Za autentičan doživljaj Islanda, pogledajte dalje od Zlatnog kruga

Postoji dobar razlog zašto je islandski Zlatni krug toliko poznat. Samo kratka vožnja od Rejkjavika dijeli ovu rutu od glavnog grada. Zlatni krug se promoviše kao idealna destinacija za one koji prvi put posjećuju Island ili nemaju mnogo vremena na raspolaganju.

Trio koji čine Nacionalni park Tingvelir, moćni Gulfos vodopad i geotermalno područje Gejzir predstavlja sažet i dramatičan prikaz prirodne snage Islanda. Ipak, popularnost ima i svoju cijenu.

Tokom 2024. Island je posjetilo skoro 2,3 miliona stranih turista. Iako ta brojka na prvi pogled možda ne djeluje pretjerano, postaje upečatljiva kada se uporedi sa populacijom zemlje od svega 380.000 stanovnika.

Jedan od najvećih problema masovnog turizma na Islandu jeste činjenica da gotovo 99% posjetilaca stiže preko Međunarodnog aerodroma Keflavik. Mnogi od njih odmah kreću ka najpoznatijoj turističkoj ruti na ostrvu.

Iza Zlatnog kruga

Veliki broj turista se odmah uputi ka Zlatnom krugu. To je ruta koja tokom cijele godine privlači autobuse prepune posjetilaca. Tokom glavne sezone, stvaraju se redovi na parking mjestima, staze su pune razgovora i selfi štapova, a osjećaj divlje izolacije koji Island obećava postaje nedostižan.

Ipak, van ove prenatrpane rute postoje pejzaži podjednako spektakularni, a možda čak i vrijedniji posjete upravo zbog tišine i osjećaja mirnoće koji nude.

Mirna sela Istočnih fjordova smještena su između strmih planina i spokojnih zaliva, dok su vode na sjeveru bogate kitovima i morskim pticama.

Na drugim mjestima, poluostrvo Rejkjanes oblikovano je nedavnom vulkanskom aktivnošću, dok je islandska visoravan i dalje sirova i neukroćena, nudeći šljunkovite puteve, isparenja iz zemlje, ledene rijeke i prostrane puste visoravni koje djeluju potpuno udaljeno od savremenog svijeta.

Sjever: Tihi zalivi i kulturne tradicije

Uprkos proširenom aerodromu i novim direktnim letovima, sjever Islanda i dalje ostaje jedna od najbolje čuvanih tajni zemlje.

Iz luke u gradiću Husaviku, putnici mogu krenuti na ture za posmatranje kitova grbavaca i papagajki u gotovo potpunoj tišini. Daleko od gužve na jugu. Mnogi brodovi ovdje koriste električne motore, omogućavajući mirno i održivo iskustvo na vodi.

Obližnji Akurejri je najveći islandski grad izvan oblasti glavnog grada Rejkjavika, ali i dalje više liči na dobro očuvano selo. Odlična je baza za jednodnevne izlete u okolne fjordove ili prema unutrašnjosti, do vodopada Godafos, jednog od najfotogeničnijih na Islandu.

Iako je pletenje cijenjena tradicija širom Islanda, na sjeveru ono zauzima posebno mjesto. Svake godine, ovaj region organizuje omiljeni festival pletenja koji okuplja ljubitelje prediva iz cijele zemlje na radionicama i živopisnoj pijaci.

Ljubitelji istorije treba da skrenu do mjesta Sejdaurkroukir kako bi istražili islandske srednjovjekovne sage kroz interaktivnu izložbu „1238: Bitka za Island“.

Istok: Udaljena ljepota kao iz drugog svijeta

Do Istočnih fjordova nije lako stići, ali oni koji se odluče na put biće nagrađeni netaknutim predjelima i sporijim ritmom života. Sela poput Sejdisfjordura izgledaju kao da su ispala iz razglednice, sa šarenim drvenim kućama i neobičnom lokalnom umjetničkom scenom.

Ovaj region je idealan za planinare i ljubitelje prirode, sa dramatičnim obalnim stazama, vodopadima i znatno manjim brojem turista u poređenju sa južnom obalom. Sama vožnja je dio čitavog doživljaja, a putnici će često dijeliti krivudave puteve sa irvasima koji pasu uz ivicu puta.

Ako vas privlači istočni Island, možda biste mogli razmotriti dolazak na tradicionalan način. Morem. Trajekt kompanije Smiril Lajn (Smyril Line) putuje iz Danske, sa zaustavljanjem na Farskim Ostrvima prije nego što stigne u Sejdisfjordur.

Ovakav način putovanja nudi sporiji, promišljeniji početak vašeg islandskog putovanja, daleko od gužve aerodroma Keflavik. Iako plovidba može biti duga i more ponekad nemirno, strpljivi putnici biće nagrađeni snažnim osjećajem mjesta, dok Island polako izranja iz divljeg Atlantika.

Zapad: Island u malom

Poluostrvo Snaefelsnes nudi crne pješčane plaže, polja lave, vodopade i glečerom prekriven vulkan Snaefelsjokul. Sve u okviru jednodnevne vožnje. Dostupnije je od zapadnih i istočnih fjordova, ali i dalje daleko mirnije od Zlatnog kruga.

Ovaj region je bogat folklorom i književnom istorijom. Snaefelsjokul je inspirisao roman „Put u središte Zemlje“, a mnoga sela u okolini povezana su sa islandskim sagama. Za kulturno skretanje, posjetite Centar za naseljavanje u Borgarnesu, gdje možete naučiti više o ranim danima Islanda i pričama koje su oblikovale njegov identitet.

Sjevernije, zapadni fjordovi nude neke od najudaljenijih i najspektakularnijih pejzaža na Islandu. Visoke litice, vijugavi putevi i gotovo nikakva infrastruktura daju ovom regionu osjećaj kraja svijeta. Jedan od vrhunaca je vodopad Dinjandi, veličanstven, kaskadni slap koji se spušta niz planinsku padinu.

Uprkos izolaciji, gradić Isafjordur nudi savremene pogodnosti, uključujući hotele, restorane i kulturne sadržaje.

Jug: Mnogo više od Zlatnog kruga

Ne morate u potpunosti izbjegavati jug. Dovoljno je samo da promijenite fokus. Umjesto prepunih staza kod Gulfosa ili Gejzira, zaputite se istočno od Vika do ledenjačke lagune Jokulsarlon ili istražite vijugavi kanjon Fjadraurgljufur.

Čak i uzduž „Prstenastog puta“ moguće je izbjeći gužvu uz malo planiranja. Za nešto još neobičnije, skrenite do geološkog parka Katla, gdje vas čekaju ledene pećine i gotovo potpuna tišina.

Južni region, baš kao i ostatak Islanda, ima mnogo više da ponudi od Zlatnog kruga, naročito za putnike koji su spremni da potraže ono što se ne vidi na prvi pogled.

David Nikel, saradnik Forbesa

For Authentic Iceland, Look Beyond The Golden Circle