Sem Altmen otkriva zašto je OpenAI spreman na najveće poslovne poteze

Sem Altmen (Sam Altman) kaže da štapić uranijuma u njegovoj kancelariji nije razlog za brigu. Postavljen uspravno na njegovom stolu u sjedištu OpenAI u San Francisku, nalik zdepastom „Slim Džimu“ (Slim Jim) od abonosa, vjerovatno najviše podiže obrve među impresivnom zbirkom istorijskih inovacija koju je godinama sakupljao. „To je osiromašeni uranijum“, kaže nehajno o šipki uranijuma-238. To je isti element koji se koristi za proizvodnju nuklearne energije. „Neće vam nauditi“. Zamahuje Gajgerovim brojačem i dokazuje svoju tvrdnju.

„Napraviš veliko otkriće u fizici i… otključaš praktično neograničenu energiju“, kaže o uranijumskoj šipki. „Nismo znali za ovo, pa smo teorijski zaključili da je tako nešto moguće. Nekoliko decenija kasnije napravili su atomsku bombu. Prosto ludo brzo“.

Altmen, u Adidas Lego Ultraboost patikama i jednostavnom sivom pletenom džemperu, metodično i hronološki prolazi kroz artefakte. Većina se inače nalazi u njegovoj kućnoj kancelariji, daleko od očiju svih osim najbližih prijatelja. Danas su izloženi, kako kaže Altmen: kamena sjekira stara 40.000 godina („nevjerovatno univerzalan alat iz kamenog doba“), bronzani mač star 3.500 godina („zanimljiv primjer tehnologije sa velikim geopolitičkim uticajem“) i lopatica kompresorskog ventilatora iz motora aviona Konkord (Concorde) („jedini dio dovoljno mali“ da se ponese). U ležernom prkosu muzejskim pravilima, sve je donio u kancelariju u sportskoj torbi, pojedinačno umotano u peškire iz kupatila.

„Dosljedno me zadivljuje koliko svaka generacija izgradi novi nivo skele“, kaže o tehnološkom napretku. „To sada zaista vidimo“.

Trenutno najvažnija kompanija u svijetu

Koliko god uranijumska šipka bila upečatljiva, jedan od drugih zanimljivih predmeta u Altmenovoj kolekciji je stari GPU čip. On je trenirao ranu verziju modela koji stoji iza prepoznatljivog proizvoda OpenAI – ČetGPT-a (ChatGPT), koji je u novembru 2022. lansirao vještačku inteligenciju u mejnstrim. Pokrenuo je lančanu reakciju inovacija koja bi se mogla pokazati jednako transformativnom kao Industrijska revolucija.

Amerika ima bogatu istoriju inovatora koji nijesu poznati po izumima, već po tome što su, čistom snagom volje i domišljatošću, doveli vrhunsku tehnologiju u svakodnevni život. Pomislite na Stiva Džobsa (Steve Jobs), Bila Gejtsa (Bill Gates) i Ilona Maska (Elon Musk). Tomas Edison (Thomas Edison) nije izmislio sijalicu. On – ili, preciznije, njegov tim – unaprijedio je taj izum dugotrajnijim vlaknom i potom agresivno iznio na tržište.

Altmen je tog kova. On je prije investitor i akcelerator nego inženjer ili naučnik. Njegova vizija nije u usavršavanju potrošačkih proizvoda već u izgradnji osnovnih sistema od kojih bi ostatak ekonomije uskoro mogao da zavisi. ČetGPT sada ima više od 800 miliona nedjeljnih korisnika. OpenAI, sa više od 13 milijardi dolara prihoda prošle godine, nedavno je procijenjen na 500 milijardi dolara (Altmen nema direktan vlasnički udio u kompaniji, ali ga druga ulaganja čine “teškim” oko tri milijarde dolara. Trenutno je u pregovorima o dodatnom prikupljanju 100 milijardi dolara u megaturi finansiranja koja bi mogla da procijeni kompaniju na 750 milijardi dolara ili više. Inspirisani primjerom OpenAI, tehnološki giganti bi ove godine mogli da ulože procijenjenih 500 milijardi dolara u AI data centre i čipove. U ovom trenutku, to je možda najvažnija kompanija u svijetu.

