Bivša ministarka nauke Sanja Damjanović: SEEIIST Šansa koja ne smije biti izgubljena

Otvaranjem Međunarodnog instituta za održive tehnologije na prostoru Jugoistočne Evrope ( SEEIIST), svakog dana bi se moglo spasiti najmanje pet izgubljenih života oboljelih od kancera, uključujući djecu, trudnice i mlade ljude koji danas nemaju pristup ovom tretmanu, rekla je naučnica i bivša ministarka nauke Sanja Damjanović.

Ona je u intervjuu za nedjeljnik Monitor kazala da je SEEIIST projekat koji istovremeno spašava živote i najbrže razvija ekonomiju i društvo, stvarajući ambijent za mlade ljude. 

„Njegova dvostruka misija – 50 odsto vremena za liječenje pacijenata hadronskom terapijom i 50 odsto za  istraživanje – čini ga jedinstvenim i po društvenoj i po ekonomskoj vrijednosti“, objašnjava Damjanović koja je 2017. pokrenula projekat SEEIIST odnosno inicijativu za izgradnju Međunarodnog instituta čiji bi centar bio u Crnoj Gori.

Kazala je da je projekat u potpunosti je spreman, za njegovo finansiranje postoji novac iz EU fondova, ali se čeka Crna Gora da bi se finalizovao.

Prema Reformskoj agendi Crne Gore 2024-2027 projekat SEEIIST, Vlada je trebalo da usvoji krajem prošle godine.

Iz Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija za Forbes Crna Gora su krajem februara rekli da SEEIIST pripada grupi infrastrukturnih projekata od regionalnog značaja, a preduslov za njihovu implementaciju su međunarodni ugovori/sporazumi, „koji utvrđuju prije svega pravni okvir za uspostavljanje ove vrste infrastrukture, a potom i finansijski okvir koji zahtijeva angažman kako svih uključenih partnerskih zemalja, tako i planirano finansiranje iz međunarodnih izvora“.

„Stoga bilo kakvo samostalno djelovanje jedne zemlje u ovom partnerstvu nije prihvatljiv način sprovođenja ovog infrastrukturnog projekta, niti je metod za prelazak u njegovu narednu fazu“, kazali su iz Ministarstva.

U Evropi postoje samo četiri ovakva centra, u svijetu svega 13

Damjanović podsjeća da je kancer danas drugi najveći uzračnik smrtnosti u svijetu, da je svake godine 10 miliona života izgubljeno zbog kancera, od kojih je pola miliona djece.

„U Evropi postoje samo četiri ovakva centra, u svijetu svega 13. Za pacijente iz Crne Gore i regiona, liječenje u ovim centrima je uglavnom finansijski nedostupno – troškovi su tri do četiri puta veći za međunarodne pacijente, a zdravstvena osiguranja ih ne pokrivaju. Za razliku od konvencionalne radioterapije, koja oštećuje zdravo tkivo, hadronska terapija koristi jonske zrake (npr. ugljenikove jone) koji precizno ciljaju tumor bez oštećenja okolnih zdravih ćelija“, objašnjava Damjanović.

Ova metoda je, kako kaže, posebno efikasna za tumore u blizini osjetljivih organa i pokazuje znatno bolje rezultate – preživljavanje nakon pet godina je i do 80–90 odsto, a i 100 odsto kod mladih ljudi, u poređenju sa 10–20 odsto kod konvencionalne radioterapije.

Damjanović navodi da je SEEIIST jedini veliki ekonomski i tehnološki projekat koji može odmah da uđe u fazu konstrukcije. Riječ je o investiciji vrijednoj 250 miliona eura, od čega čak 200 miliona može biti obezbijeđeno iz EU fondova, što je 80 odsto ukupne vrijednosti projekta.

