Britanski muzej u Londonu i dalje vrijedi posjetiti uprkos kontroverzama

Dom nekih od najizvanrednijih artefakata u svijetu, od kamena iz Rozete do Elginovih mermera, Britanski muzej je jedna od najposjećenijih atrakcija u Londonu.

Ali iza njegovih zadivljujućih kolekcija krije se složena priča o kolonijalizmu, osporavanom vlasništvu i stalnoj debati. Kako bi savremeni posjetioci trebalo da pristupe ovoj kultnoj instituciji? I da li i dalje zaslužuje mjesto na vašoj listi za obilazak Londona?

Uprkos kontroverzama, Britanski muzej ostaje kulturna referentna tačka, nudeći široko putovanje kroz ljudsku istoriju. Za mnoge putnike, to je rijetka prilika da vide predmete koje možda nikada ne bi mogli da vide na nekom drugom mjestu. A da, pritom, ne napuštaju London.

Stalne debate o vlasništvu

U središtu kontroverzi oko muzeja nalazi se pitanje vlasništva. Mnogi od njegovih najpoznatijih eksponata, uključujući Partenonske skulpture (drevne grčke skulpture poznate i kao Elginovi mermeri) i Beninske bronzane figure, pribavljeni su tokom britanske kolonijalne ere. Često pod sumnjivim okolnostima.

Zemlje poput Grčke i Nigerije već dugo zahtijevaju da im se ova kulturna blaga vrate. Tvrde da su im oduzeta bez pristanka i da im pripadaju.

Mnogi se slažu sa tim. Istaknuti advokat za ljudska prava Džefri Robertson (Geoffrey Robertson) opisao je upravni odbor muzeja kao „najveće primaoce ukradene imovine u svijetu“. Naglasio je i da su mnogi predmeti iz njihove kolekcije potlačenom narodu oduzele kolonijalne sile. Robertson je takođe istakao da „velika većina tog plijena čak nije ni izložena javnosti“.

Kada je riječ o Elginovim mermerima, Britanski muzej tvrdi da su skulpture zakonito pribavljene uz dozvolu tadašnjih otomanskih vlasti, te da je parlamentarni odbor 1816. godine potvrdio zakonitost akvizicije, čime je Britanski muzej postao njihov legitimni vlasnik.

Muzej takođe održava pozitivan profesionalni odnos sa Muzejom Akropolja. Sarađuju kroz radionice, razmjene osoblja i dijeljenje stručnog znanja o temama kao što su antičke skulpture i prezentacija u muzejima.

Predsjednik upravnog odbora Britanskog muzeja, Džordž Ozborn (George Osborne) odbacio je pozive za vraćanje ovakvih artefakata.

„Stvaranje ovog globalnog Britanskog muzeja bilo je predano djelo mnogih generacija. Njegovo rasturanje ne smije da postane nepromišljen čin jedne jedine generacije“, kaže Ozborn.

Rukovodstvo Britanskog muzeja, zajedno sa Vladom Ujedinjenog Kraljevstva, pokrenulo je ograničene dijaloge o kulturnoj saradnji i privremenim pozajmicama. Ipak, za mnoge kritičare, ti napori nisu dovoljni da se riješe dublja moralna i istorijska pitanja.

Najzanimljiviji eksponati u Britanskom muzeju

Od drevnih egipatskih mumija do asirskih reljefa i složenih artefakata iz autohtonih kultura širom svijeta, ogromna kolekcija muzeja obuhvata više od dva miliona godina ljudske istorije.

Najzanimljiviji eksponati uključuju Kamen iz Rozete, Elginove mermere, prostorije posvećene Starom Egiptu, reljefe lova na lavove iz Asirije, kao i blago iz Sutton Hoo-a iz ranosrednjovjekovne Engleske.

Ipak, muzej nisu samo grandiozne dvorane i poznate statue. Ako se udaljite od gužve, otkrićete manje, tiše galerije prepune zanimljivosti. Te zanimljivosti uključuju fascinantne prostorije sa satovima i časovnicima, koje prikazuju evoluciju mjerenja vremena, ili kolekcije nježne keramike sakrivene u sporednim prostorijama.

Ovi manje poznati djelovi muzeja otkrivaju dubinu i raznovrsnost njegovih zbirki, čineći ga mjestom koje nagrađuje one koji mu pristupe polako i sa radoznalošću.

Posjeta Britanskom muzeju

Bez obzira na kontroverze, Britanski muzej i dalje privlači više od šest miliona posjetilaca godišnje. Za ljubitelje istorije, umjetnosti i radoznale putnike, njegova privlačnost je nesporna.

Malo koja institucija pruža tako sveobuhvatan uvid u dostignuća, ali i borbe, ljudske civilizacije pod jednim krovom. Sama zgrada, sa svojom ikoničnom Velikom dvoranom pod staklenim krovom, vrijedi posjete i bez obzira na postavke.

Malo planiranja unaprijed može značajno doprinijeti kvalitetu posjete. Ulazak u Britanski muzej je besplatan, ali se preporučuje da unaprijed rezervišete termin putem interneta, naročito tokom sezone i vikendom kada je gužva najveća.

Red za posjetioce bez unaprijed rezervisanih ulaznica — na posebnom ulazu — uvijek je dug.

Muzej je ogroman, pa vam može pomoći da unaprijed odredite šta biste željeli da vidite, kako biste fokusirali svoju posjetu. Očekujte gužve oko Rosetskog kamena i egipatskih mumija, pa ako su vam ti eksponati prioritet, najbolje je da dođete rano i odmah se uputite ka tim galerijama, a tek potom nastavite istraživanje ostatka muzeja.

S druge strane, ako želite da izbjegnete najprometnije djelove, manje poznate ali jednako fascinantne kolekcije — poput onih iz Amerika, Okeanije i Afrike — mogu pružiti mirnije i često dublje iskustvo.

Za one koji žele detaljniji uvid, preporučuje se pridruživanje jednoj od vođenih tura ili posebnih izložbi, od kojih neke zahtijevaju kupovinu karte. Muzej takođe nudi audio-vodiče i besplatne vodiče za preuzimanje sa svog sajta, koji vam mogu pomoći da samostalno istražujete postavke.

Bilo da se odlučite za brzu jednočasovnu turu najvažnijih eksponata ili provedete cio dan u istraživanju, Britanski muzej nudi nezaboravno putovanje kroz zajedničku — i osporavanu — istoriju svijeta.

David Nikel, saradnik Forbesa

Why London’s British Museum Remains A Must-See Despite Controversies