Za njega nikad niste čuli, a u rangu je Bezosa i Maska i planira da vrati SAD na Mjesec

Kam Gafarjian nije poznato ime, no za razliku od Ilona Muska i Jeffa Bezosa koji su svoje bogatstvo stekli u drugim sektorima, Gafarijan se zapravo obogatio radeći da dosegne zvijezde. Njegov dugoročni plan? Otvoriti do 2031. godine prvu svemirsku stanicu koja će ostvarivati profit.

Manje od 24 sata prije nego je otputovao na sastanke s investitorima na Bliskom istoku i u Južnoj Koreji, Kamal Gafarijan uspio je osloboditi nekoliko sati u svom pretrpanom rasporedu. Skinuvši jaknu, zavalio se u svoju kancelarijsku stolicu u skromnoj četvorospratnici u Merilendu. Pita: “Jeste čuli da me ljudi zovu Ludi Kam?”

To je pošteno pitanje. Popis kompanija koje je Gafarijan osnovao djeluje kao nešto iz naučne fantastike: Axiom Space gradi prvu komercijalnu svemirsku stanicu ikada u saradnji s NASA-om, a takođe su dizajnirali i novu generaciju odijela za astronaute. Intuitive Machines gradi letjelice za slijetanje na Mjesec, a planiraju jednu poslati na južni pol Mjeseca u januaru (ako vremenski uslovi dopuste), što je samo jedno od nekoliko lansiranja koje planiraju, a kojima će Mjesec postati otvoren za komercijalne misije. Quantum Space kreira svemirsku “supercestu” na kojoj će letjelice moći dobivati dodatno gorivo i putovati na relaciji između Zemlje i Mjeseca. A na Zemlji, X-Energy izrađuje male, napredne nuklearne reaktore koji mogu napajati sve od udaljenih vojnih baza do fabrika hemikalija na obali teksaškog zaliva.

Zvuči ludo, to je sigurno. No svi ovi biznisi imaju jednu stvar zajedničku, kaže Gafarijan. “Moramo biti multiplanetarna vrsta i moramo moći putovati do drugih zvijezda. No do tada imamo samo jedan dom, zar ne?” kaže on, dodajući sa smiješkom: “Ako sve sažmete, moramo se brinuti za svoj postojeći dom, ali i pronaći novi.”

Ugovori, ugovori, ugovori

Svemirskom industrijom dominiraju harizmatični moguli koji su milijarde uložili u rakete, rovere i letjelice u orbiti. No, za razliku od Ilona Muska, Džefa Bezosa i Ričarda Brensona, 65-godišnji Gafarijan rijedak je primjer nekoga ko je postao milijarder uveliko zbog svemirskih težnji, umjesto da se za svemir zainteresovao tek nakon što se obogatio. Ključ njegovog uspjeha? Kultura, kultura, kultura, govori. No u biznisu teškom 546 milijardi dolara kojeg još uvijek vodi američka vlada – kako kaže neprofitno udruženje Space Foundation – bolji odgovor bio bi: ugovori, ugovori, ugovori.

“Nito nije bolji od Kama Gafarijana kad je riječ o dobijanju, na kompetitivnoj bazi, novca od američke vlade,” kaže Džej. Klej Sel, izvršni direktor X-Energyja i bivši zamjenik američkog ministra za energetiku.

Amerikanci nisu jedini igrači, naravno. Gafarjian već ima čitav niz komercijalnih klijenata, uključujući zdravstveni sistem Cedars-Hinai, proizvođača šampanjca G.H. Mumma, i japanski konglomerat Mitsui, koji ima i zajedničke poslove s Axoimom. Tu su i strane vlade poput Kanade i Saudijske Arabije, ali i preduzetnici koji će platiti za pristup svemiru: Axiom je već proveo dvije uspješne misije – u aprilu prošle godine i ovog maja – s privatnom posadom do Međunarodne svemirske stanice s Maskovim SpaceX-om: u prvoj je učestvovalo troje komercijalnih astronauta, a u drugoj dva saudijska. Kompanija tvrdi kako je zaključno s avgustom osigurala više od 2.2 milijarde dolara vrijedne ugovore s klijentima.

