Nedavno otkriće bi u budućnosti moglo da se iskoristi za usporavanje starenja

Nedavno naučno otkriće bi u budućnosti moglo da se iskoristi za usporavanje znakova starenja.

Tim istraživača je otkrio kako ljudsko tijelo stvara kožu iz matične ćelije, pa čak i reprodukuje male količine kože u laboratoriji, prenosi BBC.

Istraživanje je dio studije tokom koje naučnici treba da steknu razmijevanje o tome kako se stvara svaki dio ljudskog tijela, jedna po jedna ćelija.

Osim odlaganja starenja, nalazi istraživanja bi takođe mogli da se koriste za pravljenje vještačke kože za presađivanje i sprečavanje ožiljaka.

Projekat Atlas ljudskih ćelija jedan je od najambicioznijih istraživačkih programa u biologiji.

To je međunarodni projekat, ali je sjedište u Velkom Sanger institutu (Wellcome Sanger Institute) u Kembridžu.

Muzlifah Hanifa (Muzlifah Haniffa), profesorka i jedan od vođa projekta, kaže da će to pomoći naučnicima da efikasnije liječe bolesti, ali i da pronađu nove načine da duže ostanemo zdraviji, a možda čak i da izgledamo mlađe.

„Ako možemo da manipulišemo kožom i spriječimo starenje, imaćemo manje bora”, kaže profesorka Hanifa za BBC.

„Ako možemo da razumijemo kako se ćelije mijenjaju od njihovog početnog razvoja do starenja u odraslom dobu, onda možemo da pokušamo i kažemo: ‘Kako da podmladimo organe, učinimo srce mlađim, kako da učinimo kožu mlađom?”

Ovakve zamisli su još daleko od ostvarenja, ali istraživači napreduju, i nedavno je napravljen pomak u razumijevanju kako se ćelije kože razvijaju u fetusu tokom rane faze razvoja ljudskog organizma.

Kada se jajna ćelija oplodi, sve ljudske ćelije su iste.

Ali poslije tri nedjelje, aktiviraju se specifični geni unutar ovih takozvanih „matičnih ćelija” i nalažu im kako da se specijalizuju i spajaju da bi formirale različite djelove tijela.

Istraživači su identifikovali koji geni se aktiviraju u kom trenutnu i na kojim mjestima radi formiranja najvećeg ljudskog organa, kože.

Pod mikroskopom i tretirani hemikalijama izgledaju kao sićušni obojeni zraci svjetla.

Geni koji postaju narandžasti formiraju površinu kože.

Drugi, žute boje određuju boju kože, a ima i mnogo drugih koji formiraju druge strukture koje stvaraju kosu, omogućavaju nam da se znojimo i štitimo od spoljašnjeg svijeta.

Istraživači su u suštini dobili skup uputstava za stvaranje ljudske kože i objavili ih u naučnom časopisu Priroda (Nature).

Razumijevanje ovih uputstava otvara put ka uzbudljivim mogućnostima.

Naučnici već znaju, na primjer, da koža fetusa može da se iscijeli bez ožiljaka.

Novi paket uputstava sadrži pojedinosti o tome kako se to dešava, a moglo bi da se istraži i da li bi to moglo da se primijeni na koži odraslih, možda za potrebe hirurških zahvata.

Takođe, naučnici su otkrili da ćelije imunog sistema igraju ključnu ulogu u stvaranju krvnih sudova u koži, a zatim su mogli da oponašaju odgovarajuća genetska uputstva u laboratoriji.

Koristili su hemikalije za aktiviranje i deaktiviranje gena u pravo vrijeme i na pravim mjestima za vještačko uzgajanje kože iz matičnih ćelija.

Do sada su uspjeli da uzgoje mrvice kože iz kojih niču dlačice.

Profesorka Hanifa kaže da je krajnji cilj usavršavanje tehnike.

„Ako znate kako da napravite ljudsku kožu, onda ona može da se koristi za pacijente koji imaju opekotine i to može da bude način presađivanja tkiva. Još jedan primjer je da ako je moguće napraviti folikule dlake, onda zapravo možemo da učinim da ćelavim ljudima raste kosa”, kaže ona.

Koža uzgojena u laboratoriji takođe može da pomogne naučnicima da razumiju kako se razvijaju nasljedne kožne bolesti i da ispitaju moguće nove tretmane liječenja.

Uputstva za aktiviranje i deaktiviranje gena šalju se unutar cijelog embriona tokom razvoja i nastavljaju da se šalju i poslije rođenja sve do odrasle dobi čoveka kako bi mogli da se razviju svi naši različiti organi i tkiva.

Tokom osam godina projekta Atlas ljudskih ćelija, analizirano je 100 miliona ćelija iz različitih djelova tela.

Napravljen je nacrt atlasa mozga i pluća, a istraživači rade na izradi atlasa ljudskih ćelija bubrega, jetre i srca.

Sljedeća faza je izrada pojedinačnih atlasa, kaže Sara Tajhmen (Sarah Teichmann), profesorka sa Univerziteta u Kembridžu, koja je jedan od osnivača i vođa međunardnog tima naučnika koji radi na projektu Atlasa ljudskih ćelija.

„To je nevjerovatno uzbudljivo jer nam daje novi uvid u fiziologiju, anatomiju i pruža novo razumijevanje ljudi. Zbog ovoga će se mijenjati udžbenici o nama i našim tkivima i organima, i načinu na koji oni funkcionišu”, rekla je ona za BBC News.

Genetska uputstva o tome kako rastu drugi djelovi tijela biće objavljena u narednim nedjeljama i mjesecima, dok na kraju ne budemo imali potpuniju sliku o tome kako nastaje ljudski organizam.