Roboti iz Hrvatske čiste minska polja u Ukrajini

DOK-ING se od svojih početaka do danas profilisao kao vodeća svjetska kompanija specijalizovana za robotske sisteme za opasne i vanredne situacije i okruženja. Forbes Hrvatska imao je priliku da posjeti njihov pogon u Zagrebu i razgovara s vlasnikom kompanije Vjekoslavom Majetićem o aktuelnim projektima i planovima.

“Ne šaljite čoveka da obavlja posao mašine”, glasi moto DOK-ING-a, kompanije iz Zagreba koja proizvodi sofisticirane robotske sisteme za čitav niz opasnih zadataka. Osim razminiranja – samo u Hrvatskoj uklonili su više od 150.000 ubojitih sredstava – njihova robotizovana vozila služe pri gašenju požara, hitnim slučajevima, nuklearnoj, hemijskoj, biološkoj i radiološkoj (NKBR) zaštiti, čak i protivterorizmu.

Vjekoslav Majetić, osnivač i vlasnik DOK-ING, pokrenuo je ovu kompaniju prije više od 30 godina, u jeku rata. Kompanija se od tada do danas svojim inovativnim rešenjima nametnula kao globalni lider u tom tehnološki zahtevnom sektoru, a svoje specijalizovane proizvode izvozi u više od 40 zemalja.

Majetić je prošle godine dobio prestižnu nagradu hrvatskog EY preduzetnika godine koju dodjeljuje međunarodna kompanija Ernst i Jang (Ernst&Young), dok je sam DOK-ING dosad osvojio više od stotinu međunarodnih nagrada u područjima poslovanja, inovativnosti i tehnologije.

“Osnovali smo kompaniju 1991. Uspješno radimo sve ovo vrijeme, razvijamo sredstva za pomoć ljudima, otklanjanje posljedica ratova i sličnih katastrofa. Razvili smo robote za krizne situacije, razvili smo opremu za spašavanje ljudi u posebnim uslovima. I dan danas se borimo da pomognemo u zaštiti okoline. Ovdje iza mene je postrojenje za zbrinjavanje otpada kao naš najnoviji proizvod u borbi protiv zagađenja zemlje – ne samo Hrvatske, nego čitav svijet ima problema s otpadom, pa smo razvili postrojenje koje može pomoći u ekološkom zbrinjavanju otpada”, rekao nam je Majetić pri obilasku pogona kompanije u Zagrebu.

Mi smo uz svaki naš proizvod, dužni da napravimo obuku korisnika koji po završetku dobijaju sertifikat da su sposobni da upravljaju takvom mašinom

MVF-5 Tusk pomagao vatrogascima u opasnom požaru u Osijeku

“Mi smo s uspjehom pomogli vatrogascima koliko smo mogli da bi se taj požar sanirao i zaustavio. Jednim dijelom je (vozilo) poslužilo za hlađenje okolnih građevina, da se požar ne proširi, zahvaljujući i korisnicima koji su obučeni da bi upravljali s takvim jednim robotskim vozilom”, navodi Majetić o ovom slučaju.

“Uz vozilo, jasno, ide i obuka koju su vatrogasci koji rade s takvim vozilom prošli. Mi smo uz svaki naš proizvod, dužni da organizujemo obuku korisnika koji po završetku dobijaju sertifikat da su sposobni da upravljaju takvom mašinom”, naglašava.

“Mogu vam reći da to uopšte nije jednostavno, vrlo je zahtjevno, pogotovo u takvim vozilima za krizne situacije gdje imamo stotine funkcija koje se moraju pratiti, od telemetrije do goriva, vode, pjene, vjetra”, dodaje Majetić: “Mi imamo komandne centre koji mogu biti udaljeni do kilometar ili dva, ali naša preporuka i način na koji edukujemo ljude je da budu na nekih 500 metara gdje mogu u potpunosti da kontrolišu, a da budu u nekoj (sigurnoj) zoni”.

Civilna zaštita ima ukupno tri ovakva vozila koja se mogu koristiti i u zemljotresima, kod kontaminacije i u drugim kriznim situacijama, u Osijeku, Zagrebu i Rijeci, rekao nam je. MFV-5 Tusk, naime, ima širok raspon moguće primjene: za izviđanje, uklanjanje prepreka, gašenje požara, podršku u spašavanju, uklanjanje opasnih materijala, logističku podršku i druge. Opremljen je rotacijskom hvataljkom, grtalicom i hidrauličkom rukom za gašenje požara vodom ili penom.