Takva reputacija pomogla mu je privući i druge investitore. U avgustu je Axiom Space prikupio dodatnih 350 miliona dolara sredstava u krugu finansiranja koji su vodili Aljazira Capital iz Saudijske Arabije i Boryung iz Južne Koreje. Vrijednost firme iznosi 2.1 milijardu dolara, pokazuju izvještaji još jednog investitora u Axiom, kompanije ARK Invest. Tog istog mjeseca, Intuitive Machines – koja je izišla na berzu Nasdaq u februaru – dovršila je privatnu investiciju od 20 miliona dolara. Najnoviji, i najmanji, dio njegovog bogatstva je Quantum Space, firma koja je u decembru prikupila 15 miliona dolara. Forbes procjenjuje kako Gafarijanovo ukupno bogatstvo iznosi 2.2 milijarde dolara, uglavnom zahvaljujući udjelima koje ima u start-upovima za svemir i nuklearnu energiju.

Nije nimalo loše za iranskog imigranta koji je 1976. godine stigao u Vašington D.C. sa samo 2.000 dolara pozajmice od ujaka kako bi mogao studirati.

“Ljudima na pamet padaju Bezos, Mask i Branson, i to ne bez razloga,” kaže Kris Stot, osnivač i izvršni direktor firme Lonestar Data Holdings koja sarađuje s Intuitive Machinesom u svrhu skladištenja podataka na površini Mjeseca. “Trebali bi i Kama Gafarijana dodati na tu listu jer on postiže jednako mnogo, a poprilično je i pametan jer iskorištava sve što rade Jeff (Bezos) i Elon (Musk).”

Gafarijan je možda tek asteroid u ogromnoj galaksiji punoj Maska, Bezosa i njima sličnih koji ulažu milijarde. No on te magnate ne vidi kako konkurenciju, već više kao partnere: “Imam veliki respekt prema Ilonu i (predsjednici SpaceX-a) Gvin Šotvel, oni su dobri prijatelji. Isto je i s Bezosom,” kaže on.

Veliki planovi

Kao i drugi, poznatiji svemirski poduzetnici, Gafarijan ima odvažne planove. Cilj izgradnje prve komercijalne svemirske stanice i letjelica za Mjesec je snižavanje troškova ulaska u svemir, na sličan način kako su SpaceX-ove rakete dovele do jeftinijih, jednostavnijih i bržih misija.

No to je samo početak. U dužem roku, kaže: “Naša krajnja ideja je da ljudska rasa postane međuzvjezdana.”

Prvi korak je niska Zemljina orbita, odnosno svemirska stanica. Tada je na redu mjesec s letjelicama i ljudskim posadama. A potom? “Tehnologije koje mogu ići izvan našeg Sunčeva sistema.”

Gafarijanovi zvjezdani snovi započeli su dok je bio dijete u Isfahanu u Iranu, gdje je volio posmatrati zvijezde. 20. jula 1969., jedanaestogodišnji Kamal u susjedovoj je kući na crno-bijelom televizoru posmatrao trenutak u kojem su Nil Armstrong i Baz Oldrin postali prvi ljudi koji su zakoračili na površinu Mjeseca. “Taj trenutak je promijenio sve,” prisjeća se on. “Tada sam shvatio da ovo želim raditi.”

Posljednja američka misija na Mjesec bila je 1972. godine. Četiri godine kasnije, Gafarijan je otišao u Vašington kako bi studirao na Katoličkom univerzitetu Amerike, za što mu je ujak pozajmio dvije hiljade dolara. Kako bi otplatio taj dug, noću je radio na parkiralištima u centru grada, a istovremeno je studirao kompjuterske nauke i inženjerstvo. Fakultet je završio 1980. – godinu dana nakon revolucije u Iranu – i nikada više nije pomišljao o povratku.

