Pet luksuznih promašaja: Kada veliki snovi postanu skupe lekcije

U svijetu bogatih čak i dobre ideje mogu završiti kao neuspješne investicije. Granica između vizionarskog poduhvata i promašaja vijeka često je tanka, a svijet luksuza je najbolje mjesto za testiranje te linije.

Tako imamo primjere privatnih ostrva koja su ostala mrtvo slovo na papiru, projekata koji su započeli s velikom ambicijom, a završili kao primjer lošeg planiranja.

Forbes Srbija predstavlja pet priča o luksuznim promašajima. Ove priče su idealni pokazatelji da ni najdublji džepovi ne garantuju uspjeh.

Privatno ostrvo Leonarda di Kaprija

Holivudski glumac Leonardo di Kaprio (Leonardo DiCaprio) godinama pokušava da podigne svijest o pitanjima životne sredine. Neumorno, kroz brojne filmove i dokumentarne filmove, upozorava gledaoce na klimatske promjene, otapanje glečera i opasnosti koje prijete planeti.

I dok se održivost propagira na filmskom platnu, mediji prenose potpuno drugačiju sliku. Vožnja na luksuznim jahtama i privatnim mlaznjacima koji emituju veliku količinu CO2 ne uklapaju se baš u priču o ekološkoj odgovornosti.

Iako ga to čini jednom od najkontroverznijih ličnosti, glumac je ipak odlučio da ode korak dalje. Kupio je ostrvo u Karipskom moru, u blizini Belizeanskog koralnog grebena, želeći da ga pretvori u luksuzno eko odmaralište. Međutim, istrage su otkrile niz problema. Od erozije obale do ugroženosti flore i faune.

Prema pisanju medija, ostrvo, nazvano Blackadore Caye, plaćeno je 1,75 miliona dolara, a cilj je bio da se obnovi i prilagodi imućnim pojedincima.

Značajan dio projekta, koji je predviđao izgradnju luksuzne vile oslonjene na stubove na dnu okeana, odbijen je na samom startu.

Od kupovine ostrva 2005. godine otvaranje je najavljivano nekoliko puta. Prvo 2018, zatim 2020, a zatim 2021. Izgradnja, međutim, kako je objavio The Sun, nikada nije počela.

Plan

Početna ideja bila je revitalizacija područja, zaštita ugroženih vrsta i izgradnja luksuznih vila (68 za turiste i 48 za kupovinu). Vile bi bile po cijeni od pet do 15 miliona dolara, a svaka bi imala bazen, pristup privatnim plažama i wellness centar. I sve to na ekološki održiv način. Planirano je da projekat bude izgrađen od ekološki održivih materijala, sa uređajima za prečišćavanje vode i vazduha, solarnim panelima i korišćenjem energije vjetra.

Cijelo odmaralište trebalo je da bude oslonjeno na stubove koji su pričvršćeni u okeanskom dnu. Na taj način trebalo je stvoriti sklonište za morski život.

“Tokom protekle dvije godine finansirali smo i učestvovali u brojnim ekološkim studijama, ulažući značajna sredstva. Ove studije su najopsežnije, detaljnije i najtemeljnije ikada sprovedene u istoriji Belizea. Nažalost, rezultati su alarmantni – osim ako se ne preduzmu hitne mjere za očuvanje ostrva Blackadore, dragocjeno, ali ugroženo stanište ribe će se nastaviti s uzbunom i uzbunom. I na kraju nestati”, piše na web stranici Blackadore grupe.

San se još nije ostvario

Razni mediji svjedoče da se san još nije ostvario. Grupe za zaštitu životne sredine pokušale su da zaustave projekat, tvrdeći da bi to donijelo više štete nego koristi. Platforma na kojoj bi se vile gradile negativno bi se odrazila na morski svijet. Osim toga, ekoturizam bi bio ugrožen na tom području, a jedine koristi od projekta, prema kritičarima, imali bi investitori.

Na zvaničnom sajtu još nema informacija o tome kako projekat napreduje, da li je obustavljen i šta nas čeka u budućnosti. Za sada bi se činilo da je sve ovo samo mrtvo slovo na papiru.

