Sve o Džej Diju Vensu, protivniku slanja pomoći Ukrajini: Republikanac i CNN

Senator iz Ohaja Džej Di Vens (J. D. Vance) prešao je dug put otkako su ga njegovi memoari „Hillbilly Elegy“ izbacili u nacionalnu žižu prije osam godina. On je dijete radničke klase koje je završio ozbiljne škole, steklo obrazovanje i moćne prijatelje. Do Trampa (Donald Trump) je došao neuobičajeno, kritikom, a kasnije i pasioniranom podrškom. Na putu je da postane jedan od najmlađih potpredsjednika u istoriji Sjedinjenih Američkih Država.

Njegovi memoari na najbolji način opisuju njegovo djetinjstvo. „Hillbilly Elegy“ je knjiga koja govori o apalačkim vrijednostima njegove porodice u Kentakiju i društvenim i socioekonomskim problemima njegovog rodnog grada Midltauna u Ohaju, gdje su se roditelji njegove majke preselili kada su bili mladi. Dok je bio klinac u Midltaunu, nadomak njega, u još jednom gradiću Dejtonu, odlučivala se sudbina Bosne i Jugoslavije.

Njegovo škotsko-irsko porijeklo potiče od roditelja koji su se razveli kada je Vens bio dijete. Ubrzo nakon toga, usvojio ga je treći muž njegove majke, dok su Vensa i njegovu sestru Lindzi (Lindsey) odgajali prvenstveno djed i baka, Džejms (James) i Boni Vens (Bonnie Vance). Porodična istorija siromaštva, slabo plaćeni fizički poslovi, besperspektivnost, provijavaju ovim dijelom.

Vens je pohađao državnu srednju školu Midltaun u njegovom rodnom gradu. Nakon što je diplomirao, prijavio se u Korpus marinaca SAD, služivši kao borbeni dopisnik (vojni novinar). Tokom rata u Iraku bio je dio odsjeka za odnose sa javnošću marinaca.

Kasnije je pohađao Državni univerzitet u Ohaju, gde je diplomirao 2009. iz oblasti političkih nauka i filozofije, sa najboljim mogućim ocjenama. Dok je živio u Ohaju, radio je za republikanskog senatora Boba Šulera (Bob Schuler).

Put ka prevazilaženju nemaštine, kroz obrazovanje, išao je preko Ohaja, a potom preko Pravnog fakulteta Jejl (gde je bio urednik časopisa Yale Law Journal). Nakon što je radio u advokatskoj firmi, preselio se u San Francisko da bi radio kao rizični kapitalista u tehnološkoj industriji prije nego što se vratio u Ohajo. Tu se sve mijenja – uticaj, novac, poznanstva.

Tech industrija – kada krem Silicijumske doline vjeruje u tebe

Nakon rada u američkoj multinacionalnoj advokatskoj firmi Sidli Ostin (Sidley Austin), koja je zapošljavala oko 2.300 advokata u 21 kancelariji širom svijeta, Vens se preselio u San Francisko da radi u tehnološkoj industriji kao rizični kapitalista (osoba koja ulaže svoja sredstva u kompanije u zamjenu za udio u kapitalu istih). Bio je direktor dvije godine u kompaniji Mitril Kapital (Mithril Capital), koju su osnovali Piter Til (Peter Thiel) i Ejdžej Rojan (Ajay Royan).

Imati Tila za bliskog saradnika u biznis svijetu prilično je velika privilegija. Kolika tačno?

Bogatstvo američkog preduzetnika rođenog u Frankfurtu, Tila, Forbes procjenjuje na 7,9 milijardi dolara. Dijete njemačkih imigranata, je nakon života u Klivlendu završio studije prava na Stenfordu, da bi kasnije postao suosnivač Pejpala (PayPal) (i glavni izvršni direktor do njegove prodaje kompaniji eBay 2002. godine za 1,5 milijardi dolara), i prvi spoljni investitor u Fejsbuku (Facebook).

Te dvije godine u Mitrilu (2016. i 2017.) bile su za Vensa posebno plodonosne pošto je njegova knjiga u obje bila na vrhu lista bestselera Njujork Tajmsa (New York Times), uprkos kritikama liberalnog establišmenta koji je njegove analize priobalne elite, muslimana, imigranata, ljudi sa diplomama, vidio kao „paušalne“.

Januara 2017. godine, Vens je postao saradnik CNN-a što je momentalno i novinar CNN-a Džejk Tejper (Jake Tapper) konstatovao kada je saznao da je upravo on nominovan za kandidata za potpredsjednika Sjedinjenih Država. Republikanac i CNN, da moguće je! Jedan možda pomiriljivi raritet za danas naglašeno podijeljenu Ameriku.

U aprilu 2017. godine režiser Ron Hauard (Ron Howard) je pristao da režira filmsku verziju knjige „Hillbilly Elegy“, koju je Netflix objavio 2020, sa Ovenom Astalosom (Owen Asztalos), Ejmi Adams (Amy Adams), Glen Klouz (Glenn Close) i Gejbrijelom Basoom (Gabriel Basso) u glavnim ulogama.

Vens se 2019. sa filma ponovo prebacuje na biznis, osnivanjem kompanije Narya Capital u Sinsinatiju uz finansijsku podršku Tila, Erika Šmita (Eric Schmidt) i Marka Andrisena (Marc Andreessen). I u ovom slučaju radilo se o „teškašima Silicijumske doline“.