Rekli su o Altmenu

To je Altmenu, sada 40-godišnjaku, donijelo brzorastuću hagiografiju. Direktor Diznija (Disney) Bob Ajger (Bob Iger) kaže da Altmen umije da „gleda iza ugla“ i vidi budućnost. Suosnivač Airbnb Brajan Česki (Brian Chesky) naziva ga „jednim od dvojice najambicioznijih ljudi koje poznaje“ (drugi je Mask). Legenda dizajna u Eplu (Apple), Džoni Ajv (Jony Ive), zagonetno kaže da je Altmen „komforan sa nepoznatim, ali nije ležeran prema odgovornosti“. Poznati VC Pol Grejem (Paul Graham) (Altmenov nekadašnji mentor u startap inkubatoru Y Combinator nudi ogoljeniju ocjenu: „Dobar je u ubjeđivanju ljudi. Dobar je u tome da navede ljude da rade ono što on želi.“

Iako tih i sa nenametljivim manirima Srednjeg Zapada, Altmen je pomalo vašarski promoter vještačke inteligencije. Njegova agresivna predviđanja o eksponencijalnom rastu tehnologije moraju da se obistine da bi opravdala ne samo procjenu vrijednosti OpenAI već i ogromne ekonomske i društvene opklade koje se oko toga formiraju. A nije jasno da li on zaista zna kako da do toga dođe. Može li isporučiti budućnost onoliko veliku, brzu i skupu kakvu opisuje?

Forbes prati Altmena, koji se nalazi na šestom mjestu naše liste najvećih živih američkih inovatora, već više od decenije. Godine 2015. bio je istaknuti član naše prve liste Forbes 30 ispod 30 (Forbes 30 Under 30) u oblasti VC ulaganja kao tek imenovani 29-godišnji lider Y Combinator-a. „Kul je to što možeš da napraviš listu problema u svijetu, a zatim finansiraš kompanije da ih rješavaju“, rekao nam je tada.

Raznovrsni poduhvati

Posmatran isključivo kroz prizmu tih investicija, Altmen je izuzetno ambiciozan poslovni lider koji pažljivo dizajnira svoju viziju budućnosti. Kako se mobilna era učvršćivala tokom 2010-ih, Altmen je pronicljivo podržao niz kompanija. Na primjer, uložio je 15.000 dolara za 2% u Strajp (Stripe), platnog giganta, prije nego što je uopšte imao ime. Predvodio je rundu finansiranja od 50 miliona dolara u Redditu 2014. godine. One su izrasle u stubove ekonomije aplikacija.

Sa vještačkom inteligencijom to radi ponovo. Tu je, naravno, OpenAI. Ali tu je i Helion, koji pokušava da iskoristi gotovo neograničenu snagu nuklearne fuzije (vrste energije koju koristi Sunce), kao i Oklo, koji razvija konvencionalnije reaktore nuklearne fisije, ali manje i modularne. Oboje bi mogli da zadovolje energetske apetite vještačke inteligencije. Tu je i World (ranije Worldcoin), koji razvija tehnologiju za pružanje „dokaza ljudskosti“ u rastućem svijetu AI dipfejkova (deepfakes). Zatim je tu i mladi Merge Labs, koji radi na neuronskom računarstvu. A preko neprofitne organizacije OpenResearch, Altmen je podržao jedan od najvećih američkih eksperimenata sa univerzalnim osnovnim prihodom. To je napor koji bi svim građanima obezbijedio malu, zagarantovanu platu bez uslova, kao mogući lijek za ekonomske poremećaje koje bi AI mogao izazvati.

„Mislim da sam neobično dobar u projektovanju više stvari – godinama ili čak nekoliko decenija unaprijed. I u razumijevanju kako će one međusobno da djeluju“, kaže on. Neki ljudi su dobri u predviđanju onoga što slijedi. Drugi vide kako će se različiti svjetovi uskoro preklopiti. „Ali kombinacija toga je, nekako, moja stvar“.

Nije planirao da uništi svijet

Ovih dana Altmen (ima novu prizmu kroz koju posmatra obećanja i opasnosti AI – roditeljstvo. On i njegov suprug imaju sina, a kasnije ove godine očekuju i drugo dijete.