Ostrva duhova – Dubai World Islands

Projekat vrijedan 14 milijardi dolara trebalo je da postavi Dubai na vrh liste luksuznih destinacija. Riječ je o vještačkom arhipelagu od 300 ostrva, koji bi, iz ptičije perspektive, trebalo da oblikuje mapu svijeta. Ideja je bila da se na njima nađu luksuzne vile, eksluzivni hoteli, privatna odmarališta. Ipak, više od dvije decenije kasnije, većina tih ostrva i dalje je prazna.

Kompanija koja stoji iza projekta rekla je da će investitori biti u prilici da kupe zemlju u obliku određene države. Kako su pisali mediji, neki od tih vlasnika su Ričard Brenson (Richard Branson) koji je kupio Britaniju i vozač Formule 1 Mihael Šumaher (Michael Schumacher) koji je dobio na poklon ostrvo u zoni Antarktika.

Gdje je zapelo

Iako je nasipanje završeno još 2008. godine, izgradnja luksuznih vila nije dostigla očekivani nivo. Na to je uticalo nekoliko faktora. Od ekonomske krize 2008. godine koja je natjerala investitore da se povuku, preko erozije i nestabilnosti tla prilikom čega je pijesak počeo da tone, do loše pristupačnosti i nedostatka odgovarajuće infrastrukture.

Do ostrva je moglo da se dođe samo brodom ili helikopterom što je otežalo gradnju, a mnoga ostrva su nenaseljiva zbog nedostatka struje, vode i kanalizacije.

Iako vlasti u Dubaiju tvrde da projekat nije doživeo potpuni neuspjeh, napredak je, da se primijetiti, veoma spor, a skepticizam je i dalje prisutan. To se može vidjeti i po komentarima na društvenim mrežama.

Na pitanje zašto ovaj projekat propada, jedan korisnik društvene mreže Reddit odgovara ovako:

“Zato što je glup. Dubai je dosadan. Njujork, Los Anđeles, London, Berlin i sva ta okupljanja milionera imaju kulturu, zabavu, bogatu istoriju, raznoliku demografiju, sve vrste usluga, biznisa i kompanija. Dok je Dubai samo bezdušna karikatura magneta za bogate “.

“Bliski istok je pun ovih bezvrijednih giga projekata. Oni služe jednoj stvari, a to je stvaranje ekonomije razvoja nekretnina. Ništa nikada ne funkcioniše dugoročno. Pogledajte samo Kinu i Saudijsku Arabiju”, još je jedan komentar na mreži.

Trampov Tadž Mahal kazino

Osmo svjetsko čudo, kako ga je 1990. nazvao, Trampov kazino-hotel Tramp Tadž Mahal (Trump Taj Mahal) u Atlantik Sitiju, činilo se da ima potencijal da to postane. Svjetsko čudo. U trenutku otvaranja bio je najveći kazino-hotel u svijetu sa 1.200 soba, 200 stolova za igre i 3.500 automata. Međutim, godinu nakon kupovine suočio se s dugovima i proglašen je bankrot, a kasnije je zatvoren i preprodat.

Tramp je imao ideju da nakon kupovine kazino-hotela dovrši njegovu izgradnju. Ipak, troškovi su premašili očekivanja, te su sa planiranih 250 miliona dolara, skočili na 1,2 milijarde. Iako se digla velika prašina oko otvaranja, ovaj projekat brzo je doživeo finansijski fijasko.

Dugovi, preveliki troškovi održavanja, jaka konkurencija i loše upravljanje doveli su do bankrota, a Tramp je izgubio 50 odsto vlasništva 1991. godine. Nakon toga, firma je mijenjala vlasnika dva puta, a od 2018. godine ponovo je otvorena, ali pod novim nazivom „Hard Rock Hotel & Casino Atlantic City“ i novom vlasničkom strukturom.

