Mogu li Metine Rej Ban naočare biti špijunski alat
Istraga dvojice studenata Harvarda u petak je postala viralna. Zašto? Jer su studenti pokazali kako su koristili Metine Rej Ban (Ray Ban) pametne naočare kako bi došli do ličnih podataka ljudi u kampusu Harvarda.
Među podacima su bila imena, godine, adrese i telefonski brojevi, a čitava priča izazvala je velike strahove oko tehnologija prepoznavanja lica i vještačke inteligencije.
U demonstraciji objavljenoj na X-u, studenti AnFu Nuen (AnhPhu Nguyen) i Kejn Ardajfio (Caine Ardayfio) šetaju kampusom Harvarda i stanicama podzemne željeznice i pitaju prolaznike imaju li o njima tačne informacije: “Jeste li Vi Betsi (Betsy),” pita Ardajfio, a žena potvrđuje da se zaista tako zove.
Nuen i Ardajfio vode klub Augmented Reality na Harvardu, a za Forbes kažu da su slučajno dobili pristup pametnim naočarima Rej Ban, kompanije Meta. Shvatili su da kombinovanjem naočara s različitim programima dolazi do zbunjujućih implikacija za privatnost.
Emitovali su uživo na Instagramu, a stream je nadzirao program. Tako su studenti uspjeli pronaći način da softver za prepoznavanje lica sprovede pretragu uz pomoć podataka programa za pretragu slika PimEyes.
Kada je na streamu detektovano lice, pojavili su se linkovi s interneta koji su prikazivali osobu. Studenti kažu da su korišćenjem velikog jezičkog modela mogli pristupiti ličnim informacijama poput kućne adrese, telefonskih brojeva, čak i imena rodbine.
“To možete napraviti s najobičnijom kamerom na moblnom telefonu i uzrokovati veliku štetu,” kaže Nuen za Forbes, dodajući da su pametne naočare bile samo alat koji su upotrijebili za ovaj eksperiment.
Projekat su nazvali I-XRAY, a ideja im je bila da on posluži kao obavještenje javnosti za podizanje svijesti o razvoju velikih jezičkih modela, koji su sada dosegli tačku gdje mogu analizirati podatke i dobijati uvide – potpuno autonomno, kaže Nuen.
Meta nije odgovorila na upit za komentar. U svojim pravilima kažu da podstiču korisnike da poštuju preference drugih, ne koriste pametne naočare u privatnim prostorima i koriste “glas ili jasan gest” kako bi drugima dali do znanja da se snimaju.
Portparol Mete za Njujork tajms (New York Times) je izjavio da kompanija ozbiljno shvata privatnost i da je osmislila sigurnosne mjere, uključujući tehnologiju detekcije zlonamjernog mijenjanja uređaja, kako bi spriječili korisnike da prikriju LED lampicu ljepljivom trakom. Lampica se nalazi na spoljnjem dijelu naočara i svijetli dok kamera snima.
Diskretna kamera na pametnim naočarama izazvala je bijes javnosti prema Meti. Kritičari kažu da bi takva kamera mogla olakšati zlonamjernim pojedincima da počine veliku štetu. Pametne naočare navodno su izazvale špijunski skandal u univerzitetskom američkom fudbalu, a recenzije kažu da LED lampica svijetli vrlo nježnim bijelim svjetlom kojeg je teško vidjeti po danu. Meta je takođe potvrdila da je moguće da će svoju vještačku inteligenciju obučavati na slikama i snimkama nastalim kamerom na pametnim naočarama ako se taj sadržaj učita u Meta AI.
Nuen i Ardajfio svima preporučuju da izbrišu svoja imena i informacije s popisa baza podataka i pretraživača na kojima ljudi možda ni ne znaju da se nalaze, uključujući PimEyes i FastPeopleSearch.
Lindsey Choo, Forbes
How 2 Students Used The Meta Ray-Bans To Access Personal Information
(Prevela: Nataša Belančić)