Počeo da radi Jupiter – najmoćniji evropski superkompjuter

Najmoćniji evropski superkompjuter Jupiter, koji je takođe i energetski najefikasniji, počeo je danas da radi, što će, kako je saopštila Evropska komisija, omogućiti brža i preciznija istraživanja u brojnim oblastima, od klimatskih promjena do primjene veštačke inteligencije.
Iz EK su kazali da je novi superkompjuter Jupiter, koji su u Njemačkoj u istraživačkom centru Jilich (Forschungszentrum Jülich) svečano inaugurisali komesarka Ekaterina Zaharieva i njemački kancelar Fridrih Merc (Friedrich Merz), zvanično postao prvi evropski sistem koji je dostigao eksaskalni prag – to jest, sposoban je da obavi više od jednog kvintiliona (10¹⁸) operacija u sekundi, što je nivo računarske snage uporediv sa sabiranjem mogućnosti milion savremenih pametnih telefona. Ovim dostignućem, Evropa ulazi u globalnu ligu visokoperformansnog računarstva.
„Zvanično rangiran kao najmoćniji evropski superkompjuter i četvrti najbrži u svijetu, Jupiter spaja neprevaziđene performanse sa snažnim fokusom na održivost. Sistem radi isključivo na obnovljivoj energiji i opremljen je najsavremenijim tehnologijama hlađenja i ponovne upotrebe energije, što ga čini najenergetski efikasnijim superkompjuterskim modulom na svijetu, što potvrđuje i njegovo prvo mjesto na Green500 listi“, navela je EK.

Sa računarskom snagom većom od jednog eksaflopa, Jupiter će, kako su dodali, transformisati nauku, inovacije i kreiranje politika širom Evrope. Istraživači će sada moći da pokreću klimatske i meteorološke modele u rezoluciji na kilometarskom nivou, omogućavajući mnogo preciznija predviđanja ekstremnih događaja kao što su toplotni talasi, jaki olujni sistemi i poplave.
„Jupiter će podržati razvoj i primjenu AI rješenja; njegova superkompjuterska moć poslužiće budućoj AI Fabrici (JAIF – Joint AI Factory) najavljenoj u martu 2025. godine, koja će trenirati napredne velike jezičke modele (LLM-ove) za generativnu vještačku inteligenciju i digitalne tehnologije nove generacije“, saopštila je EK.
Jupiter predstavlja zajedničku investiciju EU i Njemačke vrijednu 500 miliona eura, usmjerenu preko EuroHPC Zajedničkog poduhvata. On je dio šire strategije Evrope da razvije mrežu AI Gigafabrika: velikih, energetski efikasnih računarskih centara posvećenih treniranju i primjeni najnaprednijih AI modela.
Evropski zajednički poduhvat za visokoperformansno računarstvo (EuroHPC) već je izabrao 13 predloga za osnivanje i upravljanje AI fabrikama širom Evrope.
AI fabrike će objediniti ključne elemente potrebne za uspjeh u vještačkoj inteligenciji: računarsku snagu, podatke i talente. One će obezbijediti pristup ogromnoj računarskoj snazi koja je potrebna startapovima, industriji i istraživačima za razvoj njihovih AI modela i sistema. Na primjer, evropski veliki jezički modeli ili specijalizovani AI modeli fokusirani na određene sektore ili oblasti.
Komisija je 30. juna 2025. godine objavila da je stigao ogroman broj predloga za osnivanje evropskih AI gigafabrika, sa čak 76 izraza interesovanja u 16 država članica.
2Koncept AI gigafabrika nadovezuje se na inicijativu AI fabrika, koristeći evropsku mrežu superkompjutera EuroHPC kako bi se ostvarila ambicija EU da postane najvodeći kontinent za AI u svijetu. AI gigafabrike će biti najsavremeniji, veliki AI centri za računanje i skladištenje podataka, posebno dizajnirani za razvoj, treniranje i primjenu AI modela i aplikacija sljedeće generacije u hiperrazmjeri – na primjer, modela sa stotinama triliona parametara. Integracijom ogromne računarske snage, energetski efikasnih data centara i automatizacije zasnovane na AI, ove ustanove će postaviti nove standarde za treniranje, izvođenje i primjenu AI modela“, navela je EK.