„Ljudi kažu: ‘Oh, drago mi je što imaš dijete, jer sada nećeš uraditi nešto što će uništiti svijet’“, kaže Altmen. „Bio sam stvarno riješen da to ne uradim i prije djeteta. Nije mi bilo potrebno dijete za to“.

Altmenova pozadina je dobro poznata. Odrastao je u Sent Luisu, daleko od Silicijumske doline, kao štreber fasciniran naukom, energijom i vještačkom inteligencijom. „Opsjednut sam sa nekoliko istih ideja cio život“, kaže. One se nijesu promijenile „još od kada sam imao, recimo, 18 godina“.

Altmen je 2003. stigao na Stenford (Stanford) s namjerom da studira vještačku inteligenciju, u vrijeme kada je duh epohe više bio Web 2.0. Tokom druge godine studija pobijedio je na takmičenju za poslovni plan sa idejom koja će kasnije postati njegov prvi startap, Lupt (Loopt). To je bila telefonska aplikacija za dijeljenje lokacije sa prijateljima. Tada je prvi put čuo za Y Combinator. Sjeo je na noćni let za Boston kako bi razgovarao sa osnivačem Polom Grejemom (Paul Graham). „Sjećam se da sam pomislio: ovako je, mora da je, izgledao Bil Gejts“, prisjeća se Grejem njihovog prvog susreta.

Ulazak u Y Combinator

Grejem je bio toliko impresioniran da je, kada se 2014. povukao, imenovao Altmena – tada je imao svega 28 godina – da preuzme vođenje Y Combinator (YC). Razlog? „Sem dobija ono što želi“, kaže Grejem. „Dakle, ako bi jedini način da Sem uspije u životu bio da YC uspije, onda bi YC uspio“.

Altmen se u YC oprobao na raznim poljima, ali se posebno vezao za jedan sporedni projekat: istraživačku organizaciju za vještačku inteligenciju pod imenom OpenAI. Osnovan 2015. kao neprofitna organizacija, OpenAI je težio stvaranju AGI, odnosno opšte vještačke inteligencije. To je, u suštini, AI koji može da „razmišlja“ poput ljudi. Altmen je lično regrutovao Grega Brokmena (Greg Brockman), tadašnjeg tehničkog direktora Strajpa (Stripe), i slavnog AI istraživača Ilju Satskevera (Ilja Sutskever), poznatog po pionirskom radu na neuronskim mrežama, da se pridruže kao suosnivači. Pomogao je da ubijede Ilona Maska (Elon Musk), tada jednog od njegovih ličnih heroja, da projekat podrži sa 38 miliona dolara.

Altmenova usredsređenost na OpenAI ubrzo je postala gotovo monomanija. Zato je Y Combinator sve više ličio na hobi koji blijedi, a ne na poziv kakav je Grejem zamišljao. Grejem i suosnivačica YC Džesika Livingston (Jessica Livingston) ostali su 2019. zatečeni kada su u saopštenju za javnost pročitali da je Altmen imenovan za izvršnog direktora nove profitne grane OpenAI. Livingston ga je zamolila da se ponovo u potpunosti posveti YC ili da se povuče.

„Tu ima i opravdanih kritika“, kaže Altmen danas. „Kada mi je postalo jasno da će OpenAI uspjeti, a ja sam vodio obje stvari, pomislio sam: ‘Mogu da se pretvaram da mi je i dalje jednako stalo do YC, ali OpenAI moja svrha i time moram da se bavim“.

Sukobi s kolegama

To ne bi bio prvi put da Altmenovi prioriteti dođu u sukob sa kolegama. Nekoliko dana pred Dan zahvalnosti 2023. godine, neprofitni upravni odbor OpenAI smijenio ga je uz obrazloženje da „nije bio dosljedno iskren“. Na čelu pobune bio je suosnivač Satskever (Sutskever), koji je odboru rekao da „Sem pokazuje dosljedan obrazac laganja“. Optužio ga je za „stvaranje haosa, pokretanje velikog broja novih projekata i suprotstavljanje ljudi jednih drugima“ u potrazi za sopstvenim ciljevima.

