Šta dobijamo kupovinom skuplje kreme za sunčanje: Obratite pažnju na jednu stvar na deklaraciji

Zaštita od sunca važna je i u ljetnjem, ali i u zimskom periodu. Tako bar tvrde dermatolozi. Međutim, da li su kreme za sunčanje baš toliko pristupačne svima? Na policama drogerija možemo vidjeti kreme različitih cijena. Od 1.000 (8,5 eura), pa sve do skoro 4.000 dinara (34 eura). Možda i više. Šta tačno plaćamo kupovinom skuplje kreme za sunčanje, kako odabrati adekvatnu i da li skuplja krema automatski znači i bolju zaštitu?

Šta je broad spectrum

Dermatološkinja Milena Radojević za Forbes Srbija kaže da zaštita od sunca nije rezervisana samo za ljetnje dane i boravak na plaži jer UV zračenje dopire do naše kože i tokom šetnje gradom, vožnje automobila, pa čak i u oblačnim danima.

„Tu djeluje kumulativno te se oštećenja akumuliraju godinama i dovode do prevremenog starenja kože, hiperpigmentacija i povećanog rizika od karcinoma kože. Zato kremu sa zaštitnim faktorom treba nositi svakog dana jer smo izloženi dnevnom svjetlu 365 dana u godini“, ističe ona.

Na pitanje da li je kupovina jeftinije kreme za sunčanje uvijek kompromis na sopstvenu štetu, Radojević odgovara – nije. Važno je obratiti pažnju na jednu stvar na deklaraciji.

„Važno je da preparat ima oznaku broad spectrum (zaštita od UVA i UVB zraka) i deklarisan SPF od najmanje 30, a najbolje 50. Ako jeftinija krema ispunjava te kriterijume, može pružiti odgovarajuću zaštitu. Ključ je u redovnoj i dovoljno obilnoj primjeni“, ističe ona.

„Prevencija bolesti ne bi smjela da bude luksuz“

Kod skupljih preparata, kaže, najčešće plaćamo bolju formulaciju.

„To su stabilniji filteri, bolja tekstura koja se lakše razmazuje i ne ostavlja bijeli trag, dodatne aktivne sastojke poput antioksidanasa ili hidrantnih komponenti, kao i dermatološka testiranja na osjetljivoj koži. Takođe, dermokozmetski brendovi često primjenjuju i osmišljavaju inovativne filtere koji pružaju širu i dugotrajniju zaštitu. Međutim, visoka cijena sama po sebi nije garancija bolje zaštite. SPF 50 u pristupačnijoj kremi može biti jednako efikasan, ako se koristi pravilno i u dovoljnoj količini“, dodaje ona.

U posljednje vrijeme primjećuje rast cijena, te tako kvalitetni preparati mnogima postaju nedostupni.

„Ipak, postoje dobri proizvodi i u srednjem i u nižem cjenovnom rangu. Ono što je ključno jeste da se edukujemo kako da ih prepoznamo. Idealno bi bilo da osnovna zaštita od sunca bude pristupačna svima, jer je ona dio prevencije ozbiljnih bolesti. A prevencija nikada ne bi smjela da bude luksuz“, objašnjava ona.

Šta gledati pored SPF-a

Pored SPF vrijednosti i širokog spektra zaštite, važno je obratiti pažnju na još nekoliko sastojaka.

„Korisno je obratiti pažnju na prisustvo antioksidanasa (vitamin C, E, ferulična kiselina), sastojaka za hidrataciju (hijaluronska kiselina, glicerol) i filtera prilagođenih osjetljivoj koži (npr. cink oksid, titanijum dioksid za mineralnu zaštitu). Za masnu ili aknoznu kožu birajte lagane ‘oil free’ formulacije, da na deklaraciji ima jasno izražen nekomedogeni efekat, a za suvu kožu bogatije teksture“, navodi ona.

Prirodne kreme

Prirodne kreme se, kaže, uglavnom oslanjaju na mineralne filtere, efikasni su, ali može se desiti da takve kreme ostavljaju bijeli trag i imaju gušću teksturu.