„Tako visoko učešće evropskih sredstava moguće je zbog pan-evropskog značaja projekta: SEEIIST je atraktivan za cijelu Evropu, a najveći dio investicija će biti apsorbovan kroz evropsku industriju. Za razliku od klasičnih/grubih infrastrukturnih projekata, poput autoputeva, kod kojih učešće EU fondova rijetko prelazi 10-15 odsto, SEEIIST se izdvaja kao jedinstvena prilika koju Crna Gora ne smije propustiti“, poručila je.

Ovakvi projekti moraju biti vođeni direktno iz kabineta premijera

Na pitanje zašto je Crna Gora do sada propuštala ovaku priliku, ona odgovara da razlog nije tehnički ni financijski, već isključuju politički. Kaže da razlog leži u nedostatku političkog liderstva i koordinacije.

Podsjeća da je Crna Gora do 2021. godine imala jasan politički okvir i podršku za strateške projekte poput SEEIIST-a. Međutim, kako dodaje, nakon toga je došlo do gubitka političke koherentnosti i nedostatka kontinuiranog strateškog vođstva koje je neophodno za projekte ove veličine i značaja.

„Iako postoji volja i deklarativna podrška, nema operativne političke koordinacije koja bi omogućila da SEEIIST bude sistematski praćen, promovisan i ugrađen u sve relevantne domaće i međunarodne agende. Projekti ovakvog karaktera i značaja, koji imaju pan-evropsku dimenziju i status potencijalnog flagship projekta u kontekstu proširenja EU, moraju biti vođeni direktno iz kabineta premijera“, smatra Damjanović.

Upozorava da bez jasnog političkog fokusa i centralizovane odgovornosti, SEEIIST, iako tehnički spreman, ostaje politički zapostavljen i to u trenutku kada bi mogao biti ključni razvojni iskorak, ne samo za Crnu Goru, već i cijeli region.

SEEIIST nije samo zdravstveni projekat, on je čitav industrijski grad

Premaa riječima Damjanović, SEEIIST nije samo zdravstveni projekat, on je čitav industrijski grad.

„Često čujemo termin pametni grad bez objašnjenja, a on nije moguć bez jezgra tenološke infrastrukture: privlači svakodnevno preko 1.000 istraživača iz Evrope i svijeta; u njegovu realizaciju  će biti uključeno oko 600 kompanija, uključujući prestižna imena poput Simensa (Siemens)…To je generator današnje ekonomije: pokreće industriju, ojačava regionalnu saradnju i evropske integracije, a u svojoj suštini spašava živote pacijenata oboljelih od kancera“, rekla je Damjanović.

Za mlade ljude, SEEIIST, kako je kazala, ne znači milostinju u vidu grantova ili stipendija, već infrastrukturu koju mogu da koriste, vode i razvijaju, koja omogućava da ostanu u Crnoj Gori i žive od svog znanja, kreativnosti i rada.

„Kroz već razvijen biznis plan, planirane su plate u rangu od 4.000 do 7.000 eura, čime SEEIIST ne samo da zadržava mlade, već postaje magnet za povratnike i strane stručnjake. Pored toga, nudi: zapošljavanje u visoko-tehnološkom i međunarodnom okruženju; karijere u oblastima poput medicine, inženjeringa, IT-ja, biomedicine, fizike, vještačke inteligencije; povratak mladih iz inostranstva uz uslove i izazove koji u Crnoj Gori do sada nijesu postojali; učešće u globalnim naučnim i industrijskim projektima bez napuštanja zemlje; pristup Horizon Europe i budućim FP programima, kroz povećanu konkurentnost crnogorskih timova; učešće oko 600 evropskih kompanija u izgradnji i operacijama centra – nivo međunarodne saradnje koju Crna Gora do sada nije imala“, navela je.

SEEIIST bi, kako je dodala, pozicionirao Crnu Goru kao lidera u regionu i ključnog igrača na evropskoj naučno-tehnološkoj mapi.

„Ovo je projekat koji pravi razliku — ne samo u ekonomiji, već i u mentalitetu društva“, poručila je Damjanović.