Altmen je vraćen na funkciju samo pet dana kasnije, poslije onoga što se može smatrati najfarsičnijom korporativnom dramom u istoriji Silicijumske doline – sage u kojoj su se zaposleni u OpenAI pobunili i zaprijetili masovnim odlaskom ukoliko Altmen ne bude vraćen. Majkrosoft (Microsoft) je iznenada uskočio s ponudom da ga zaposli, a pojavile su se i glasine o novom AI modelu toliko moćnom da je uplašio one koji su ga vidjeli.

Sve se to odvijalo usred vrtloga optužbi za dvoličnost i nepromišljenost. Kasnija istraga odbora zaključila je da je Altmen zaista pravi lider za OpenAI. Ipak, taj incident ostavio je neizbrisiv trag na njegovoj reputaciji.

Situaciju nije popravilo ni to što je tri godine ranije unutrašnja borba za moć dovela do toga da se grupa vrhunskih zaposlenih u OpenAI, uključujući brata i sestru Darija (Dario) i Danielu Amodei (Daniela Amodei), odvoji i osnuje Antropik (Anthropic). Osnovali su rivala koji se posebno hvali fokusom na bezbjednost vještačke inteligencije. Sada procijenjen na oko 350 milijardi dolara, sa oko 4,5 milijardi dolara prihoda u 2025. godini, Antropik je postao jedan od najopasnijih konkurenata OpenAI.

Sukob s Maskom

Još eksplozivnija od odlaska u Antropik bila je odluka OpenAI da restrukturira organizaciju i doda profitnu granu. Taj potez omogućio je OpenAI da funkcioniše više kao tipična kompanija i da prima sredstva od investitora, uključujući ključnu investiciju Majkrosofta od 13 milijardi dolara, počev od 2019.

Mask se tome žestoko usprotivio i u znak protesta otišao, ne dobivši nikakav vlasnički udio u profitnom entitetu. Dvorske intrige su brojne, ali Mask u tužbi tvrdi da je otišao zato što je OpenAI napustio svoju prvobitnu misiju stvaranja vještačke inteligencije u korist čovječanstva i okrenuo se maksimizaciji profita.

OpenAI tvrdi da je pravi razlog bio to što kompanija nije željela da mu prepusti kontrolu nad profitnom granom. Mask je ubrzo potom, 2023. godine, pokrenuo konkurentski xAI, koji je sada procijenjen na 250 milijardi dolara. Očekuje se da slučaj ode na suđenje ovog proljeća. „To nije način na koji bih birao da potrošim dane koji su pred nama“, kaže Altmen. „Ali siguran sam u našu poziciju“.

Zašto nije uzeo udio

Iako je Altmen smatrao da je stvaranje profitne strukture bilo neophodno da bi OpenAI napredovao, nema sumnje da je to koristilo i njemu lično: ojačalo je njegov uticaj i moć. Ali, na zaprepašćenje kritičara, ne i njegovo bogatstvo. Altmen nije imao direktan vlasnički udio u OpenAI kada je osnovan, niti ga ima danas, iako je tokom restrukturiranja mogao da ga uzme.

Zašto? „Ne znam. Nemam dobar odgovor“, kaže on. „Vjerovatno bi trebalo da ga uzmem, čisto da više nikada ne moram da odgovaram na to pitanje“. Dodaje da je njegovo odsustvo vlasništva „super-zbunjujuća, suluda stvar koja proizvodi teorije zavjere“.

Restrukturiranje i Mask

Restrukturiranje je od nekadašnjeg Altmenovog heroja Maska napravilo ogorčenog neprijatelja, koji je potom iskoristio xAI da izgradi konkurenta ČetGPT-u pod nazivom Grok. Predstavljen kao AI model koji „traga za istinom“, Grok je upao u beskrajnu kaljugu kontroverzi zbog ponavljanja lažnih narativa o „bijelom genocidu“, nazivanja sebe „MekaHitlerom“ (MechaHitler) i, navodno, generisanja seksualizovanih slika maloljetnika (kompanija se kasnije izvinila).

„Volio bih da stvari rade drugačije. Ludo mi je koliko vremena provodi napadajući nas“, kaže Altmen, žaleći se na Maskove optužbe da OpenAI ne djeluje bezbjedno. „Kod njih je sopstvena kuća stalno u plamenu po tim pitanjima“.