MV-4 Scorpion i MV-10 Bison čiste minska polja u Ukrajini

A treći tip vozila – onaj za razminiranje, MV-4 Scorpion, kompanija redovno isporučuje u Ukrajinu. I on raspolaže grtalicom, rotacijskom hvataljkom i hidrauličnom rukom za kopanje, sečenje i rukovanje opasnim objektima. Ovo vozilo pokazalo se izuzetno efikasnim u čišćenju velikih minskih polja u ratom devastiranoj zemlji. Otporno je na sve protivpešadijske mine i eksplozivna sredstva ekvivalentne snage, ali može izdržati i eksploziju protivtenkovske mine, stoji na stranicama kompanije. Jedno ovakvo vozilo može očistiti do hiljadu kvadratnih metara na dan.

Osim Scorpiona, tu je i MV-10 Bison, izdržljiviji model za teže zadatke, odnosno za čišćenje protivtenkovskih mina, takođe opremljen širokim dijapazonom alata: frezom i mlatilicom za neutralizovanje mina, grtalicom i rotacijskom hvataljkom za probijanje i uklanjanje prepreka te valjkom za čišćenje puta.

Majetić kaže da iskustvo, odnosno tehnologiju koju su razvili pri razminiranju Hrvatske sada dijele širom svijeta: “Trenutno smo najveći proizvođač opreme za razminiranje u segmentu vozila za uklanjanje ubojitih sredstva. Već smo isporučili petnaestak vozila u Ukrajinu i u toku je mjesečna isporuka po četiri nove mašine, s edukacijom koju radimo za korisnike. Mjesečno kod nas dolazi po tri tima na edukaciju i preuzimanje mašina te s njima odlaze da rade na minskim poljima u dijelu koji nije u borbenim aktivnostima”.

“Kod razminiranja operater ne samo da može, nego mora da drži sigurnosnu distancu i ima svu zaštitnu opremu ili centre za upravljanje takvim mašinama gde je zaštićen od krhotina ubojitih sredstava koja se eventualno mogu aktivirati”, ističe, izražavajući zadovoljstvo zbog “statusa ozbiljnog proizvođača i distributera te opreme” koji su stekli izvozom u Ukrajinu.

Ipak ništa od zajedničke proizvodnje u Ukrajini?

Neki ukrajinski mediji nedavno su pisali i o navodnim planovima zajedničke proizvodnje ovih mašina u toj zemlji, ali od vlasnika kompanije nismo dobili potvrdu takvih napisa. Takva investicija bi, napominje, zavisila od njene isplativosti.

Trenutno smo najveći proizvođač opreme za razminiranje u segmentu vozila za uklanjanje ubojitih sredstva

“To zavisi od količine. Ako bismo počeli proizvodnju i proizveli 10-20 mašina, glupo je graditi fabriku tamo, jednostavnije je kupiti ih. Ako će biti (potrebno) 50-100 mašina, što mislim da bi njima trebalo, onda treba eventualno razmišljati o transferu dijela proizvodnje. Ali, mislim da Ukrajina nije predaleko i jednostavnije je i njima i nama da kupe gotov proizvod i da ga upotrijebe”, rekao je Majetić.

Razminiranje je i inače osnovni biznis DOK-ING od kojeg su i krenuli u Hrvatskoj. Od tada do danas došli su do vodeće svjetske pozicije. Naime, drže više od 80 odsto globalnog tržišnog udjela mašina za humanitarno razminiranje.

XLPD Groundhog u rudnicima u Africi

Tu su i sistemi za rudarenje – prije svega XLPD (Extra low profile versatile platform, odnosno svestrana platforma izuzetno niskog profila Groundhog) koji je, kako ga opisuju na stranicama kompanije, dizajniran da izdrži najteže radne uslove u rudarskoj industriji, siguran i efikasan.

“Trenutno izvozimo kompletne setove mašina za rudnike platine, hroma i nikla u Africi. To nam uspješno ide, razvijamo taj program setova. Sigurno da nam je rudarstvo perspektivnije (na dugi rok od razminiranja), efikasnost i cijena rudarenja se smanjuje. Zato je taj proizvod u fokusu”, poručuje.

“Žao mi je da je potreba za mašinama (za razminiranje) takva kakva je, ali moji ljudi i ja smo uspjeli da smanjimo posljedice takvih ratnih operacija”, zaključuje Majetić, koji insistira da se ipak ne radi o vojnoj opremi, odnosno da vozila ne učestvuju u ratnim operacijama.