Prvi korak u svemirsku industriju napravio je 1983., kada je dobio posao u gigantu Lockheed. Nakon toga se prebacio u Ford Aerospace gdje je nastavio raditi na ugovorima za NASA-u i saveznu vladu. Godine 1994. je zajedno s kolegom iz Lockheeda, Haroldom Stingerom, osnovao kompaniju Stinger Ghaffarian Technologies (SGT), i to uz pomoć saveznog programa za pomoć preduzetnicima iz manjina. Prva kancelarija bila im je u Gafarijanovom podrumu.

“Odlučili smo otvoriti vlastitu kompaniju i raditi praktično iste stvari, odnosno poslove s vladom,” kaže. “Digao sam hipoteku na kuću na 250.000 dolara i tako smo krenuli.”

Do 2006., SGT je postao 20 najveći ugovaratelj za NASA-u: imali su ugovore vrijedne stotinu miliona dolara za pružanje inženjerskih usluga i podrške misijama. Tri godine kasnije, Gafarijan je otkupio Stingerov udio u firmi. “Ima žicu za sklapanje ugovora s vladom,” kaže Kris Kviilti, suosnivač i jedan od izvršnih direktora kompanije za istraživanje svemirskog tržišta, Quilty Space. “Budući da je ovo zapravo vladino tržište, ta vještina vrlo je važna.”

‘Idemo izgraditi svemirsku stanicu’

Gafarijan ima još jednu vještinu: sposobnost da privuče veterane iz NASA-e i nagovori ih da mu se pridruže u privatnom sektoru. U njegovim firmama radi najmanje 18 bivših zvijezda NASA-e. Prije deset godina pokrenuo je Intuitive Machines u suradnji sa Stivenom Altemusom – bivšim zamjenikom direktora NASA-inog svemirskog centra u Houstonu koji je vodio slijetanja Apola na Mjesec. Tri godine kasnije uvjerio je Majkla Sufredinija, koji je deset godina vodio NASA-in program za Međunarodnu svemirsku stanicu, da mu se pridruži u osnivanju firme Axiom Space.

“Nazvao sam ga i rekao: ‘Gle, Kam, jedino što ja znam raditi je izgraditi i upravljati svemirskom stanicom,’” kaže Sufredini. “Odgovorio mi je da će razmisliti o tome. Nazvao me odmah sljedeći dan i rekao: ‘Ok, idemo izgraditi svemirsku stanicu.’”

Gafarjianovo iskustvo u dobijanju ugovora od NASA-e (tvrdi da je SGT uspijevao u 80 posto slučajeva, u poređenju s industrijskim prosjekom ispod 50 posto) pomoglo je firmama Axiom Space i Intuitive Machines da dobiju velike poslove, od astronautskih odijela do komercijalnog lunarnog programa. “Naša tajna je upravo u sposobnosti da ulazimo u te tendere i pobjeđujemo,” kaže on. Čak je i X-Energy aktivan u svemiru: prošle godine, firma je zajedno s Intuitive Machinesom dobila ugovor vrijedan 5 miliona dolara od NASA-e i ministarstva energetike za dizajniranje prenosivog nuklearnog reaktora za površinu Mjeseca.

Svi ti projekti zahtijevaju investicije. Upravo zato je GafarijanGhaffarian 2018. prodao SGT firmi KBR za 335 miliona dolara, što mu je omogućilo da se fokusira na druge ambicije. “Ima trenutaka kada razmišljam da možda nisam trebao prodati, jer je SGT ostvarivao nevjerovatnu zaradu. No ovo su tehnološke kompanije,” kaže, referirajući se na Axiom Space, Intuitive Machines i X-Energy. “U njih morate uložiti mnogo novca.”

U svemirskoj industriji, početni kapital vas neće dovesti daleko, a Gafarijan je uspio nagovoriti investitore dubljeg džepa da se obavežu kako će mu osigurati sredstva da izgradi kompanije. “Kam je jedan od tek šačice ljudi koji s vizijom velike, odvažne, ambiciozne budućnosti, a može i druge ljude uvjeriti da u nju povjeruju,” kaže Dakin Slos, osnivač i generalni partner firme Prime Movers Lab koja je uložila i u Axiom Space i u Quantum Space.

