Kineski inženjer postao je milijarder jer pravi oči za robote

Oko 500 humanoidnih robota iz 16 zemalja takmičilo se na prvim Svjetskim igrama humanoidnih robota. Održane su u Pekingu u avgustu i nadmetali su se u 26 disciplina. Od atletike i fudbala do plesa i borilačkih vještina. Među pobjednicima trodnevnog turnira bio je kineski državni istraživački institut X-Humanoid. Osvojio je 10 medalja, od čega dvije zlatne. Njihov robot visok 1,8 metara, Tien Kung Ultra, pobijedio je u trci na 100 metara. A njihov model na točkovima Tian Yi zauzeo je prvo mjesto u takmičenju u rukovanju materijalima, koje je simuliralo fabričke zadatke.
Iza performansi robota nalazio se ključni dio tehnologije: njihove „oči“. Ove napredne 3D senzore vida razvila je kompanija Orbek (Orbbec). To je relativno nepoznata firma sa sjedištem u proizvodnom centru u Šenženu na jugu Kine. Tehnologija omogućava robotima da percipiraju dubinu poput ljudi. To im omogućava kretanje kroz složena okruženja i interakciju sa okolinom. Njen 46-godišnji predsjednik i izvršni direktor, Hauard Huang (Howard Huang), ima ambiciozan cilj. „Želimo da robotima damo vizuelne sposobnosti koje nadmašuju ljudske“, kaže u video-intervjuu.
Huang je Orbek osnovao 2013. i počeo sa proizvodnjom senzora vida za 3D skeniranje i biometriju. Njena specijalnost su kamere koje bilježe i boju i dubinu. Koriste se za zadatke na kratkim i srednjim udaljenostima, poput skeniranja lica i identifikacije objekata. Kompanija takođe proizvodi lidar (light detection and ranging) senzore, koji se koriste za zadatke na većim udaljenostima, poput navigacije. Obje vrste senzora ugrađuju se pojedinačno ili u kombinaciji u različite robote, od industrijskih robota, autonomnih mobilnih robota (AMR) i robotskih ruku do samovozećih automobila, dronova i, u skorije vrijeme, humanoida pokretanih vještačkom inteligencijom.

Veliki rast tržišta robotike
Huangova ambicija „da izgradi najbolje robotske ‘oči’ u svijetu“ poklapa se sa snažnim rastom globalnog tržišta robotike. Procjenjuje se da će rasti po prosječnoj godišnjoj stopi od 14% i dostići 179 milijardi dolara do 2033. godine, sa 53 milijarde dolara u 2024. To su podaci junskog izvještaja kompanije Research and Markets sa sjedištem u Dablinu. Kao pokretači rasta navode se brzi napredak u oblasti vještačke inteligencije i rastuća potražnja za industrijskom automatizacijom.
Kao najveće svjetsko tržište robotike, Kina pokreće globalnu potražnju, uz podršku države, navodi se u junskom izvještaju Morgan Stenlija (Morgan Stanley). Ključno za Orbek jeste to što američka investiciona banka očekuje da će se tržište robotskih komponenti u Kini širiti istim tempom, pri čemu će najbrži rast dolaziti upravo iz segmenta 3D vida i drugih senzora. Kompanija Orbek, koja se kotira na berzi u Šangaju i ostvaruje 90% prihoda na domaćem tržištu, a ostatak u zemljama poput Južne Koreje, Singapura, Japana i SAD, već ubira koristi od tog trenda.
U prvih devet mjeseci 2025. godine Orbek je ostvario neto dobit od 69 miliona juana (9,8 miliona dolara), u odnosu na neto gubitak od 102 miliona juana godinu ranije. Prihodi su više nego udvostručeni na 714 miliona juana. Iako detaljna struktura prihoda za taj period nije objavljena, u prvih šest mjeseci 2025. gotovo dvije trećine prodaje odnosilo se na senzore za biometriju, prije svega prepoznavanje lica, i skenere za potrošačke primjene poput 3D štampe i VR gejminga. Senzori za robotiku činili su trećinu.
