Trenutak ponosa Mate Rimca: Predstavljen novi Bugatti Tourbillon

Dugoočekivani novi Bugatti Tourbillon, automobil koji je označio novu eru starog brenda, predstavljen je u četvrtak, 20. juna. Prezentacijom je potpuno dominirao Mate Rimac koji je zaslužan i za to što je umjesto električnog razvijen hibridni model. Predstavio je brojne tehničke i dizajnerske detalje automobila koji košta oko četiri miliona dolara i od 0 do 100 stiže za dvije sekunde.

Preduzetnik Mate Rimac u svom mladome životu imao je niz situacija kad je opravdano podizan u zvijezde i niz situacija u kojima je opravdano kritikovan. U četvrtak veče definitivno je imao jedan od svojih zvjezdanih trenutaka. Kao direktor kompanije Bugatti Rimac imao je glavnu riječ na predstavljanju novog modela Bugattija – marke sa 115 godišnjom istorijom. U stvaranju Tourbillona je i aktivno učestvovao.

Predstavljanje je počelo njegovim obraćanjem pred francuskim sjedištem Bugattija, a hrvatski gledaoci ugodno su se iznenadili činjenicom da jedan od dva parkirana Bugattija Chirona ima hrvatsku registraciju.

Nakon toga počeo je prenos uživo na kojem je Rimca na pozornicu u Bugattiju Tourbillon dovezao testni vozač Andy Wallace.

Rimac je potom predstavio brojne specifičnosti automobila koji ima nešto vizualne sličnosti s prethodnikom Chironom, ali zapravo je automobil koji ne dijeli komponente ni s njim, ni s Neverom niti s bilo kojim drugim modelom iz auto industrije.

Potpuno razvijen od početka, uorkos bateriji lakši od prethodnika

Rimac je istakao zajednički rad tehničkog i dizajnerskog tima, a dio inspiracije pronašli su u starim mehaničkim satovima, što se najviše vidi na brzinomjeru koji je iscrtan sve do brojke 550 kilometara na sat.

Kao što se već puno puta pominjalo, riječ je o hibridu, ali uprkos tome i 200 kilograma teškoj bateriji, lakši je od prethodnika benzinca. Proizvodi i jedinstveni zvuk koji predstavlja kombinaciju old school motora bez turba i električnog motora.

Rimac je rekao da se ovakvi automobili koji se razvijaju od početka pojavljuju samo svakih nekoliko decenija i rekao da je ovo nova era starog brenda. Na tom remek djelu zajedno su radile stotine ljudi koje su realizovale sve romantične i lude ideje koje su lako mogle biti izbačene jer su komplikovane ili preskupe.

Što se performansi tiče, njegovih 1800 konja do 100 kilometara na sat ubrzavaju za 2,0 sekundi, do 200 za manje od pet, do 300 za manje od 10, a do 400 za manje od 25. Maksimalna brzina iznosi 445 kilometara na sat. Cijena je četiri miliona dolara.

Niz patenata razvijenih za prethodnike

Iako se i dizajn i proporcije automobila mogu pohvaliti izuzetnim stilom, sve su površine, utori i usisni ventili pažljivo obrađeni kako bi uravnoteživali velike aerodinamične sile automobila koji se kreće brzinom većom od 400 km/h, te zadovoljavali termodinamičke potrebe motora V16, elektromotora i baterije pri maksimalnim performansama.

Zahvaljujući iskustvu rada na Veyronu i Chironu u proteklih više od dvije decenije, Tourbillon u sebi sadrži cijeli niz patentiranih tehnologija. Tako, na primjer, zadnje krilo automobila ostaje spušteno i tokom vožnje najvećim brzinama, uz savršenu ravnotežu sila koju omogućavaja te inovacije. Krilo se koristi za stvaranje veće potisne sile pri manjim brzinama, te kao zračna kočnica za veću stabilnost pri usporavanju.