Žestoka konkurencija

Javna tržišta nisu toliko blagonaklona kao privatni ulagači. X-Energy je odustao od udruživanja s firmom Ares Aquisition Corp. u okotbru, tek mjesec dana nakon što su revidirali vrijednost i umanjili je za 42 posto. Dionice Intuitive Machinesa pale su za 70 posto otkad je firma izišla na berzu zbog odgađanja prvog lansiranja na Mjesec. Ono se trebalo dogoditi u novembru – čime bi Gafarijan postao prvi koji je SAD vratio na Mjesec od 1972. godine – no odgođeno je do januara zbog “gužve” u Cape Canaveralu. Druga američka firma, Astrobotic, ima vlastitu letjelicu koja bi trebala biti lansirana krajem decembra i tako prestići Gafarijana.

Konkurencija je žestoka gdhe god se okrenete: u nuklearnom sektoru, TerraPower Bila Gejtsa izgrađuje reaktor veći od onog X-Energyja, a takođe su osvojili ugovor ministarstva energetike, i to u isto vrijeme kad i Gafarijanova firma 2020. godine. U svijetu svemirskih stanice, Axiom Space moraće se nadmetati sa Blue Originom Džefa Bezosa, ali i Sierra Spaceom – čiji su osnivači milijarderski par Eren i Fatih Ozmen – plus industrijskim gigantima Lockheed Martinom i Northrop Grummanom. Uz Astrobotic i Blue Origin, tu je i japanski start-up iSpace koji planira drugu misiju na Mjesec sljedeće godine, nakon što se njihova prva letjelica srušila na površinu Mjeseca prošlog aprila zbog greške u softwareu.

Gafarijan nije zabrinut. On zamišlja budućnost u kojoj ima dovoljno posla za sve: nuklearne reaktore, svemirske stanice i firme lete na Mjesec. “Nadmetanje je zdravo. Čini vas kreativnijima i inovativnijima, kaže on, a njegovi investitori se slažu: “Želimo pojačati konkurenciju jer će ovo tržište rasti,” dodaje Kurt Šerer iz C5 Capitala.

Najambiciozniji njegov projekt je Limitless Space Institute, neprofitni institut kojeg se, kaže, dosjetio dok je kod kuće meditirao i razmišljao o svemiru. Institut vode veterani NASA-e, a on sarađuje sa školama i univerzitetima i finansira istraživanja tehonlogija koje bi jednog dana mogućim mogle učiniti međuzvjezdana putovanja, od svemirskih letjelica na fuzijski pogon (što je teoretski moguće, ali zasad još daleko od stvarnosti) do “space drive tehnologije, svemirskih crvotočina i warpa” (koje su zasad čista teorija).

Gafarijan vjerovatno više neće biti živ kada – i ako – se išta od ovoga ostvari. No on zamišlja bližu budućnost u kojoj ljudi žive na svemirskim stanicama ili na Mjesecu. Sljedeći korak u toj viziji je lansiranje koje bi Intuitive Machines trebao pokušati u januaru. Nakon toga slijedi astronautska misija Axiom Spacea, takođe početkom sljedeće godine. Prvi dio nove svemirske stanice trebao bi se spojiti s ISS-om 2026., a čitava struktura trebala bi postati funkcionalna 2031., nakon čega će Međunarodna svemirska stanica prestati s radom.

“Kada govorimo od 10, 15, 20 godina u budućnosti, nadam se da ćemo imati grad u svemiru, mjesto gdje ljudi zbilja mogu živjeti,” kaže on. “To bi bio zbilja fenomenalan korak ka daljnjem istraživanju svemira.”

Za njega motivacija nikada nije bila samo bogaćenje – iako je investicijama zaista stekao veliko bogatstvo.

“Nikada nisam želio biti najbogatiji tip na groblju i ne želim da mi se život svede samo na zaradu,” kaže, prisjećajući se trenutka kada je prodao svoju prvu firmu. “Želim da moj život nešto znači, da promijenim svijet nabolje.”

Autor originalnog članka: Giacomo Tognini, Forbes
Link: Meet The Iranian-Born Billionaire Helping NASA Get Back To The Moon
(Prevela: Nataša Belančić)