvovali ni u kakvim važnijim aktivnostima organizacija u tom polju kao što je OECD.
Neuralink nije odgovorio na Forbesov upit za komentar.
Ienca je Neuralink optužio za dovođenje u opasnost čitave discipline neurotehnologije, i to zbog netransparentnosti i činjenice da nisu jasno komunicirali svoju poziciju o važnim etičkim i društvenim pitanjima vezanima za njihov rad, dok tvrtka istovremeno nastavlja s istraživanjima na ljudima. “Ako se odlučite igrati vatrom u kući, povećavate rizik ne samo za sebe, već i za cijelu kuću,” kaže on. “Bojim se da bi Neuralinkovo neuvažavanje etičkih aspekata tehnologije moglo izazvati negativne posljedice za čitavu neurotehnološku zajednicu.” Ienca je upozorio kako bi takav scenarij mogao usporiti tehnološke inovacije koje mogu pomoći milijunima ljudi oboljelih od neuropsihijatriskih poremećaja i mentalnih bolesti, mnogima od kojih trenutna tehnologija ne pomaže efikasno. Budući da su ulozi toliko visoki, “ne možemo si priuštiti skandal u stilu Cambridge Analytice povezan s ljudskim mozgom,” kaže Ienca.
Neuralink je u rujnu dobio dopuštenje za angažiranje pacijenata za potrebe testiranja koliko njihovi uređaji koji se implantiraju u mozak mogu pomoći ljudima s paralizom povratiti izgubljene funkcije kontroliranjem računala pomoću mozga. Musk je objavio kako je prvi pacijent implantat dobio u siječnju, a prošlog tjedna rekao kako se pacijent navodno u potpunosti oporavio i kako je mogao micati miš po ekranu “samo mislima.” Milijarder je obje informacije iznio na X-u.
Niz razloga za kritiku
Najavio je da će prvi proizvodi Neuralinka uključivati “Telepathy”, koji bi korisnicima omogućavao kontrolisanje mobnih telefona ili računara “samo mislima”, kao i alatke koje bi mogle povratiti vid slijepima.
Kompanija je trpjela kritike zbog eksperimentiranja na životinjama, a postavljaju se i pitanja o nezavisnosti regulatornog odbora koji nadzire istraživanja na životinjama. Kompanija odbacuje optužbe i naglašava da je “potpuno posvećena radu s životinjama na najhumaniji i najetičniji mogući način.”
Stručnjaci za Forbes kažu da je nejasno što će se dogoditi s ljudskim pacijentima Neuralinka nakon završetka kliničkog testiranja za implantante. “Kada testiranje završi, hoće li biti prepušteni samima sebi?” pita se Johnson, naglašavajući mnoge rizike povezane s operacijama umetanja implantanta, mogućnost da bi uređaj mogao s vremenom početi slabije funkcionisati, kao i činjenicu da bi neki bez njega mogli u potpunosti ostati po završetku testiranja.
“Mask priča o tome kako želi pomoći ljudima s invaliditetom – omogućiti tetraplegičarima punu tjelesnu funkcionalnost – što je neiskreno i štetno,” kaže Johnson, pitajući se žele li uopšte osobe s invaliditetom implantate u mozgu ili mogućnosti kontrolisanja mobilnih telefona mislima. “Poruka je zapravo da ljudi s invaliditetom trebaju da budu ‘popravljeni’ invazivnim implantatima u mozgu.” Johnson naglašava kako “društva već sada mogu učiniti toliko toga – što ne čine – za poboljšanje mobilnosti, pristupa poslovima i obrazovanju i pristojnim stanovima za osobe s invaliditetom.”
Robert Hart, Forbes
Experts Criticize Elon Musk’s Neuralink Over Transparency After Billionaire Says First Brain Implant Works
(Prevela: Nataša Belančić)