Kompanija, koja tvrdi da je do kraja decembra proizvela više od pet miliona senzora, zabilježila je više nego dvostruki rast vrijednosti akcija u posljednjih 12 mjeseci. To je Huanga, sa udjelom od 27%, prošle godine prvi put učinilo milijarderom i donijelo mu neto bogatstvo od 1,6 milijardi dolara sredinom januara.
Fokus na humanoide
Među istaknutim klijentima Orbeka je kineski fintek gigant Ant Group i njena platforma za digitalna plaćanja Alipej (Alipay), koja koristi njihove kamere za prepoznavanje lica pri beskontaktnim plaćanjima. (Ant posjeduje 9% kompanije preko svog fonda investicionog kapitala). U robotici, Orbek uglavnom snabdijeva proizvođače servisnih robota, uključujući kineske kompanije Pudu Robotics i Gausium, specijalizovane za robote za čišćenje, kao i južnokorejsku Robocare, koja proizvodi robote za njegu. Prema broju prodatih jedinica, Orbek tvrdi da drži 70% tržišta 3D senzora vida za mobilne servisne robote u Kini i Južnoj Koreji. Takođe prodaje senzore kompanijama koje proizvode AMR robote za fabrike i skladišta, poput kineskog Standard Robots i korejskog Twinny-ja.
Međutim, Huang je sada potpuno fokusiran na humanoide, za koje se očekuje da dugoročno postanu najveća kategorija robota. Morgan Stenli je u januaru procijenio da će globalno tržište antropomorfnih robota pokretanih vještačkom inteligencijom dostići 7,5 biliona dolara do 2050. godine. Očekuje se da će potražnja rasti kako proizvođači budu povećavali obim proizvodnje i smanjivali troškove. Globalno istraživanje Bank of America procjenjuje da bi trošak izrade tipičnog humanoida mogao da se prepolovi u narednih pet do 10 godina, pod pretpostavkom da se većina djelova proizvodi u Kini.
Lista klijenata Orbeka među proizvođačima humanoida stalno raste. Pored X-Humanoida, snabdijeva i kompanije AgiBot, Stardust Intelligence (uz podršku Anta) i Robbyant, jedinicu same Ant grupe. Sve sa sjedištem u Kini. Još jedan značajan klijent je kompanija UBTech Robotics milijardera Žu Đijana (Zhou Jian). U novembru je saopštila da će započeti masovnu proizvodnju humanoida za industrijski rad.
Duga lista klijenata

Iako nema precizne podatke, Huang kaže da je tržišni udio Orbeka u segmentu 3D senzora vida za humanoide u Kini „vjerovatno veći“ nego kod servisnih robota. „Gotovo sve kompanije za humanoidne robote u Kini koje možete da navedete već su ugradile naše senzore vida ili su bar dobile uzorke za testiranje“, kaže on. Huang očekuje da će prodaja senzora za robotiku rasti dvostruko svake godine u naredne tri do pet godina i da će postati najveći izvor prihoda kompanije, uz povećanje ukupnih prihoda pet do 10 puta do 2030.
Orbek je u dobroj poziciji da iskoristi kineski bum robotike jer je jedini domaći igrač specijalizovan za RGBD (crvena, zelena, plava, dubina) kamere za ove složene mašine, kaže analitičar Žou Ksinju (Zhou Xinyu) iz brokerske kuće Tianfeng Securities sa sjedištem u Vuhanu. Lokalni konkurenti, poput RoboSense Technology iz Šenžena i Hesai Technology iz Šangaja, uglavnom su fokusirani na lidar senzore za autonomne automobile.
Glavni rival s kojim Huang mora da se takmiči jeste kompanija RealSense iz Kalifornije. Ona se u julu izdvojila iz američkog proizvođača čipova Intel i, poput Orbeka, tvrdi da ima više od 3.000 klijenata. RealSense navodi da je među njegovim kupcima Unitri Robotics, jedan od najpoznatijih kineskih proizvođača humanoida. Tu je Boston Dynamics, zatim podružnica južnokorejske kompanije Hyundai Motor, Kao i Agility Robotics, uz podršku kompanije Envidija (Nvidia). RealSense tvrdi da su njegove kamere za dubinu ugrađene u 60% svjetskih AMR robota i 80% humanoida. Orbek je odbio da komentariše te tvrdnje, ali Žong Len (Zhong Len), generalni menadžer robotske linije proizvoda Orbeka, kaže da je kompanija „obezbijedila kao klijente više od tri četvrtine vodećih svjetskih proizvođača robota za čišćenje i isporuku“.