Kombinuje strpljenje i nestrpljenje

Iako ga je sklonost da juri naprijed sa idejama koje ga uzbuđuju često dovodila u probleme, ona je ujedno i jedan od stubova njegovog uspjeha.

Uzmimo lansiranje ČetGPT-a (ChatGPT). Rukovodstvo OpenAI kolebalo se oko toga da li da model pusti u javnost, tvrdeći da je bolje sačekati moćniju verziju. Altmen je bio taj koji ih je ubijedio da to učine odmah. „Sem je rekao: ‘Hajde samo da probamo da ovo izbacimo’“, kaže Brokmen, suosnivač i predsjednik OpenAI. Noć uoči lansiranja, prisjeća se, tim je pravio prognoze kako će sve proći. „Mislio sam da će to biti kratkotrajan bljesak“, kaže danas. „Sem je uvijek bio uvjeren“.

Kako pokazuju procjene vrijednosti OpenAI i prognoze o veličini AI tržišta, tajming lansiranja nije mogao biti bolji. On je „ekstremno okrenut budućnosti“, kaže Ajger iz Diznija o Altmenu. „Kombinuje i strpljenje i nestrpljenje“.

Tu djeluje još nešto: Altmen poznaje istoriju. Njegov poriv da brzo lansira proizvode oblikovan je proučavanjem Xerox PARC-a, legendarnog istraživačkog centra iz Silicijumske doline poznatog po izumima poput modernog grafičkog korisničkog interfejsa, laserskih štampača i računarskog miša – ali i po tome što nijedan od njih nije uspio da komercijalizuje.

„Moraš da imaš ekonomski motor u tom ciklusu“, kaže Altmen. „Mislim da postoji mnogo sjajnih inovacija koje nikada nijesu izašle iz laboratorije zato što se niko nije potrudio da ih jednostavno stavi ljudima u ruke“.

Oprez

Na tome sada radi. Rudimentarni tekstualni interfejs ČetGPT-a vuče korjene još od Elize, četbota iz šezdesetih godina koji je čuveno i loše glumio psihoterapeuta. Altmen želi da izmisli potpuno novu paradigmu: uređaje koji će vještačku inteligenciju učiniti neizostavnim dijelom svakodnevnog života.

U tom cilju, OpenAI je u julu za 6,5 milijardi dolara kupio IO, hardversku firmu Džonija Ajva (Jony Ive) (dizajnera Ajmeka (iMac), Ajfona (iPhone) i Epl sata (Apple Watch)). „Sem razumije da korisnički interfejs nije dekoracija“, kaže Ajv. „On definiše ljudsko iskustvo“.

Altmen je oduševljen projektom, ali nepopustljiv u svom odbijanju da ga opiše. Tim radi u tajnoj kancelariji u sjevernom dijelu San Franciska. Govori o njemu gotovo kao u Češir (Cheshire) stilu: vidi porodicu uređaja koji pružaju „ekstremnu kontekstualnu svijest i proaktivnu pomoć“. Možda će postojati „mali prijateljski pratilac“ koji vas posmatra, pomaže u obavljanju zadataka i generalno poboljšava svakodnevno iskustvo.

U jednom trenutku opisuje uređaj koji bi napravio savršeni izbor artefakata koje je ranije pokazao. „Rekao bi: ‘Znam o čemu je Sem nedavno razmišljao, šta ga vjerovatno uzbuđuje’“, kaže on. „‘Takođe sam pratio kuda mu oči idu po prostoriji’“.

Sve ovo bi mogla biti i obmana. Altmen ima reputaciju osobe sklone sjajnim objektima. Izazov osmišljavanja uređaja koji bi mogli da pomognu u definisanju ljudskog iskustva nije bez rizika. Silicijumska dolina je puna neuspjeha „koji mijenjaju svijet“ – na primjer Segvej (Segway) skuter, Medžik Lip (Magic Leap) sa previše obećavajućom proširenom stvarnošću i, novije, Hjumanov (Humane) smiješni prenosivi AI asistent pin (kompanija koju podržava Altmen). „Može da propadne“, priznaje Altmen. „Rijetko ko je u istoriji uspio da smisli fundamentalno novi interfejs za računare“.

