Najbogatija žena Australije želi da razbije dominaciju Kine u rijetkim metalima

LIDERI Forbes 25. apr 2025. 07:00
featured image

25. apr 2025. 07:00

Van Kine, najuticajniji investitor u svijetu rijetkih metala svakako je Đina Rajinhart (Gina Rinehart), najbogatija žena Australije. Rijetki metali možda čine samo mali dio njenog rudarskog bogatstva vrijednog 30 milijardi dolara, ali je Rajinhart, preko porodične firme Hancock Prospecting, stekla velike udjele u vodećim ne-kineskim kompanijama koje se bave rijetkim elementima. Uključujući i one koje žele da prošire poslovanje u SAD.

Ulaganja u kompanije

Njen portfelj vrijedan 800 miliona dolara uključuje 8,5% udjela (vrijednog 317 miliona dolara) u kompaniji MP Materials. Ona upravlja jedinim funkcionalnim rudnikom rijetkih elemenata u SAD-u na granici Kalifornije i Nevade. MP je takođe blizu završetka fabrike u Fort Vortu. Ona će proizvoditi moćne magnete od rijetkih metala za kompaniju Dženeral Motors (General Motors).

Rajnhart takođe posjeduje 8,2% ili 430 miliona dolara vrijednosti akcija u Lynas Rare Earths, koja eksploatiše nalazište Maunt Veld u Australiji. Lynas je nedavno otvorio postrojenje za preradu u Kalgurliju, Zapadna Australija. Uz podršku američkog Ministarstva odbrane gradi postrojenje na obali Meksičkog zaliva u Teksasu. Među manjim udjelima su 10% u Arafura Resources, koja ima podršku vlade za rudarski projekat Nolans u blizini Alis Springsa, Australija. Tu je i 6% u Brazilian Rare Earths, još jednoj australijskoj kompaniji sa značajnim otkrićima na sjeveroistoku Brazila.

Racionalizacija industrije

Foto: Courtesy Hancock Prospecting

Rajnhart, koja ima 71 godinu, ne želi samo da pasivno posmatra portfelj. Zalaže se za racionalizaciju industrije kako bi se efikasnije nadmetala sa Kinom. Prošle godine je podržala neuspješne pregovore o spajanju kompanija Lynas i MP. MP je tada najavila da će zbog neizvjesnih Trampovih carina obustaviti isporuke koncentrata rijetkih elemenata za preradu u Kinu i umjesto toga ih skladištiti. „Prodaja ovih kritičnih materijala pod carinama od 125% nije ni komercijalno racionalna niti u skladu sa nacionalnim interesom“, napisao je prošle nedjelje portparol MP-a Met Slousčer (Matt Sloustcher) u mejlu.

Tramp je u januaru potpisao Zakon o energetskoj vanrednoj situaciji. Ima za cilj ubrzanje razvoja kapaciteta za preradu rijetkih elemenata u SAD-u kako bi se suprotstavili kineskom monopolu. Prošle nedjelje, ministar unutrašnjih poslova Dag Burgum (Doug Burgum) najavio je program Fast-41, koji podržava 12 rudarskih projekata za bakar, litijum, antimon i druge ključne minerale.

Trampova prijateljica

Rajnhart, koja je Trampova prijateljica, prisustvovala je i njegovoj izbornoj večeri u Mar-a-Lagu i njegovoj inauguraciji. Navodno je 2023. platila 100 miliona dolara za dvije nekretnine u blizini Trampa u Palm Biču. Rajnhart je često kritikovala Australijance da bi trebalo da razmišljaju kao Tramp – ambicioznije. Kao jedino dijete pionira rudarenja gvozdene rude Langa Henkoka (Lang Hancock), koji je umro 1992. godine, preuzela je posrnulu kompaniju Hancock Prospecting i postala predsjednica. Najveća imovina kompanije je 70% rudarskog kompleksa Roj Hil u Pilbarskoj regiji Zapadne Australije. Koštao je osam milijardi dolara da se izgradi, a prošle godine je Henkoku donio 1,8 milijardi dolara od tantijema.

Forbes je detaljno izvieštavao o američkom lideru u rietkim elementima MP Materials tokom protekle godine, kao i o drugim kompanijama koje se bave rijetkim elementima, poput firme za metalurški ugalj Ramaco, koja se nalazi u ranoj fazi eksploatacije rijetkih zemalja iz ležišta uglja u Vajomingu.

