Putovanja u 2025: Prevelike gužve mogu podstaći turiste da preispitaju planove

Prekomjerna gužva na nekim od najpopularnijih svjetskih destinacija mogla bi motivisati turiste da preispitaju planove za putovanja u novoj godini.

Pretrpane turističke destinacije dovele su do sve veće debate o jednom od najkontroverznijih pitanja. Na mnogim popularnim turističkim destinacijama, lokalno stanovništvo pokušava da „povrati“ gradove za sebe, dok se lokalna infrastruktura teško nosi s prevelikim brojem posjetilaca koji dolaze prečesto.

Vijesti i prateći podaci sugerišu da postoji mnogo prenatrpanih turističkih destinacija. Mnoge od njih nalaze se na poznatoj turističkoj platformi Fodor’s „No list“ za 2025. godinu, koja preporučuje 15 mjesta o kojima bi trebalo dvaput razmisliti prije nego što ih rezervišete.

Fodors lista je jedan od najpouzdanijih izvora u turističkoj industriji i svake godine objavljuje spisak destinacija koje preporučuje za posjetu i onih koje savjetuje da izbegavate.

Prenatrpane turističke destinacije za putovanja

Prošla godina bila je rekordna po broju vijesti o popularnim evropskim turističkim lokacijama koje se suočavaju s problemima prekomjernog turizma. Sve je počelo u aprilu 2024. kada je Barselona uklonila jednu autobusku liniju s turističke mape.

Ona je preplavljena turistima koji su se u velikom broju kretali ka drugoj najposjećenijoj lokaciji u gradu za putovanja, Gaudijevom parku Güell.

Jedan lokalni stanovnik se našalio da bi sljedeći korak mogao biti da i sam park uklone s mape.

Lokacija za lokacijom slijedila je primjer, najavljujući planove za smanjenje turizma: od italijanskog jezera Komo, gdje se razmatra uvođenje ulazne takse, preko stanovnika Kanarskih ostrva u Španiji koji su planirali štrajk glađu.

Destinacije gdje je došlo do „vrhunca“

Tu je i Amsterdam, koji je najavio zabranu novih hotela, dozvoljavajući izgradnju samo po principu „jedan za jedan“ i samo ako postoji održivo poboljšanje u odnosu na prethodnu infrastrukturu.

Do vrhunca turističke sezone u julu 2024, situacija je kulminirala na mnogim evropskim mjestima.

U Barseloni su lokalci prskali turiste vodenim pištoljima, držeći transparente s natpisom „Idite kući“, a gradonačelnik je najavio planove da zabrani Airbnb do 2028. godine.

Suočeno sa stvarnom prijetnjom šumskih požara i nestašicom vode uzrokovanom klimatskom krizom, grčko ostrvo Santorini zabranilo je novu gradnju.

Nestašice vode dovele su do smanjenja proizvodnje vina za 50% na ovom omiljenom turističkom ostrvu, što je lokalnu vinsku ekonomiju dovelo do pada.

Ubrzo nakon toga, grčki premijer Kirjakos Micotakis (Kyriakos Mitsotakis) najavio je planove za ograničavanje pristupa kruzerima na neka od najpopularnijih grčkih ostrva od 2025. godine.

U Francuskoj, ostrvo Brehat u Bretanji na sjeveru zemlje ponovo je uvelo jutarnju kvotu za kontrolu prekomjernog turizma.

Neprikladni turisti za putovanja

Nedugo zatim, na red je došla Firenca. Tu je turista izazvao bijes javnosti neprimjerenim ponašanjem prema statui Bahusa, rimskog boga vina i uživanja. Lokalno stanovništvo žalilo se da drevni grad sve više liči na Diznilend. Zahtijeva se povećanje hapšenja zbog rastućeg broja neprikladnih turista.

Mnogi evropski gradovi razmatrali su uvođenje ograničenja za broj turista slično onima koja su uvedena u Japanu na planini Fudži.

Nova taksa za ulazak turista u Veneciju pokazala se dovoljno uspješnom da se nastavi i proširi tokom 2025.

Popularne turističke destinacije s druge strane Lamanša bile su podjednako preplavljene posjetiocima.

Sent Ivs u Kornvolu, poznat po umjetničkoj atmosferi, dom slikara, zanatlija i ribara, izgubio je sezonski balans. Zimi prazan poput grada duhova, a ljeti prepun turista od zida do zida, njegova infrastruktura jedva podnosi pritisak.

Teško se boriti sa pritiskom turista

Nacionalni park Brekon Bikons u Velsu, koji je dugo bio tajni favorit lokalnog stanovništva, doživio je pravi preokret nakon što ga je Njujork Tajms (The New York Times) proglasio jednim od najboljih mjesta za posjetu u 2024.