MV-3 Hystrix za protivterorističke akcije

DOK-ING je u martu predstavio i svoje novo robotsko vozilo MV-3 Hystrix, namijenjeno protivterorističkim akcijama, talačkim krizama i društvenim neredima. Proizvođač ga opisuje kao “noćnu moru terorista” koja specijalcima pruža maksimalnu sigurnost za djelovanje i u zatvorenim prostorima kao što su trgovinski centri, hoteli, aerodromi, sportske i koncertne dvorane.

Vozilo se može koristiti s taktičkim timom ili samostalno, a osim štita iza kojeg se taktički tim može skloniti, a koji ga štiti od metaka i ručnih bombi, raspolaže i opsežnom dodatnom opremom kao što je bljeskalica za ometanje neprijatelja, harpun za probijanje prepreka te brojne kamere za izviđanje. Uz sve to, može da prevozi balističke štitove, municiju, oružje, merdevine i drugu taktičku opremu. I njime se jednostavno daljinski upravlja pomoću specijalnog džojstika.

Majetić nam je u obilasku pogona pokazao i sistem za simulaciju zemljotresa koji su izradili za Civilnu zaštitu, a kakav, kako tvrdi, nema niko u svijetu: “Možemo simulirati sve potrese. To je edukativna naprava za Ministarstvo unutrašnjih poslova i Civilnu zaštitu. Dovršili smo je i mislim da svi zajedno možemo da budemo ponosni što Hrvatska ima jednu takvu edukativnu napravu kojom se može svima pokazati šta znači ovo što se događalo u Petrinji, šta smo imali u Zagrebu… da mogu doživjeti potrese kakve možemo očekivati i kakvih je bilo u prošlosti.”

DOK-ING je svoje robotske sisteme dosad izvozio po svim svjetskim kontinentima, a glavne destinacije za izvoz su im, osim Ukrajine, Amerika i Južna Afrika.

Zastupljeni od Šri Lanke do Kolumbije

Osim toga, zanimljivo, koriste se i za uništavanje zasada koke i kanabisa. U drugim zemljama Južne Amerike tražena su njihova vozila za rudarenje, baš kao i u Africi, dok u Evropi najviše izvoze u Austriju. Te sisteme za razminiranje traže i Turska, Izrael, Irak, Saudijska Arabija, pa i Šri Lanka. Osim primarnog proizvodnog pogona i sjedišta u Zagrebu, ima sekundarni pogon u Slunju, s ukupno 220 radnika.

Mnoge kompanije su, u nedostatku domaće radne snage koji je sve veći problem, pribjegle zapošljavanju stranih radnika, ali ne i DOK-ING. Prema riječima vlasnika, uspjeli su da zadrže dobre domaće radnike koji znaju svoj posao tako što ih adekvatno plaćaju.

A kompanija u najvećoj mjeri proizvodi i mašine i softver za njih. Osim daljinskog upravljanja, razvili su i funkciju autonomnog rada svojih sistema.

“Sve se razvija u DOK-ING-u, mi smo nezavisni od bilo koga. Jasno, dali smo da se dio hardvera radi van kompanije jer imamo prevelike zahtjeve da bismo mogli sve da napravimo ovdje. Ponosam sam na to, na moje inženjere i radnike koji vladaju onim što smo napravili”, poručuje Majetić.

U isto vrijeme, dodaje, i dalje šire svoje poslovanje: “Mi se širimo, a sad, do koje mjere će to ići zavisiće od situacije na svjetskom tržištu. Ovi novi proizvodi koje razvijamo će sigurno tražiti povećanje proizvodnog kapaciteta. Ali, kad iziđemo iz prototipne proizvodnje u komercijalizaciju, onda ćemo znati šta ćemo”.

Pri tome, objasnio nam je, prvenstveno misli na pomenuti sistem za preradu otpada Luper, za koji su trenutno u pregovorima s različitim potencijalnim kupcima. Protivtetorističko vozilo Histriks je pak ušlo u komercijalnu fazu proizvodnje, ali i za njega su pregovori još u toku. Zanimljivo je da je jedan od izglednih kupaca i hrvatska Specijalna policija, koja je i učestvovala u izradi i testiranju ovog impresivnog vozila.

Petar Stošić, novinar Forbes Hrvatska