Saradnja s Diznijem

Takođe, to može biti i štetno. OpenAI je kritikovan zbog puštanja proizvoda bez odgovarajućih bezbjednosnih testova, i zbog uvođenja funkcija koje prioritet daju angažovanju korisnika nad psihološkim blagostanjem. Naveden je u nekoliko tužbi za smrt, koje tvrde da je ČetGPT direktno ohrabrio i/ili omogućio samopovrjeđivanje i samoubistvo. Mnogi tvrde da ogromni data centri koji pokreću ČetGPT gutaju energiju i vodu, stvarajući ekološke noćne more. OpenAI je uvijek brzo davao izvinjenja i obećanja da će biti bolje, ali teško je ne uočiti obrazac.

U decembru su Altmen i Ajger privukli pažnju u Silicijumskoj dolini i Holivudu kada su najavili dogovor da OpenAI licencira likove iz Diznijevog univerzuma, uključujući Mikija Mausa (Mickey Mouse), Darta Vejdera (Darth Vader) i Pepeljugu (Cinderella), za korišćenje u OpenAI aplikaciji Sora. Ona koristi AI za generisanje realističnih video-zapisa iz upita.

Bila je to zapanjujuća alijansa, s obzirom na to da je Dizni poznat po zaštiti svoje intelektualne svojine, a Holivud je generalno vidio AI kao egzistencijalnu prijetnju. Nakon više od godinu dana pregovora, sporazum je omogućio Dizniju, između ostalog, da uključi Sora (generisane video-zapise na svom servisu Dizni+ (Disney+). Takođe je Altmen ubijedio giganta zabave da uloži milijardu dolara u OpenAI, čime je AI kolosu dao najmagičniji holivudski blagoslov.

„Sem je želio to kao znak povjerenja i, u suštini, da ojača partnerstvo“, kaže Ajger. „I da stvori situaciju u kojoj Dizni ima malo veći interes u igri“.

Rast uticaja

To takođe pokazuje Altmenov uticaj, koji je rastao zajedno sa OpenAI. Prvog cijelog dana drugog mandata predsjednika SAD Donalda Trampa, Altmen se pojavio u Bijeloj kući zajedno sa Trampom, suosnivačem Orakla (Oracle) Lerijem Elisonom (Larry Ellison) i milijarderom Masajošijem Sonom (Masayoshi Son) iz Softbanka (SoftBank) kako bi najavili Projekat Stargejt (Stargate). To je smjelo ulaganje od 500 milijardi dolara u AI infrastrukturu u SAD. Bio je to ekstravagantan potez, prikladan za maksimalističkog predsjednika i investitora koji voli rizik poput Sona (Son). Ali Altmen je imao još veće ambicije. „Razgovarali smo i rekao je: ‘Više je bolje’“, kaže Son za Forbes. „Više je bolje“.

Altmen kaže da je Tramp bio lak za saradnju kada je riječ o AI, iako nacionalističke politike administracije nijesu u potpunosti usklađene ni sa njegovim, ni sa misijama OpenAI. „Njegov posao je da Amerika pobijedi. A ja gledam našu misiju za čovječanstvo u cjelini“, kaže Altmen. „Tu postoji određena suprotnost“.

Nema tajnog plana

Ipak, dok OpenAI pravi masivnu ekspanziju za budućnost, postoje i sinergije u njihovim ekspanzionističkim tendencijama. Pored ČetGPT-a, Sore i svega na čemu Džoni Ajv zaista radi, kompanija razvija sopstveni AI čip, aplikaciju za društvene mreže koja bi konkurisala X-u, pa čak razmatra fabrike humanoidnih robota. U januaru je OpenAI objavio paket softverskih alata za zdravstvene organizacije i freemium model sa oglasima za ČetGPT. Glavni istraživački direktor OpenAI, Mark Čen (Mark Chen), kaže za Forbes da se u narednoj godini nadaju razvoju AI pomoćnika-istraživača koji bi pomogao njegovom timu da ubrza realizaciju ideja.

„Krećemo ka sistemu koji će biti sposoban da sam inovira“, kaže Altmen. „Ne mislim da je većina svijeta shvatila šta to znači“.