Za aerodinamičnu ravnotežu zaslužan je novi koncept difuzora, koji se počinje uzdizati odmah iza putničke kabine, i to pod savršenim kutom koji drži automobil u besprekornoj ravnoteži. Difuzor je razvijen u skladu s novim sigurnosnim standardima i u potpunosti integrisan u strukturu samog difuzora. To ga čini vrlo djelotvornim, ali i skrivenim od pogleda, što omogućava „otvoreni“ dizajn zadnjeg dijela automobila.

Kako je Rimac uvjerio šefa Folksvagena da novi Bugatti bude hibrid

Dva dana prije predstavljanja novog Bugattija, Rimac je na Bugattijevom YouTube kanalu prokomentarisao kako je spajanje Bugattija i Rimca imalo je jako puno smisla i stvorilo win-win-win situaciju u kojoj svi dobijaju. Ispričao je i kako je uvjerio tadašnjeg predsjednika Uprave Folksvagena (Volkswagen) Herberta Diessa da novi Bugatti treba biti hibrid.

“Osjećao sam da sljedeći Bugatti još treba da bude hiperautomobil. Jednom kad je to bilo jasno, pitanje je bilo – kako to napraviti. U to vrijeme mnogi ljudi snažno su sugerisali da bi sljedeći automobil trebalo da bude potpuno električan. I to bi bila najjednostavnija stvar, jer smo već imali Rimac Neveru, koja je već imala zapanjujuće performanse koje bi se jako dobro uklopile u Bugatti. Očita i najjednostavnija stvar bila je uzeti Neveru i napraviti Bugatti od nje. Ali, smisao stvaranja Bugatti nije u tome da stvari budu jednostavne, nego teške jer se radi ono što je ispravno.

Osjećao sam da je ispravno imati motor s unutrašnjim sagorijevanjem. A kada imate motor s unutrašnjim sagorijevanjem, on bi trebalo da bude što emotivniji, a to za mene znači atmosferski. Dakle, bez turba. Ali. bez davanja turba nemaš sirovu snagu i moment koji ima na primjer W16 quad turbo motor. Kako onda pomiriti te dvije stvari?”, pitao je Rimac. Pojasnio je kako se ideja nadopunila na način da kombinuju motor s unutrašpnjim sagorijevanjem bez turba s električnim pogonskim sklopom vrlo visokih performansi.

“Jedan električni motor iza, dva naprijed i dosta značajni paket baterija snage 25 kilovat sati koji isporučuje snagu, ali i samo električni doseg kad ga trebate”, rekao je Rimac i dodao da bez električnog pogona ne bi imali tako emocionalan motor s jakim performansama.

“Ali Bugatti nije samo o tehnikalijama i brojkama, nego o cijelom paketu: dizajnu, kvalitetu, zanatu izrade automobila. I to je bio esencijalni dio ovog projekta. Trebalo je da se obratim šefu Folksvagena koji je u to vrijeme bio Herbert Diess i reći mu što želim postići s brendom“, pojasnio je Rimac koji je Diessu koncept objasnio pomoću makete automobila.

Svidio mu se, ali je bilo i mnogo protivnika koji su tvrdili da sljedeći automobil treba da bude električni ili da Rimac nema iskustva kako bi razvio hibrida. Govorili su mu da je to prekomplikovano, kako ne zna u što se upušta i pitali se kako će razviti motor s unutrašnjim sagorijevanjem, kad to nikada nije radio.

“Moj odgovor bio je: Sve što sam radio zadnjih 15 godina nisam nikad ranije napravio. A nisam imao pravo to napraviti ni iz perspektive da sam sve radio u državi koja nije imala autoindustriju”, rekao je Rimac. Ali imao je samouvjerenost i podršku kolega iz Bugattija. Diess mu je na kraju dao kontrolu i odgovornost da otvori novo poglavlje Bugattija.

Bojan Bajgorić Šantić, Forbes Hrvatska