Fyre Festival

Simbol je modernih prevara. O ovom festivalu snimani su dokumentarci. Američki preduzetnik Bili Mekfarlend (Billy McFarland) i reper Dža Rul (Ja Rule) osmislili su muzički festival sa planom da se održi na privatnom ostrvu u Bahamima. Ekskluzivni nastupi muzičara, vrhunska hrana i luksuzni smještaj bili su najavljivani putem društvenih mreža.

Promo lica uključivala su Belu Hadid (Bella Hadid), Kendal Džener (Kendall Jenner), Hejli Biber (Hailey Bieber) i mnoge druge, a u objavama su se pojavljivali misteriozni narandžasti kvadrati i snimci plaža.

Ipak, festival je bio daleko od onoga što je prikazivano na društvenim mrežama. Mekfarlend nije imao iskustva u organizovanju velikih događaja, vile koje su se pojavljivale u reklamama zapravo nisu ni postojale, a posjetioci su smješteni u improvizovane šatore. Osim toga, umjesto luksuznih obroka poznatih kuvara, gosti su dobijali sendviče, a radnici nikada nisu isplaćeni.

Mekfarlend je ubrzo uhapšen i optužen za prevaru. Osuđen je na šest godina zatvora i oštećenima je morao da plati 26 miliona dolara. Njegov partner u projektu Dža Rul uspio je da izbjegne kaznu tvrdeći da nije znao da je riječ o prevari.

Najavljen novi festival za 2025. godinu

Na zvaničnom sajtu Fyre festivala najavljen je novi događaj koji bi trebalo da se održi od 30. maja do 2. juna. Iako mnogi sumnjaju u istinitost onoga što se reklamira, interesovanje ipak postoji.

„FYRE Festival 2 je proslava muzike, umjetnosti, kuhinje, komedije, mode, igara, sporta i lova na blago. Sve to je smješteno na zadivljujućoj lokaciji Plaja del Karmen u Meksiku. Doživite nezaboravne nastupe, impresivna iskustva i atmosferu koja redefiniše kreativnost i kulturu“, najavljuju na zvaničnom portalu.

Karte za ovogodišnji festival kreću se u rasponu od 1.400 do 25.000 dolara.

Burdž Al Babas

Preambicioznost i finansijski krah. Tako možemo opisati projekat Burdž Al Babas (Burj Al Babas) koji je predviđao da se u malom gradu u Turskoj napravi grad dvoraca, a u koje bi se uselili bogataši.

Umjesto toga, mjesto je ostalo napušteno, vile napola završene, a priča ispunjena kontroverzama o ekološkoj šteti i finansijskog fijaska.

U planu je bila izgradnja 732 trospratne vile, svaka u gotičkom stilu. Cijene su se kretale u rasponu od 370.000 do 530.000 dolara, a kompanija je ciljala na kupce iz zemalja Zaliva, poput Katara, Kuvajta i Saudijske Arabije.

Svaka vila imala je krovnu terasu, đakuzi na svakom spratu i podno grijanje. Centralni dio kompleksa trebalo je da sadrži tržni centar, turska kupatila i akva park.

Šta je pošlo po zlu?

Burdž Al Babas bilježio je uspjeh do 2018. kada je prodato 350 vila, od 587 izgrađenih u tom periodu. Međutim, kada su cijene nafte pale, ekonomski uslovi u zemljama Zaliva su se pogoršali i natjerali kupce da odlože plaćanje ili potpuno odustanu od kupovine. To je dovelo Grupu Sarot, čiji je ovo bio projekat, do duga od 27 miliona dolara.

Grupa Sarot vrlo brzo je podnijela zahtjev za bankrot, a predsjednik kompanije je tada izjavio da je potrebno da se pronađu kupci za još 100 vila kako bi se dugovi riješili.

Ipak, nezadovoljni kupci tvrdili su drugačije. Kažu – vile su isplatili u cjelosti, a one nisu bile dovršene.

Iako je Grupa Sarot najavljivala da će nastaviti projekat nakon rješavanja finansijskih problema, kompleks je prodat američkoj kompaniji Nova Group Holdings. Novi vlasnici, međutim, još nisu objavili konkretne planove.

Nikolina Lončar, Forbes Srbija