S druge strane, Lynas Rare Earths je manje poznata. Australijska kompanija je isplivala na površinu nakon što je Kina 2010. uvela embargo na izvoz rijetkih metala Japanu poslije spora oko ribarskog broda. Tada su rijetki elementi prvi put postali političko oružje, rekla je Grejselin Baskaran (Gracelin Baskaran) iz Programa za bezbjednost kritičnih minerala pri Centru za strateške i međunarodne studije na nedavnom panelu. Od tada su SAD sporo diverzifikovale snabdijevanje. „Imali smo dug period pripreme, a naše nečinjenje je Kini dalo veoma moćnu pregovaračku poziciju“, rekla je Baskaran.

Uspon kompanije Lynas

Uviđajući ključnu potrebu za sigurnim snabdijevanjem, japanski konglomerat Sumitomo je podržao razvoj kompanije Lynas, koja je investirala u Australiju. Sada obezbjeđuje 60% potreba japanskih proizvođača za rijetkim elementima.

Lynas je 2019. najavio izgradnju novog postrojenja za djelimičnu preradu rude rijetkih elemenata u miješani koncentrat u Kalgurliju, Australija. Otvoreno je krajem 2024. i koštalo je 800 miliona dolara. Većina proizvodnje iz Kalgurlija zatim se šalje u 10 godina staro postrojenje Lynasa u Kuantanu, Malezija, koje prema nedavnoj prezentaciji direktorke Amande Lakaz (Amanda Lacaze), povećava proizvodnju oksida disprozija i terbijuma. U budućnosti, proizvodnja iz Malezije će se koristiti u fabrici u Sidriftu, Teksas, koja se nalazi pored hemijskog kompleksa koji već 60 godina upravljaju Union Carbide i Dow Chemical.

Prema prvim planovima projekta koje je objavilo Ministarstvo odbrane SAD-a, koje obezbjeđuje 300 miliona dolara bespovratnih sredstava, postrojenje u Sidriftu će imati 75 rezervoara sa rastvorima kapaciteta od 700 do 80.000 galona kroz koje će Lynas provoditi mulj rijetkih elemenata sa sumpornom kisjelinom kako bi fosfate pretvorio u sulfate i uklonio nečistoće poput torijuma i fosfogipsa, dobijajući pritom terbijum i disprozijum. Objekat će imati toranj za hlađenje visok 18 metara i akumulaciono jezero.

Vremenom, Lynas planira da godišnje plasira oko 12.000 tona gotovog NdPr-a (neodimijum-praseodimijum) sa nalazišta Maunt Veld – što predstavlja oko 15% svjetske potražnje. Kompanija je prošle godine ostvarila neto profit od 85 miliona australijskih dolara na prihod od 460 miliona australijskih dolara. Direktorka Amanda Lakaz (bivša direktorka u telekom firmama Orion Telecommunications i Commander Communications) vratila je Lynas s ivice bankrota 2015. do tržišne kapitalizacije od 5,3 milijarde dolara. Akcije Lynasa su porasle 37% tokom godine.

Foto: Reuters/Hollie Adams

Važna podrška SAD u borbi s Kinom

Lakaz je nedavno komentarisala ideju o Trampovom dogovoru sa Ukrajinom oko rijetkih elemenata, naglašavajući koliko vremena prođe od „ideje poput ‘Zar ne bi bilo sjajno da imamo rijetke elemente iz X?“ – gdje god da je X – do stvarne gotove robe koja stoji u velikoj vreći i čeka kupca.

Naravno, postoji veliki rizik u suočavanju sa skoro monopolistom kao što je Kina. Ona je konsolidovala globalnu industriju i rušila cijene konkurenciji. Još 2013. proizvodna divizija Hitačija (Hitachi) za magnete (danas poznata kao Proterial) izgradila je fabriku metala u Sjevernoj Karolini uz podršku Obamine administracije. Nažalost, zbog viših troškova nije mogla da se takmiči sa kineskim snabdjevačima iz Ganžua, koji su nudili niže cijene od svih. Hitači je fabriku prodao 2020.

Zato je podrška američkog Ministarstva odbrane toliko važna. Pentagon mora da obezbijedi dovoljne količine rafinisanih rijetkih metala za različite sisteme oružja kao što su avioni, rakete, električna vozila, uređaji za noćni vid i MRI skeneri. Jedan prenosnik vjetroturbine zahtijeva 100 kilograma magneta od rijetkih elemenata. Dok se ne završe postrojenja MP i Lynasa, SAD nemaju domaći kapacitet za preradu teških rijetkih elemenata.

Nije ni čudo što australijski političari pozivaju na formiranje nacionalnih rezervi rijetkih elemenata. Zalihe bi bile odličan adut u pregovorima oko Trampovih carina za cijelu Australiju. A istovremeno bi značajno podržale dugoročni uspjeh Đine Riajnhart i njene investicije od 800 miliona dolara u rijetke zemlje.

Christopher Helman, Forbes

The $800 Million Rare Earths Portfolio Of Australia’s Richest Woman