Baskijatov trostruki portret mogao bi da dostigne 30 miliona dolara na aukciji

Tri različita lika prostiru se preko platna dimenzija dva metra širine i nešto više od jednog metra visine. Muškarac u sredini i žena s desne strane predstavljaju roditelje Žan-Mišela Baskijata (Jean-Michel Basquiat), Žerara (Gerard) i Matildu. Umjetnik prikazuje sebe sa lijeve strane, u ovom duboko ličnom trostrukom portretu, izražavajući složene, ali posvećene porodične veze, sa sve tri figure koje krase oreoli.
Jednostavne, debele crne linije oblikuju složene figure, pri čemu su samo njihova lica potpuno obojena. Matildin lik odiše ženstvenošću, dok Žerarov stav ističe pretjerano uvećana, podignuta ruka, možda aludirajući na fizičko kažnjavanje. Smirene mrlje plave akrilne boje obuhvataju umjetnika, naglašavaju očevu ruku i jedva dodiruju majčinu nogu, stvarajući jedinstvenu porodičnu cjelinu.
„Bejbi bum“ (1982), akrilni, uljani pastel i papirni kolaž na platnu montiranom na povezanoj drvenoj konstrukciji, očekuje se da dostigne cijenu između 20 i 30 miliona dolara. Predvodi prodaju umjetnosti 21. vijeka u aukcijskoj kući Kristis (Christie’s) u Njujorku 14. maja. Djelo je prepuno umjetničkih i ličnih referenci koje pozivaju na duboko razmišljanje.

Simbolika
„Sa istorijskog stanovišta, on zaista uzdiže ove tri figure. Ukrasio ih je oreolima i krunama, a ovaj triptih format podsjeća na oltarske slike iz renesanse. Prisutan je i vrlo duhovan ton. Ne samo da je autobiografski, već sadrži i slojevite umjetničko-istorijske reference. U skladu je s njegovim urođenim i stilskim izborima koji ga smeštaju u širi umetničko-istorijski kontekst”, rekla je Isabella Lauria, direktorka večernje prodaje umjetnosti 21. vijeka, u telefonskom intervjuu. „Djelo je prelijepo izvedeno. Veoma je složeno. Matildino lice posebno aludira na afričke plemenske maske koje često viđamo u njegovom radu, dok je njeno tijelo poput figure plodnosti“.
Linije koje probijaju kroz oreole podsjećaju na trnovu krunu – simbol patnje i poniženja Isusa Hrista prije raspeća. I vraćaju pogled posmatrača ka stopalima figura koja lebde iznad oznaka željezničkih šina. Šine ispod Baskijata i njegove majke su zaobljene, dok njegov otac stoji iznad jedne, prekinute šine sa krugom desno od centra. Baskijat balansira, ili ne balansira, na dva seta šina. Jedan prav i konzistentan s pažljivo postavljenim linijama, drugi haotičan s crvenim krugom ispunjenim frenetičnim znacima. Slovo „D“ u gornjem desnom uglu fudbalskog crvenog kruga izdvaja se među škrabotinama i podsjeća na Baskijatovu sliku Defacement, poznatu i kao Smrt Majkla Stjuarta (The Death of Michael Stewart), oslikanu na zidu ateljea Kita Heringa (Keith Haring), koja se odnosi na njujorški metro sistem, tačnije na liniju D. Linija D bila je značajna u Baskijatovom umjetničkom razvoju, jer podsjeća na njegove rane grafite koje je stvarao pod pseudonimom SAMO („Same Old Shit“), kada je sa Alom Dijazom (Al Diaz) ispisivao poetske poruke i aforizme po vagonima, naročito linije D.
Najličnije Baskijatovo djelo
Željezničke šine su ponavljajući motiv u Baskijatovom radu. Naročito u djelu Najveći hitovi Leonarda da Vinčija (1982). Mogu simbolizovati doslovno i metaforičko putovanje, moguće aludirajući na ropstvo, eksploataciju i ljudsko tijelo. Mogu predstavljati put koji vodi posmatrača kroz složenu umjetničku simboliku i umjetnikov kreativni razvoj, koji su emocionalno podsticali njegovi roditelji. Šine takođe mogu sugerisati upotrebu droga ili strah od zarobljenosti u ciklusu. Krugovi dodijeljeni Baskijatu i njegovoj majci možda ukazuju na njihove zajedničke borbe s mentalnim zdravljem. Matilda je od malih nogu podsticala Baskijatovu ljubav prema umjetnosti, prepoznajući prednost odrastanja u Njujorku s pristupom najvažnijim svjetskim muzejima. Žerar je bio kompleksna očinska figura. Finansijski je izdržavao porodicu, ali je istovremeno izazvao umjetnikov bunt i bjekstvo sa 17 godina zbog stroge discipline. Ipak, očinska ljubav nije izostala, a Baskijat je čeznuo za očevim priznanjem.
„Imamo jedno zaista fantastično umjetničko djelo kao oslonac. I stalno nadmašujemo sami sebe u tom pogledu. Ovo je najličnije Baskijatovo djelo na kojem sam imala priliku da radim tokom posljednjih sezona. I mislim da to donosi posebnu dimenziju u razumijevanju umjetnika,“ rekla je Lauria.
Bejbi bum je nastao 1982. godine, koju mnogi smatraju Baskijatovom „čudesnom godinom“. Bogatom djelima koja su danas među najskujplje plaćenim. Delo je izlagano oko 20 puta, uključujući i njegovo prvo prikazivanje na legendarnoj FUN galeriji tokom njegove prve samostalne izložbe, koja je proistekla iz eksplozivne pank scene Ist Vilidža.
Fer cijena
Naziv slike potiče iz perioda poslije Drugog svjetskog rata (otprilike 1946–1964), koji se poklapa sa Baskijatovim rođenjem 22. decembra 1960. godine. Tada je u SAD-u došlo do naglog porasta broja rođenih poslije opadanja tokom Velike depresije i ratnih godina. Povratak vojnika, ekonomski prosperitet i društvene promjene doveli su do „buma“ u natalitetu.
„Slika je kupljena 2001. i nalazi se u istoj kolekciji već 24 godine. Mislim da ono što sada vidimo na tržištu jeste da izuzetni primjerci dostižu visoke cijene i na kraju dobijaju priznanje koje zaslužuju. Smatram da je cijena od 20 do 30 miliona dolara vrlo fer za kvalitet same kompozicije“, rekla je Lauria. „Zaista se radi o izuzetnom umjetničkom djelu, i ovo je jedan od tih primjera“.
Natasha Gural, saradnica Forbesa
Basquiat Triple Portrait Expected To Fetch Up To $30 Million At Christie’s