Staša Stanković: Radimo na tome da predvidimo menopauzu i produžimo reproduktivni vijek

Doktorka reproduktivne genomike Staša Stanković i njen tim sa Univerziteta u Kembridžu otkrili su preko 300 gena ili genetskih promjena, koji određuju kada će jedna žena ući u menopauzu i sada ih koriste kao genetski bar-kod, kako bi predvidjeli kad će se taj proces dogoditi.

Stanković je to otkrila u razgovoru za Forbes magazin na marginama Forbes Power Women’s Summita, održanom u srijedu u Beogradu. Ona je govorila na panelu čija je tema bila žensko reproduktivno zdravlje i brojni tabui u vezi s tim (She for her health. Are there taboos when we speak about women health?).

Staša Stanković je rođena Beograđanka, koja se školovala na Oksfordu i Kembridžu, gdje je i postala doktor nauka na polju reproduktivne genomske medicine. Tim naučnika na Kembridžu prvi je dokazao da je manipulacijom gena, uz pomoć najnaprednijih genetičkih metoda, moguće produžiti reproduktivni vijek, odložiti menopauzu i poboljšati plodnost kod žena. Ova revolucionarna otkrića kompanija OvartiX, predvođena Stašom i njenim saradnicima, sada koristi za razvoj terapija nove generacije za reproduktivne bolesti.

Zbog čega se stiče utisak da je sve manje žena koje zatrudne prirodnim putem, a sve više onih koje moraju da potraže neku alternativu, poput vještačke oplodnje?

Definitivno postoji jedan socijalni trend gdje uz ovo osnaživanje žene da postanu i da budu aktivne u tom društvenom, poslovnom svijetu, dolazi ta presija kada će one postati majke. Taj limit se pomjera sve više i više, zbog toga da stvorimo sebi priliku da se ostvarimo u poslovnom svijetu i da napredujemo karijerno i da neke druge želje koje možda imamo, budu zadovoljene tu. I samim tim, nekako nesvjesno odlažemo moment materinstva i osnivanja porodice, zapravo nismo svjesne da naša biologija i naš biološki sistem zapravo ne igra tu igru ruku pod ruku sa nama.

Menopauza se dešava u prosjeku u 50. godini, međutim postoji 10% žena koje ulaze u ranu menopauzu i to je jako velika brojka. Kad govorimo o ranoj menopauzi, to je menopauza prije 40. godine, a sama plodnost pada 10 godina prije menopauze. Znači da te žene već u svojoj 28, 30, 32. godini se suočavaju sa problemima plodnosti i okreću se ka drugim rješenjima kao što su IVF (vantjelesna oplodnja), zamrzavanje jajnih ćelija, a zapravo nisu ni svjesne da lagano ulaze u taj proces perimenopauze, kako je zovemo. I tu nastaje ta bitka – šta mi možemo trenutno medicinski da uradimo, da pomognemo tim ženama i zapravo šta naša biologija nalaže da se nešto desi, a to je taj biološki proces koji svakako očekuje svaku ženu.

Vaš plan između ostalog jeste da pokušate da predvidite ulazak žene u menopauzu?

Jeste, mi koristimo trenutno genetske podatke, napravili smo studiju na preko pola miliona žena gdje smo istraživali koji su to djelovi našeg DNK lanca sa kojim smo rođeni, koji jednu ženu čine manje ili više plodnom i sama ta genetika je izvrsna, s obzirom na to da smo rođeni sa njom i ukoliko koristimo njena znanja, onda možemo jako rano da predvidimo kada će se taj proces i desiti. Otkrili smo preko 300 gena ili genetskih promjena koji određuju kada će jedna žena ući u menopauzu i sada ih koristimo kao jedan genetski bar-kod koji je jedinstven svakoj ženi – da pokušamo da predvidimo kada će se taj proces dogoditi i naravno taj proces je trenutno u istraživanju, to nije dostupno u kliničkim sferama niti je u prodaji, tako da će trebati još par godina istraživanja da ovakav način dijagnostike bude u primjeni.

Koliko je laička javnost svjesna ovoga što ste rekli – svi ćemo negdje reći da su žene ili muškarci danas manje plodni jer je takva hrana, jer je vazduh zagađeniji i sl? Da li bi možda trebalo više da se radi na edukaciji, da se prezentuju ove stvari o kojima Vi govorite?

Zapravo je kombinacija genetike i svega što nas okružuje. To je i ishrana, fizička aktivnost… Međutim, genetika igra ogromnu ulogu i zato mi mislimo da zapravo kroz taj genetski pristup, imaćemo fantastičnu priliku da napokon omogućimo ženama da jako rano znaju kakve su njihove mogućnosti za plodnost, kada će ući u menopauzu, pa samim tim da nekako adaptiraju svoje navike, planove i misli o stvaranju sopstvene porodice. Zato što, ako one znaju da su kandidati za ranu menopauzu i da neće moći da imaju djecu u 35. godini, onda će nekako, imaće smisla da se cijeli taj proces desi ranije, ali mi ćemo njih osnažiti i omogućiti im da imaju to znanje.

Mislim da smo mi kao žene jako malo svjesne toga kako se menopauza dešava, ne znamo da smo rođene sa određenim brojem jajnih ćelija i da taj broj samo opada u toku našeg životnog vijeka i mi to ne možemo da zaustavimo, za sada, medicinskim putem. Tako da moramo da shvatimo da biologija ne ide u našu korist, moramo da je oslušnemo, postoje trenutno neke vrste testova u klinikama kao što su hormonski testovi na koje ljekari mogu da vas upute. To su neki načini preko kojih možemo malo bolje da razumijemo naše reproduktivno zdravlje i da se edukujemo. A čekamo nauku da donese ta revolucionarna rješenja oko same terapeutike i dijagnostike koje je mnogo preciznija.

Na panelu ste rekli da su jajne ćelije na svom vrhuncu u 29. godini?

Tako je, oko 28, 30. godine života, oni su na vrhuncu svoje karijere. Sada je životni vijek oko 80 godina, ali šta se dešava sa jajnim ćelijama? One odumiru tokom životnog vijeka i maltene u 50. godini kada žena uđe u menopauzu, jajnici prestaju sa svojom funkcijom. Tako da je to prvi organ u našem tijelu koji završava svoju funkciju mnogo ranije nego ostali organi. Tako da, kada kažemo taj vrhunac karijere, taj period oko 28. između 25. i 28. godine, generalno se kaže u 20-ima, je žena najsposobnija i najplodnija i najspremnija da iznese trudnoću.

Zato se taj socijalni narativ polako sada mijenja da žena bude svjesna da je to zapravo pozitivna stvar, da se razmišlja o trudnoći i o stvaranju porodice malo ranije. Jeste da to ne ide ruku pod ruku sa tim nekim socijalnim promjenama kroz koje prolazimo, ali eto nadam se da naše istraživanje i istraživanje drugih naučnika će omogućiti ženi da možda ima malo bolji životni vek nakon te menopauze, da simptomi malo oslabe i da ne predstavljaju toliko veliku muku, a što se tiče samog reproduktivnog sistema, na primjer da tim ženama sa ranom menopauzom omogućimo da kasnije uđu u menopauzu, samim tim omogućimo im da taj reproduktivni vijek traje malo duže, kako bi one imale priliku da stvore porodicu.

Sponzori prvog Forbes Power Women’s Summita su: Visa, Atlantic Grupa, Miamaya, Comma, Triple Jump Grupa, Fitpass, Merck, Koozmetik, Dr Oetker i Institut Esthederm.