Dok Mediteran ključa, turiste mami sve ugodnije Sjeverno more

Sjeverna Evropa proživljava “svoj trenutak među putnicima”, kako to opisuje Bloomberg. Iako još nije dostigla brojke zemalja s juga kontinenta, klimatska kriza, mogućnost rada na daljinu i pretjerane gužve motivišu turiste da se okrenu prema sjeveru.

Jedan primjer su obale Jutlanda u Danskoj, na Sjevernom moru. Podaci VisitDenmarka pokazuju povećanje broja posjetilaca od čak 119 posto 2023. godine. Iako je temperatura mora ovdje nekad zahtijevala da hrabri plivači obuku ronilačka odijela, rast ljetnih temperatura znači da to više nije slučaj. Sada je odlična prilika za posjetu tradicionalnim selima i plažama i probanje svježih gambora u toj regiji. Jedna od privlačnosti Jutlanda je to što danska vlada ograničava strane investicije i izgradnju, no mana takvog pristupa za turiste je da možda neće moći pronaći smještaj ako destinacija postane previše popularna.

I VisitSweden reklamira lokacije koje ne samo da donose osvježenje putnicima umornima od ljetnih žega, već i održivi odmor. Noćenja na sjeveru Evrope od 2019. su porasla 38 posto u Danskoj, 18 posto u Norveškoj i 9 posto u Švedskoj. Pretjerani turizam u nekima od zemalja evropskog juga takođe je argument za potragu za udaljenijim, netaknutim područjima sjevera.

Istraživači na Prinstonu traže načine kako ohladiti zelene površine u gradovima, ali to će potrajati, a istovremeno su gradovi poput Berlina i Pariza već krajem juna bilježili temperature od 30 stepeni Celzijusa, a Grčka se bori s požarima i toplotnim talasom koji je ove godine stigao ranije no ikad. Drugi dijelovi Evrope suočavaju se s nestašicama vode, dok se neka područja bore s poplavama.

Jug Evrope popularniji je izvan ljetnih mjeseci

CNN izvještava da su putovanja na jug Evrope nekad bila jeftinija početkom i krajem sezone (proljeće i jesen), ali cijene sada rastu i u tim mjesecima. Ako uz to dodamo i rast rada na daljinu i pristup vizama za digitalne nomade, rezultat su potresi u tradicionalnim periodima godišnjih odmora, ali i u cijenama.

Još nije jasno kakav trag će klimatske promjene ostaviti na evropske destinacije, ali Mediteran se zagrijava brže od globalnog prosjeka, očekuje se da će do 2100. godine nivoa tog mora porasti za čitav jedan metar, a gradovi na njegovim obalama najviše će trpjeti zbog vrućeg vazduha sa sjevera Afrike. Upravo zemlje na koje najviše utiče rast temperatura one su koje se najviše oslanjaju na turizam – on čini 18 posto BDP-a u Grčkoj, 12 posto u Španiji i gotovo 11 posto u Italiji.

Evropski izvještaj iz 2023. godine očekuje da će klimatska kriza izazvati jasnu promjenu turističkih kretanja i da će više ljudi birati odmore na sjeveru i izbjegavati jug Evrope. Moguće je da će se ljeti uputiti i u planine.

U najgorem opisanom scenariju, onome u kojemu prosječna globalna temperatura poraste za četiri stepena Celzijusa, grčki turizam će u poređenju s brojkama iz 2019. godine pasti 7 posto, a turizam u nekim skandinavskim zemljama mogao bi jednako toliko porasti.

Od turizma 800 miliona dolara

Većina turista koji posjećuju Evropu ipak još ide na jug. Portugal, Italija, Španija i Francuska već su premašile broj turista iz 2019. godine, a jug Evrope jednako je popularan među onima koji žele na more i onima koji traže kraće odmore u gradovima.

Bloomberg izvještava kako se očekuje da će od turizma evropska ekonomija dobiti 800 miliona dolara, što potvrđuje i novi izvještaj Evropske turističke komisije, kao i da je jug još prvi izbor. Uprkos izuzetno visokim temperaturama u Grčkoj, ta zemlja je i ove godine nevjerovatno popularna, a sve je veći broj “luksuznih, ali cjenovno pristupačnih hotela”. Eduardo Santander, direktor Evropske turističke komisije, za Bloomberg kaže da turisti još “favorizuju toplo vrijeme i vrijednost za novac” koji pronalaze na jugu Evrope.

Alex Ledsom, viša saradnica Forbesa
Travelers Heading North For Summer Coolcations In Europe
(Prevela: Nataša Belančić)