Bolji odnos cijene i kvaliteta
Huang navodi da Orbekova vodeća 3D kamera Gemini 435Le postiže 30% do 50% bolje rezultate od modela D555 kompanije RealSense, u pogledu preciznosti dubine, potpunosti mape dubine i oštrine ivica. To sve pomaže robotu da identifikuje objekat, procijeni njegovu udaljenost i zaobiđe ga. Maloprodajna cijena je ista, 499 dolara. Majk Nilsen (Mike Nielsen), potpredsjednik marketinga u RealSense-u, priznaje da bi performanse kamera dva rivala „mogle da se smatraju uporedivim“. Ali, ističe da veća zastupljenost njihovih senzora u humanoidima bolje pokazuje koja kompanija ima prednost.
Kamere kompanije Orbek pariraju proizvodima firme RealSense po tehničkim parametrima zato što je kineska kompanija prošla kroz više razvojnih ciklusa, kaže Song Žan ( Song Zhan), izvršni direktor Laboratorije za inteligentni dizajn i mašinsku viziju pri Institutu za napredne tehnologije u Šenženu koji podržava država. Orbek takođe proizvodi širi spektar 3D kamera za robote, napominje on. „RealSense ima samo nekoliko modela. Ako rade, odlično – ako ne, nema mnogo drugih opcija“.
Klijenti Orbeka podržavaju njegove proizvode. Navode da nude visok kvalitet po razumnim cijenama. Žang Ćijang (Zhang Qiang), predsjednik istraživačkog komiteta u X-Humanoidu, kaže da proizvođači humanoida prioritet daju kvalitetu slike, operativnoj stabilnosti i dosljednosti u masovnoj proizvodnji. „Orbekovi senzori vida su isplativi i veoma kompletni, uz snažnu postprodajnu podršku“, kaže on.
Inženjer koji je inspiraciju dobio sa filmskog platna
Svi Orbekovi senzori proizvode se unutar kompanije, od dizajniranja specijalizovanih čipova i razvoja algoritama do finalne montaže. Njihovi proizvodi kompatibilni su sa softverskim paketom Isaaci računarskom platformom Jetson Thor kompanije Envidija, koji se koriste za programiranje robota (Real Sens proizvodi su takođe kompatibilni). „Bavim se 3D optičkim mjerenjem [ključnom tehnologijom iza 3D senzora vida] još od 2002. godine“, kaže Hauard Huang. Dodaje da je razvoj proizvoda sa veoma malo grešaka, glatkim korisničkim iskustvom i visokom pouzdanošću nemoguć bez godina akumuliranog iskustva.
Potičući iz skromne porodice, Huang nije odrastao sa ambicijom da se obogati u tehnologiji. Kaže da je njegovo djetinjstvo bilo „bez posebnih događaja“. Otac je bio zaposlen u državnoj instituciji, a majka je predavala matematiku, politiku i muziku u srednjoj školi. Ističući se u fizici, Huang je diplomirao na Peking Univerzitetu, magistrirao na Nacionalnom univerzitetu u Singapuru i doktorirao na Siti univerzitetu u Hong Kongu, sve iz oblasti inženjerstva. Radio je kao istraživač u oblasti 3D optičkog mjerenja u više institucija, uključujući Singapore-MIT Alliance for Research and Technology u Singapuru i Politehnički univerzitet u Hong Kongu.
Vremenom je, međutim, poželio više. „U akademskoj zajednici sam objavljivao naučne radove. Nijesam mogao da vidim njihovu primjenu u stvarnom svijetu“, kaže on. „Ono što sada radimo jeste da pišemo naučne radove u fabrici, za industriju“. Tokom studija, naučnofantastični akcioni film I, Robot podstakao je njegovu maštu. Taj bioskopski hit iz 2004. prikazuje svijet 2035. u kojem su roboti uobičajeni. Za mladog studenta to je bila uvjerljiva vizija budućnosti.