„Ako su pravilno formulisane i nanose se u dovoljnim količinama, mogu pružiti odličnu zaštitu. Međutim, važno je provjeriti da li imaju deklarisan SPF i zaštitu od UVA zraka. Sama oznaka ‘prirodna’ nije garancija efikasnosti, dok hemijski filteri sa druge strane pružaju dodatnu zaštitu“, ističe.

Posljednjih godina UV indeks znatno visok

Ulaganje u kvalitetnu kremu za sunčanje znači prevenciju ozbiljnijih estetskih zahvata i dermatoloških problema.

„Redovna i pravilna zaštita od UV zraka je najvažnija i dokazana antiejdž mjera koju možete da preduzmete. Pored sprečavanja bora i fleka, značajno smanjuje rizik od najčešćeg oblika karcinoma kože. Posljednjih godina je UV indeks u ljetnjim mjesecima izrazito visok, što znači i manje bezbjedan, te je zaista imperativ da se redovno primjenjuju kreme sa zaštitnim faktorom i da se odgovorno ponašamo tokom boravka napolju“, zaključuje Radojević.

UVA i UVB zraci

Kreme za sunčanje štite kožu od UVA i UVB zraka. Šta su jedni, a šta drugi, pitali smo Sunčicu Vujašević koja je po struci estetičar kozmetičar.

„UVB zraci su odgovorni za opekotine i prisutni su uglavnom tokom sunčanih ljetnjih dana, dok su UVA zraci prisutni tokom cijele godine. Oni prolaze kroz oblake i prozore, prodiru dublje u kožu i oštećuju fibroblaste, ćelije koje proizvode kolagen i elastin, što direktno utiče na starenje kože. Zbog toga je važno koristiti kreme sa zaštitnim faktorom tokom ljetnjih mjeseci, ali i tokom cijele godine, jer su UVA zraci stalno prisutni“, objašnjava ona.

Na kremama ne treba štedjeti

Na naše pitanje šta plaćamo kupovinom skupljih krema za sunčanje, Vujašević odgovara – brend.

„Pravilo da skuplje znači i bolje ne važi uvijek. Ipak, kada je riječ o kremama za zaštitu od sunca, najčešće preporučujem dermatokozmetičke brendove koji se mogu kupiti u apotekama, i profesionalnu kozmetiku koja se može kupiti u ordinacijama i profesionalnim salonima. To su medicinski brendovi koji prolaze kroz detaljna ispitivanja i provjere efikasnosti zaštite od UV zračenja“, kaže ona.

Lično insistira na ulaganju u kvalitetne kreme za zaštitu. Kaže, na njima ne treba štedjeti, jer posljedice mogu biti dalekosežne.

„Ulaganje u kvalitetnu kremu za zaštitu od sunca svakako predstavlja dugoročno ulaganje u zdraviji izgled kože. Oko 70 odsto vidljivih znakova starenja kože može se pripisati UV zracima. Zato je moj iskren savjet da prije nego što uložite u skupe serume, prvo obezbijedite dobru i kvalitetnu SPF zaštitu, jer bez nje ni najbolji proizvod neće imati potpuni efekat“.

Birajte kreme po tipu kože

Ona je dodala da kremu treba birati i u zavisnosti od tipa kože.

„Masna i aknozna koža bolje reaguje na lagane i umirujuće sastojke poput aloe vere, hijaluronske kiseline, alantoina, bisabolola i vitamina C, jer oni hidriraju bez zapušavanja pora. Za suvu i zreliju kožu preporučuju se sastojci poput peptida, kolagena, elastina, hijalurona, arganovog ulja i koenzima Q10 koji bogato hidriraju i pomažu regeneraciji kože sklone borama“, navodi ona.

Preparati koji štite kožu tokom ljeta se najčešće zbog cijene doživljavaju kao luksuz.

„To je posebno tako kada govorimo o kvalitetnijim brendovima koji prolaze kroz stroga dermatološka testiranja. Međutim, zaštita kože ne bi trebalo da bude privilegija, već dio osnovne zdravstvene njege“, zaključuje Vujašević.

Hristina Kovačević, Forbes Srbija