Andrisen je koautor Mozaika, prvog široko korišćenog veb pretraživača, suosnivač Netskejpa, i suosnivač i generalni partner kompanije rizičnog kapitala iz Silicijumske doline Andrisen Horovic. Erik Šmit je, s druge strane, bio izvršni direktor Gugla (Google) od 2001. do 2011, a kasnije i izvršni predsjednik te kompanije od 2011. do 2015. godine.

Sljedeće, 2020. godine, uradio je nešto što će mu godinama kasnije, vrlo vjerovatno presudno pomoći da možda postane jedan od najmlađih potpredsjednika u istoriji Amerike (39 godina, 2. avgusta puni 40). To „nešto“ je očigledno ono što mu sa lakoćom polazi za rukom – prikupio je 93 miliona dolara za novoosnovanu kompaniju, da bi odmah nakon toga sa Tilom i bivšim Trampovim savjetnikom Darenom Blantonom (Darren Blanton), investirao u Rambl (Rumble), kanadsku onlajn video platformu popularnu među političkim desničarima. Upravo njegova bliskost sa kremom američkog biznisa izaziva strah među demokratama, iako sa druge strane manjak političkog iskustva može u perspektivi da uzme svoj danak.

Kritikom do povjerenja

Kada je Vens prvi put došao pod svjetlost pozornice usled uspjeha svoje knjige, izražavao je nesklonost prema retorici i stilu bivšeg predsjednika Trampa tokom njegove prve predsjedničke kandidature, pa je tako 2016. godine izjavio televiziji ABC da „ne vidi da Tramp donosi mnogo rješenja“, da bi nešto kasnije u intervjuu Čarliju Rouzu rekao da „nikada nije bio Trampovac“. Čak je jednom prilikom otišao toliko daleko da je izjavio da opcija glasanja za Hilari Klinton na stolu, ukoliko postoji šansa da pobijedi Trampa.

Nikad ne reci nikad.

Vens se protivi abortusu, te podržava saveznu zabranu abortusa nakon 15 nedjelja, a takođe i Trampovu imigracionu politiku, iako je nekada nazivao „demonizujućom i prljavom“. U spoljnjoj politici bi se više fokusirao na Istočnu Aziju, ne bi napuštao NATO, koji mora da se mijenja. Ljuti je kritičar slanja podrške Ukrajini, i podržava Izrael u ratu sa Hamasom. Benjamina Netanjahua rastužiće njegov stav da potencijalni napad na Iran vidi kao „veliku grešku“.

Godine 2021. godine, nakon pokretanja kampanje za Senat, Vens se izvinio za svoje prethodne kritike na račun Trampa. „Pogriješio sam, nisam mislio da će on biti dobar predsjednik, a bio je sjajan predsjednik. Kada griješite u nečemu, trebalo bi da se predomislite i budete iskreni prema ljudima u vezi sa tom činjenicom“, izjavio je Vens tada za televiziju Foks.

Osvajanje Senata i politika

Odlazak u politiku pratilo je nećkanje. Kandidaturu za izbore za Senat u državi Ohajo, povukao je 2018. godine, olakšavši izbor demokrati Šerodu Braunu (Sherrod Brown). U martu 2021, Piter Til daje donaciju od 10 miliona dolara političkom akcionom komitetu (koji su oslobođeni plaćanja poreza) Protect Ohio Values, kako bi podržao potencijalnu Vensovu kandidaturu, a isto čini i Robert Merser (Robert Mercer), rukovodilac hedž fonda, informatičar i politički donator.

Vens svoju kandidaturu konačno objavljuje iste godine, da bi 2022. godine pobijedio na republikanskim predizborima sa 32% glasova, a kasnije i na opštim, i to demokratskog kandidata Tima Rajana (Tim Ryan) sa 53% glasova u odnosu na Rajanovih 47%.

Od tada je bivši rizični kapitalista postao Trampov najglasniji pristalica u Senatu, istovremeno zadržavajući svoje stavove, poput protivljenja slanja pomoći Ukrajini. Tokom Trampove kampanje za reizbor, Vens je bio izuzetno aktivan, prisustvovao je kampanjama, imao ubjedljive nastupe na medijima, uspijevajući da se dopadne kako glasačima radničke klase zbog svog porijekla, tako i visoko obrazovanim glasačima zbog svoje inteligencije.

Vratimo se ipak na donacije. Vens posljednjih šest mjeseci ozbiljno lobira za podršku Trampu u Silicijumskoj dolini, do tada rezervisanoj za demokrate. Jedna takva donatorska večera održana je u San Francisku u junu ove godine, koju su predvodili tehnološki investitori Dejvid Saks (David Sacks) i Čamat Palihapitija (Chamath Palihapitiya), ko-domaćini podkasta „All-In“. Ulaznica je koštala 50.000 dolara, a prikupljeno je 12 miliona dolara.

Ne čudi što je Vens smatran i favoritom Trampovog sina Donalda Džuniora, koji je na konvenciji u Milvokiju izjavio da ga je „gledao na televiziji i da mu je djelovao najubjedljivije“.

Džej Di Vens je ozbiljna generacijska promjena za republikance, a da li će baš on biti i naredni kandidat za predsjednika Amerike 2028. godine ostaje veliko pitanje. Postoje sličnosti sa Trampom. Prije bavljenja politikom i prihvatanja kandidature, Vens se uveliko ostvario, kroz posao, pisanje, poznanstva, ugled i uticaj. Elita ga je obožavala, a da li će tako ostati nakon kandidature, veliko je pitanje. Mnogi bi na njegovom mjestu ostali na banketima sa mermernim podom uz čašicu najfinijeg šampanjca.

Pavle Jakšić, Forbes Srbija