Pozajmio novac od drugova iz srednje
Pozajmio je 10 miliona juana od četiri prijatelja iz srednje škole 2013. i započeo izgradnju proizvodne linije za 3D senzore vida u fabrici koju je iznajmio u kineskoj delti Biserne rijeke. Međutim, prelazak u preduzetništvo nije tekao glatko. Ubrzo se suočio sa problemima novčanog toka. Ponovo se obratio prijateljima za pomoć. „Akademija je bila jednostavna: radio sam na principima i algoritmima, kupovao kamere i pravio demonstraciju, i to je bilo to“, kaže Huang. „Ali kao kompanija, morali smo sve da radimo sami, od izrade kalupa do dizajna proizvoda. Bio je to pravi izazov“.
Mladi privrednik je takođe shvatio da je njegov san o pravljenju robotskih očiju bio preuranjen jer tržište tada nije bilo dovoljno veliko. Njegov prvi uređaj, lansiran 2015. godine, bio je namijenjen 3D skeniranju. Dvije godine kasnije uslijedili su senzori za biometriju. To mu je donijelo klijente poput kompanije Ant Group i kineskog proizvođača pametnih telefona Oppo.
Dobar tajming je najvažniji
U želji da ponovi uspjeh kompanije Epl (Apple) u oblasti identifikacije lica, Oppo je izabrao Orbek jer je to u tom trenutku bila jedina firma koja je nudila napredne senzore za prepoznavanje lica. Američki tehnološki gigant svoju tehnologiju Fejs ID (Face ID) ne licencira drugima. „Ako ste spremni kada velika tehnologija povuče potez, to je vaš trenutak“, kaže Huang. „Ali ako čekate da oni lansiraju proizvod pa tek onda počnete sa istraživanjem i razvojem, na istoj ste startnoj liniji kao i svi ostali“.
Kako je lista poznatih klijenata Orbeka rasla, kompanija je privukla istaknute investitore poput MediaTek Ventures, fonda tajvanskog dizajnera čipova MediaTek, investicione firme SAIF Partners iz Hong Konga, kao i Anta. Sredinom 2022. izlazak na tehnološki fokusirano tržište Star u Šangaju donio je kompaniji 1,2 milijarde juana, uglavnom za razvoj 3D senzora vida za pametne domove i robotiku. Tajming je bio povoljan, jer je ubrzo potom generativna vještačka inteligencija eksplodirala na sceni, nagovještavajući potencijal kombinovanja AI sposobnosti sa robotskim hardverom. Sa AI čipovima koji čine automate pametnijim i sposobnijim da odgovore na okruženje, Orbekov tim od više od 300 inženjera udvostručio je napore. Kompanija je godinu dana kasnije predstavila specijalizovane senzore vida za robotiku.
Vid robota i dalje nije savršen
Danas, dok cilja veći dio tržišta humanoida, Huang se suočava sa značajnim tehničkim izazovima. Humanoidi su i dalje nespretni dijelom zato što 3D kamere nijesu dovoljno sofisticirane, kaže Žang iz X-Humanoida. Potrebne su im bolje sposobnosti percepcije dubine i mogućnost obrade različitih uslova osvjetljenja, objašnjava on.
Kao odgovor na to, Orbek prikuplja 980 miliona juana kroz privatnu emisiju akcija. Najveći dio sredstava biće usmjeren na razvoj naprednijih senzora vida i algoritama. Oko 12% prikupljenih sredstava biće uloženo u proširenje fabrike od 120.000 kvadratnih metara u Guangdongu, koja je počela sa radom 2024. Pored senzora, fabrika ima kapacitet da godišnje sklapa oko 100.000 autonomnih mobilnih robota (AMR). To je novi biznis u koji je Huang ušao 2024. godine, podstaknut, kako kaže, potražnjom klijenata. Druga fabrika gradi se u Vijetnamu za klijente koji ciljaju prekomorska tržišta, poput SAD, koristeći prednosti nižih američkih carina.
Osjećajući da mu je vizija budućnosti sada nadohvat ruke, Huang zrači entuzijazmom. „Oduvijek sam bio optimista kada je riječ o robotici“, kaže on. Ali, sa dolaskom vještačke inteligencije, „budućnost robotike je prostrana kao zvijezde i more“.
Zinnia Lee, Forbes
How A Chinese Engineer Became A Billionaire Making Robotic ‘Eyes’