Samo 50 kilometara sjeverno od glavnog grada Kardifa, vlasti su bile primorane da uvedu dodatne autobuse i turističke vodiče kako bi se nosile s četiri miliona posjetilaca.

Povrh toga, zvaničnici parka zamolili su masovnu populaciju influensera koji su dolazili da prave sadržaj da se pridržavaju „seoskih normi ponašanja“. To je podrazumijevalo da se ne svlače na vodopadima zbog selfija niti da tretiraju park kao plažu.

Mnogi posjetioci dolazili su u ovaj nacionalni park, poznat po promjenljivom vremenu i udaljenim lokacijama, u japankama i kupaćim kostimima.

Apel turistima

Zaista, na mnogim mjestima odgovor na prekomjerni turizam nije bio samo u smanjenju broja posjetilaca već i u apelovanju na njihovo ponašanje.

Španija je pokrenula kampanju u kojoj je posjetioce, posebno Britance, pozvala da se ponašaju onako kako bi se ponašali kod kuće. To podrazumijeva da oblače odjeću kada nisu na plaži i da ne pjevaju glasno po ulicama u ranim jutarnjim satima. To ne rade ni u svojim zemljama.

Animozitet u ovim mjestima podjednako je ekonomski koliko i praktičan.

Bilo da se radi o otpadu koji ostavljaju turisti s kruzera, nepoštovanju u ponašanju, poput momačkih večeri (o čemu se naširoko izvještavalo u Pragu), smanjenom pristupu lokalnim znamenitostima za same stanovnike.

Takođe i nedostatku pristupa povoljnom smještaju jer vlasnici nekretnina odlučuju da iznajmljuju smještaje na noć, ne na godišnjem nivou, kako bi ostvarili veći prihod.

Prenatrpane turističke destinacije 2025

Evropa je kontinent koji se najbrže zagrijeva. To čini ekološke posljedice turizma veoma stvarnim problemom. Mnogi operateri kruzera sada odlučuju da umjesto Evrope plove prema Karibima. To čine dijelom zbog prenatrpanosti evropskih destinacija.

Fodor’s „No List“ izdvojila je pet mesta: Barselona, Majorka, Kanarska ostrva, Venecija, Lisabon.

Ova mesta definisao je kao one u Evropi „gdje vas lokalci ne žele“.

Fodor’s je na listu mjesta koja turisti ne bi trebalo da posjećuju u 2025. godini uvrstio i tri glavne destinacije van Evrope. To su Bali, Koh Samui, Mont Everest.

U većini slučajeva, problem je hitna potreba za adekvatnim upravljanjem otpadom zbog miliona posjetilaca.

Bali, Indonezija – Ugrožen kvalitet života lokalnog stanovništva

Bali se skoro vratio na nivo posjeta iz perioda prije pandemije sa 5,3 miliona turista u 2023. u poređenju sa 6,3 miliona u 2019, dok se očekuje da će brojke za 2024. biti veće.

Problem leži u infrastrukturi za upravljanje otpadom. Ostrvo je doslovno preplavljeno smećem – godišnje proizvodi 303.000 tona plastičnog otpada. Od toga se samo 7% reciklira.

Lokalni nevladini aktivisti ovo nazivaju „plastičnom apokalipsom“.

Prirodna područja nestaju, a voda je zagađena, uglavnom zbog industrije, rudarstva, poljoprivrede, akvakulture i domaćih otpadnih voda.

Koh Samui, Tajland – Žrtva uspjeha serije White Lotus?

Malo ostrvo Koh Samui ima milionsku posjetu svake godine i suočava se s ozbiljnim problemom odlaganja otpada. Dnevno se dodaje 180-200 tona smeća bez odgovarajućih metoda za njegovo zbrinjavanje. To rezultira velikom deponijom bez dugoročnog rješenja.

Problem bi mogao eskalirati nakon emitovanja treće sezone serije White Lotus. Kada je prethodna sezona snimljena na Siciliji, turizam na tom ostrvu porastao je 50%.

Mont Everest – Nekontrolisane dozvole za penjanje

Mont Everest se već dugo suočava s problemom prekomjernog turizma, ali sada je glavni uslov za uspon novac, a ne vještina. Svako ko plati može da ide, dok lokalci nose opremu i preuzimaju sve rizike.

Godišnje Everest posjeti 58.000 ljudi, dok se broj posjetilaca Nacionalnog parka Sagarmata, udvostručio u posljednjih 25 godina.

