Možete li da prepoznate dipfejk snimke? Uradite kviz
Koliko ste podložni prevari AI-generisanim fotografijama i video zapisima? Brzi onlajn kviz britanske softverske kompanije iProov omogućava vam da testirate svoju sposobnost prepoznavanja dipfejk (deepfake) snimaka.
Kviz prikazuje 10 slika ili video zapisa lica, jedno po jedno. Traži od vas da odlučite da li su stvarni ili ih je generisala vještačka inteligencija. Autor teksta priznaje da je prvi put pogodio samo 6 od 10. Isto je bilo i drugi put. Međutim, nakon pažljivijeg posmatranja – primjećujući, na primjer, specifičan „sjaj“ na AI-generisanim licima – uspio je da postigne 9 od 10.
Kompanija iProov, koja se bavi biometrijskom autentifikacijom identiteta, pokrenula je ovaj kviz zajedno sa rezultatima studije o sposobnosti potrošača da prepoznaju dipfejk snimke. Među 2.000 ispitanika iz Velike Britanije i SAD, samo 0,1 odsto je tačno razlikovalo stvarne slike od lažnih.
Opasnost zloupotrebe
Ovi rezultati su objavljeni u trenutku kada dipfejk sadržaji sve više preplavljuju internet. Ove nedjelje, glumica Skarlet Johanson (Scarlett Johansson) pozvala je na zabranu dipfejk tehnologije nakon što se njen lik pojavio u viralnom AI-generisanom videu u kojem poznate jevrejske ličnosti kritikuju Kanjea Vesta zbog njegovih novih antisemitskih komentara. „Zastrašujuće je što je američka vlada paralisana kada je riječ o donošenju zakona koji bi zaštitili sve građane od neposrednih opasnosti vještačke inteligencije“, izjavila je Johanson.
Iako su neki pohvalili AI-generisani video koji kritikuje Kanjea Vesta (Kanye West) zbog njegovih antisemitskih izjava, smatrajući ga snažnom porukom protiv govora mržnje, drugi dipfejk sadržaji donose mnogo ozbiljnije posljedice.
U vremenu kada generativni AI alati omogućavaju svakome da jednostavno kreira realistične fotografije i video snimke samo uz tekstualne opise, lako je manipulisati javnošću. Bilo da se radi o lažnim slikama pape, predsjednika ili bilo koje druge javne ličnosti. A kada se jednom lažni digitalni sadržaj proširi internetom, teško ga je zaustaviti.
Slaba informisanost
Štaviše, istraživanje iProov-a pokazuje da samo 11 odsto ljudi kritički analizira izvor i kontekst informacija kako bi procijenilo da li su one autentične ili ne.
Među najalarmantnijim rezultatima istraživanja je činjenica da 22 odsto ljudi nikada nije čulo za dipfejk tehnologiju. Taj procenat raste na 39 odsto među osobama starijim od 65 godina. Pošto su stariji ljudi već podložniji prevarama, ovaj podatak dodatno ukazuje na njihovu povećanu ranjivost u eri masovnih dezinformacija.
Iako istraživanje pokazuje da samo mali broj potrošača može prepoznati dipfejk. Čak 60 odsto ispitanika i dalje ima lažnu sigurnost u svoje sposobnosti otkrivanja manipulisanih snimaka.
„Čak i kada ljudi posumnjaju da je nešto dipfejk, naše istraživanje pokazuje da velika većina ne preduzima nikakve korake“, izjavio je Endru Bad (Andrew Bud), osnivač i izvršni direktor iProov-a. „Kriminalci koriste nesposobnost potrošača da razlikuju stvarne od lažnih snimaka. Time ugrožavaju našu ličnu i finansijsku bezbjednost. Na tehnološkim kompanijama je da zaštite svoje korisnike kroz implementaciju snažnih sigurnosnih mjera“.
Kao kompanija specijalizovana za bezbjednost i autentifikaciju, iProov svakako ima interes u naglašavanju opasnosti od onlajn obmana. Ipak, prijetnje koje su otkrili u svom istraživanju su itekako stvarne.
Leslie Katz, saradnica Forbesa
Most People Can’t Spot Deepfakes, Study Finds — Can You? Take The Quiz