Kritičari kažu da Altmen (samo pokušava da učini OpenAI prevelikim da bi propao. To je argument koji saveznici odbacuju. „Ne mislim da postoji neki tajni plan“, kaže predsjednik OpenAI Bret Tejlor (Bret Taylor). „Ljudi su jednostavno vrlo uzbuđeni zbog uticaja AI na čovječanstvo“.

Grejem misli da je to Altmenova priroda. „Ako vidi priliku koja nije iskorišćena, teško mu je da je ne iskoristi“, kaže. Primjećuje da njegov bivši učenik posebno voli stvari koje su potcijenjene. „Kladim se da mu je teško da odoli kupovini komercijalnog prostora u San Francisku“.

Previše aktivnosti?

Altmen ima uloge u više od 400 kompanija, što bi moglo ukazivati na određeni nedostatak fokusa. Više zaposlenih u OpenAI kaže za Forbes da se plaše da kompanija pokušava da radi previše, prebrzo. Brinu o njenoj sposobnosti da ostane ispred u trci modela, posebno nakon GPT-5, koji je široko ocijenjen kao razočaravajući. Takođe su bili šokirani kada je Epl (Apple) odabrao Guglove (Google) AI modele za narednu generaciju Siri. To je ugovor koji je trebalo da pripadne OpenAI pošto je već napajao Apple Intelligence platformu. „Da, to nije bilo sjajno“, kaže jedan inženjer. „Mnogi od nas su mislili da je to već dogovoreno“.

Altmen, s druge strane, kaže da je „110%“ fokusiran na OpenAI i njegovu glavnu misiju AGI. Nju je, praktično, teško definisati i može da bude udaljena tri, 30 ili beskonačno godina. U jednom trenutku jednostavno proglašava pobjedu: „U suštini smo izgradili AGI, ili smo veoma blizu toga“.

Kada mu je rečeno za ovu tvrdnju, izvršni direktor Majkrosofta Satja Nadela (Satya Nadella) daje realnu procjenu. „Ne mislim da smo bilo gdje blizu [AGI]“, kaže uz osmijeh. „Imamo dobar proces. Nije stvar u tome da li Sem ili ja to proglasimo“. Čak i kao jedan od najvažnijih partnera OpenAI, Nadela priznaje prirodno „trenje“ dok kompanije konkurišu u AI. „Biće sivih zona“, kaže. „Tako da mislim da je termin ‘frenemies’ dobar način da se opiše taj odnos“.

Nekoliko dana kasnije, Altmen ublažava ton. „Mislio sam to kao duhovnu izjavu, ne doslovnu“, kaže. Postizanje AGI, priznaje, zahtijevaće „mnogo velikih proboja srednjeg obima. Ne mislim da nam treba veliki“.

Postigao uglavnom sve što je htio

Altmen zna da njegove motivacije nekima mogu biti zbunjujuće. „Teško je znati šta se dešava u njegovoj glavi“, kaže Grejem, njegov dugogodišnji mentor, koji bi makar donekle trebalo da ima uvid. Altmenova odlučnost da odmah i agresivno širi kompaniju često izaziva kritike.

Uzmimo njegovu obavezu da potroši 1,4 biliona dolara, uglavnom na AI čipove i data centre, u narednih osam godina. Po njegovom mišljenju, „očigledno“ je da će toliko novca i računarske snage biti potrebno da bi se pratila eksponencijalna upotreba AI. „Ostatak svijeta kaže: ‘finansijska realnost’. I ne mislim da sam ja najjači u održavanju te dvije perspektive u glavi“, kaže on.

Altmen ima prilično jednostavan plan sukcesije za OpenAI: da preda kompaniju AI modelu. Ako je cilj da vještačka inteligencija postane toliko napredna da može da vodi kompanije, pita, zašto ne i njegov model? „Nikada ne bih stajao na putu tome“, kaže. „Trebalo bi da budem najspremniji da to učinim“.

I šta onda?

Kaže da nema profesionalne ambicije van OpenAI, uz jednu napomenu. U svijetu poslije AGI, možda će pronaći strast u novom tipu posla koji još nije stvoren.

„Stvari koje sam zaista želio da postignem, uglavnom sam postigao“, kaže. „Sada mi se čini da igram za bonus poene“.

Richard Nieva, Forbes
Anna Tong, Forbes

Sam Altman Reveals Why OpenAI Is Poised To Make The Biggest Business Bets Ever