Problem je u ogromnim količinama otpada koje turisti generišu. To vlastima predstavlja veliki izazov za uklanjanje. Trenutno ne postoje ograničenja za izdavanje dozvola za penjanje, čime je ovaj već osjetljivi ekosistem pod ozbiljnom prijetnjom.

Mesta koja sve više trpe zbog prekomjernog turizma

Dok se Koh Samui i Mont Everest bore s otpadom i ekološkim pritiscima, prekomjerni broj turista i nedostatak regulacija postali su globalni problem.

Ove destinacije, i mnoge druge, počinju ozbiljno da osjećaju posljedice prekomjernog turizma, ugrožavajući kako lokalne zajednice tako i prirodne resurse.

Druge kategorije na Fodor’s „No List“ za 2025.

Na ovoj listi nalaze se sljedeće destinacije: Agriđento i Sicilija u Italiji, Britanska djevičanska ostrva, Kerala u Indiji, Kjoto i Tokio u Japanu, Oahaka u Meksiku, sjeverna obala Škotske (North Coast 500).

Agriđento, koji će 2025. biti Italijanska prijestonica kulture, suočava se s ozbiljnom krizom sa vodom, što bi moglo dodatno pogoršati situaciju s prilivom turista.

Britanska djevičanska ostrva suočavaju se s prevelikim brojem dolazaka kruzera. To premašuje mogućnosti lokalnih resursa da podrže veliki broj posjetilaca.

Kerala je pretrpela razorna klizišta i degradaciju životne sredine zbog prekomjernog razvoja. To postavlja ozbiljna pitanja o održivosti turizma u regionu.

U Japanu se koristi izraz „Kankō kōgai“ ili „zagađenje turizmom“ da bi se opisala nelagodnost zbog nekontrolisanog porasta broja turista. Broj posjetilaca dostigao je nezapamćene nivoe što se putovanja tiče, uglavnom zbog slabog jena koji privlači strane turiste.

Kjoto, poznat po svojoj drevnoj kulturi, i Tokio, kao urbani epicentar, trpe pritiske prekomjernog turizma.

Stanovnici Oahake vjeruju da se njihova lokalna kultura i običaji komercijalizuju, dok engleski sve više preuzima primat nad španskim kao dominantnim jezikom u regionu.

Jedna od najlepših ruta za putovanja u Sjevernim visoravnima Škotske pati od prekomjerne gužve i nedostatka osnovnih sadržaja. Posjetioci često kampuju na divlje, ostavljajući za sobom tragove kamperskih vatri, smeće, jednokratne roštilje, pa čak i ljudski otpad.

Zaključak

Ove destinacije, iako fascinantne i popularne, postaju žrtve sopstvene slave. Od ekoloških kriza do društvenih i kulturnih tenzija, jasno je da je balans između turizma i održivosti neophodan za očuvanje lokalnih zajednica i prirodnog okruženja.

Mnoge destinacije sa Fodors liste, koje se čine pogođene problemom prekomjernog turizma, našle su se i vrhu lista preporuka za putovanja u 2025.

Kanarska ostrva i Japan bili su na Blumbergovoj listi Where To Go In 2025, dok su Japan, Španija i Grčka zauzeli visoka mjesta u izboru čitalaca CNTraveler-a za 2024. godinu među 20 najboljih zemalja u svijetu.

Kompleksan problem prekomjernog turizma

Problem prenatrpanosti što se destinacija za putovanja tiče je složen. Često zato što ove regije zavise od ekonomske koristi koju turizam donosi. Međutim, mnoge od njih nemaju infrastrukturu sposobnu da izdrži ogroman priliv posjetilaca, posebno kada je riječ o upravljanju otpadom.

Pored toga, riječ je i o pristupu lokalnih zajednica svojim resursima, što je u mnogim velikim evropskim gradovima postalo skoro nemoguće. Sve češće se održavaju lokalni protesti koji se povećavaju i po obimu i po intenzitetu.

Zakoni i ograničenja

Kako bi se riješili problemi prenatrpanosti destinacija za putovanja, vjerovatno je da će zakoni i regulative za ograničavanje broja posjetilaca postajati sve češći u 2025. i nadalje.

Ove mjere bi mogle biti ključne za kontrolisanje negativnih efekata i očuvanje resursa i kvaliteta života lokalnih zajednica.

Dok turizam ostaje vitalan za mnoge ekonomije, očigledno je da balans između ekonomskog prosperiteta, infrastrukturnih mogućnosti i zaštite lokalnih zajednica mora biti prioritet u budućem planiranju.

Alex Ledsom, saradnica Forbesa

Overtourism May Prompt Tourists To Rethink 2025 Travel Plans