Tajanstveni milijarder vjeruje da može da izliječi HIV

Dovođenjem najboljih ljekara, naučnika i inženjera, Teri Ragon (Terry Ragon) vjeruje da može uspjeti tamo gdje su velike vlade podbacile i izliječiti jedan od najpodmuklijih virusa u svijetu.

Dan je otvaranja nove zgrade Ragon instituta, blistavog stakleno-čeličnog zdanja od 30.000 kvadratnih metara na Mejn stritu u Kembridžu, Masačusets. Guvernerka Mora Hili (Maura Healey), vlasnik Nju Inglend Petriots (New England Patriots) Robert Kraft i bivši i sadašnji predsjednici MIT-a, Harvarda i Mas Dženeral Brigama (Mass General Brigham) pijuckaju limunadu i grickaju kanapee.

Hor od desetak naučnika i osoblja počinje da pjeva „Somewhere Over the Rainbow“. Svi su tu da nazdrave Filipu “Teriju” Ragonu, milijarderu i osnivaču softverske kompanije Inter Sistems (InterSystems), i njegovoj supruzi Susan, koja je takođe izvršni direktor u firmi. Ragonovi su donirali 400 miliona dolara za istraživanje usmjereno na korišćenje imunog sistema u borbi protiv bolesti. Ubrzo će, umjesto da pjevaju, ti isti naučnici sprovoditi eksperimente na blistavo bijelim i srebrnim laboratorijskim stolovima u pokušaju da izliječe jedan od najneuhvatljivijih virusa u svijetu: HIV.

Projekat Menhetn za HIV

„Počeli smo da razvijamo ovu ideju o ‘Projektu Menhetn’ za HIV“, kaže Ragon (74) u rijetkom intervjuu, aludirajući na američki masivni istraživačko-razvojni program za razvoj prve atomske bombe tokom Drugog svjetskog rata. „Da ste pokušali da pokrenete Menhetn projekat tokom Prvog svjetskog rata, propali biste jer tada nismo znali za kvantnu mehaniku. Ako biste čekali do Trećeg svjetskog rata, bilo bi prekasno“.

Ragon, koji je jedini vlasnik Inter Sistemsa i čije bogatstvo se procjenjuje na 3,1 milijardu dolara, vjeruje – uprkos svim dokazima koji govore suprotno – da smo na pragu sličnog naučnog proboja kada je riječ o liječenju 39 miliona ljudi širom svijeta koji žive sa HIV-om, virusom koji uzrokuje AIDS.

To je pomalo ludo. Uostalom, ogromne organizacije sa daleko većim resursima od Ragon Instituta provele su decenije pokušavajući da razviju vakcinu protiv HIV-a. Poslije godina ispitivanja i obećanja od 500 miliona dolara, Džonson & Džonson (Johnson & Johnson) je 2023. obustavio svoje posljednje veliko ispitivanje, vakcinu zasnovanu djelimično na istraživanju Ragon Instituta.

Ukupno, vlade, neprofitne organizacije i kompanije potrošile su oko 17 milijardi dolara na razvoj vakcine protiv HIV-a tokom posljednje dvije decenije, prema neprofitnoj organizaciji AVAC. Nijedna nije stigla dalje od faze 3 kliničkih ispitivanja. Međutim, Ragon nije obeshrabren. On kaže da državni fondovi obično procjenjuju istraživačke predloge ne samo na osnovu njihove važnosti, već i na osnovu vjerovatnoće da će eksperiment uspjeti. To mu nikada nije imalo smisla. „Očekivali biste da većina eksperimenata ne uspije“, kaže on, zbog čega vjeruje da će njegovi napori, usmjereni na finansiranje rizičnijih, ranijih faza istraživanja, uspjeti tamo gdje su veći igrači podbacili.

Veliki efekti iskorjenjivanja bolesti

Potreba je velika. U bogatim zemljama, HIV i AIDS su uglavnom obuzdani skupim ljekovima, ali bolest je 2022. ubila oko 630.000 ljudi, uglavnom u podsaharskoj Africi i jugoistočnoj Aziji. Istraživanja Ujedinjenih nacija procjenjuju da bi okončanje epidemije moglo donijeti ekonomske koristi od 33 milijarde dolara godišnje u zemljama sa nižim prihodima do 2030. godine. CDC kaže da je oko 1,2 miliona Amerikanaca HIV pozitivno; trošak liječenja svake osobe tokom života iznosi oko 420.000 dolara, prema studiji iz 2021. godine.

Ragonov pristup je da okupi naučnike koji obično ne sarađuju, uključujući ljekare, inženjere, fizičare, matematičare i virusologe. Cilj je da se imunološki sistemi ljudi preprojektuju kako bi ih izliječili, što bi moglo imati dalekosežne implikacije za druge bolesti, poput tuberkuloze, malarije i raka. „Naučio sam više iz svojih neuspjeha nego iz svojih uspjeha“, kaže Ragon. „I mislim da to važi i u nauci“.

Rok zvijezda u pokušaju

Zaista, Ragonov decenijama dug poslovni uspjeh bio je rezultat neuspjeha u drugačijoj sferi: muzici. Nakon što je 1972. diplomirao fiziku na MIT-u, Ragon je spakovao gitaru i preselio se u London -njegovi britanski rok idoli su bili Led Cepelin (Led Zeppelin), Džef Bek (Jeff Beck) i Krim (Cream) – da bi postao rok zvijezda. To nije uspjelo.

Vraćajući se u Boston očajnički tražeći posao, primijetio je da su oglasi puni ponuda za programere. Poslije nekoliko neuspjelih intervjua, bio je u trci za posao u Mediteku (Meditech), ranoj kompaniji za elektronske medicinske kartone. „Zaista ne znam mnogo o računarima“, sjeća se Ragon da je rekao na intervjuu, podižući pogled i vidjevši poster Mika Džegera (Mick Jagger). „Ali sviram gitaru“. Dobio je posao, koji se ispostavio kao ubrzani kurs u ranom programskom jeziku poznatom kao Massachusetts General Hospital Utility Multi-Programming System, ili MUMPS.

Poslike godinu i po dana, Ragon je napustio Meditek da bi koosnovao kompaniju za medicinsko naplaćivanje zasnovanu na MUMPS-u. On je 1978. osnovao Interpretive Data Services, koju će kasnije preimenovati u Inter Sistems. Dok su druge kompanije za upravljanje bazama podataka, poput Orakla (Oracle) i SAP-a, nudile firmama način da strukturiraju transakcije u uredne redove i kolone, Ragon je preuzeo rizik sa drugačijom vrstom baze podataka, kodiranom u MUMPS-u i organizovanom poput grana drveta koje se povezuju sa centralnim deblom.

Bila je brza i pouzdana, i ubrzo je usvojena od Ministarstva za pitanja veterana za medicinske kartone. Inter Sistems je rastao sporo: trebalo je 24 godine da dostigne prihod od 100 miliona dolara i još 21 godinu da dostigne milijardu dolara do 2023. godine.

Nepopravljivi optimista

Ragon ostaje optimista u vezi sa mogućnošću izlječenja HIV-a u njegovom životu djelimično zato što je preuzeo sličan metodičan i dugoročan pristup u izgradnji svog softverskog biznisa. Inspiraciju crpi od filozofa Tomasa Kuna (Thomas Kuhn), koji je tvrdio da nauka napreduje kroz duge periode sporih evolucija, koje povremeno prekidaju radikalne revolucije, koje je Kun nazvao promjene paradigme. „S vremena na vrijeme“, kaže Regon, „pojavljuje se nešto što samo preokrene svijet naopačke“.

Njegova sopstvena promjena paradigme dogodila se tokom posjete bolnici u Južnoj Africi na poziv Brusa Vokera (Bruce Walker), istraživača zaraznih bolesti u Mas Dženeralu i profesora na Harvard medicinskoj školi. Bilo je to 2007. godine. Inter Sistems je upravo kupio kompaniju za elektronske zdravstvene kartone zvanu Trek Helt (TrakHealth), a Voker je želio da pokaže Ragonu softver u akciji.

Sjeća se slabašne mlade žene koja je ušla u sobu za preglede i doktora koji je pokazao na pulsirajuću venu na njenom vratu, što je znak srčane insuficijencije. „Sjedio sam tamo i gledao je kako umire“, kaže Ragon, dok je čuo doktora kako je pitao vjeruje li u Isusa. „Ovo bi bio dobar trenutak da isplanirate susret sa svojim tvorcem“, sjeća se da je doktor rekao prije nego što je poslao na ulicu. Četiri hiljade žena uzrasta od 15 do 24 godine zarazi se HIV-om svake nedjelje, procjenjuju Ujedinjene nacije, od toga 3.100 u podsaharskoj Africi. Ragon je znao da mora nešto da preduzme.

Zašto je ključ u elitnim kontrolorima

Kada HIV uđe u tijelo, on preuzima našu ćelijsku mašineriju kako bi proizvodio nove kopije virusa. Za razliku od kovida ili malih boginja, HIV ubacuje uputstva direktno u DNK kod, što znači da će ljudski domaćin biti primoran da nastavi sa proizvodnjom kopija virusa dok god je živ.

Takođe je „izuzetno varijabilan“, kaže Daniel Kurickis (Daniel Kuritzkes), šef odjeljenja za zarazne bolesti u Brigham and Women’s bolnici u Bostonu, što znači da „svaka osoba ima virus koji je malo drugačiji od [virusa] druge osobe“. Kombinacija ovih dvaju svojstava čini izuzetno teškim razvoj efikasne vakcine.

Da bi savladali jedan od najtežih virusa u prirodi, istraživači u Ragon Institutu crpe inspiraciju iz nevjerovatnog i rijetkog prirodnog fenomena: ljudi koji imaju HIV, ali nemaju simptome i praktično ne mogu prenijeti virus. Poznati kao „elitni kontrolori“, njihove T-ćelije su izuzetno efikasne u napadanju i ubijanju virusa. Voker, koji je postao osnivački direktor Ragon Instituta, prvi put je sreo jednog elitnog kontrolora 1990-ih, i od tada pokušava da otkrije tajne imunološkog sistema takvih pacijenata. „Ako bismo mogli postići to stanje kod ljudi koji su zaraženi“, kaže Voker, „imali bismo funkcionalno izlječenje“.

Voker očekuje da će 2025. početi fazu 1 kliničkih ispitivanja nove vakcine zasnovane na T-ćelijama koja pokušava da imitira fenomen kod elitnih kontrolora, gdje tijelo napada aminokisjeline kritične za strukturu virusa. Partneri na projektu uključuju Fondaciju Gejts (Gates Foundation), Međunarodnu inicijativu za vakcinu protiv AIDS-a i italijanskog proizvođača ljekova Rei Thera. Da li će uspjeti? „Toliko puta smo griješili, i možda ćemo griješiti i ovdje“, kaže Voker.

Prije 15 godina „otprilike polovina naučnika rekla je da je vakcina nemoguća“, kaže Ragon. Da li će biti lijeka za HIV tokom njegovog života? Ne oklijeva: „Da“.

Katie Jennings, Forbes

This Secretive Billionaire Thinks He Can Cure HIV. Here’s Why.