Milijarder Rej Dalio upozorava da bi Tramp mogao pokrenuti globalne „ratove kapitala“
Prinos na američku desetogodišnju državnu obveznicu porastao je juče na 4,29 odsto, što predstavlja rast od 0,06 procentnih poena tokom dana. Time je referentni prinos dostigao najviši nivo od septembra, kada su kratkoročne kamatne stope bile 75 baznih poena više nego danas. To je neuobičajena pojava i ukazuje na to da globalni investitori prodaju dugoročni američki državni dug i zahtijevaju veće prinose, iako se Federalne rezerve kreću u suprotnom smjeru.
Do tog pomjeranja došlo je nakon što je predsjednik SAD Donald Tramp ponovo oživio prijetnje carinama. I dalje nezadovoljan time što 2025. godine nije dobio Nobelovu nagradu za mir, Tramp je u subotu najavio da će uvoz iz osam država NATO-a biti podvrgnut carinama od 10 odsto, počev od 1. februara. Te carine bi porasle na 25 odsto do 1. juna, ukoliko te zemlje ne podrže kupovinu Grenlanda od strane SAD.
Kasnije je zaprijetio i carinama od 200 odsto na francusko vino i šampanjac, nakon što je francuski predsjednik Emanuel Makron (Emmanuel Macron) odbio da se pridruži Trampovom novoformiranom „Odboru za mir“. Investitori, očigledno uznemireni neizvjesnošću koju je sam Tramp proizveo, odgovorili su zahtijevajući veće prinose kako bi nastavili da drže američki dug.
Upozorenje Reja Dalija iz Davosa
U takvom okruženju, legendarni investitor Rej Dalio (Ray Dalio) uputio je poznato upozorenje sa Svjetskog ekonomskog foruma u Davosu, u Švajcarskoj.
Dalio, čije se bogatstvo procjenjuje na 15,4 milijarde dolara, osnivač je kompanije Bridžvoter Asosijets (Bridgewater Associates), jednog od najvećih i najuspješnijih hedž fondova u svijetu, sa više od 90 milijardi dolara imovine pod upravljanjem.
„S druge strane trgovinskih deficita i trgovinskih ratova nalaze se kapital i ratovi kapitala“, rekao je Dalio za CNBC iz Davosa.
„Ako sagledate sukobe, ne možete ignorisati mogućnost ratova kapitala. Drugim riječima, možda više neće postojati ista spremnost da se kupuje američki dug i slično.“
Dalio o ratovima kapitala govori već godinama. O toj temi javno je pisao još 2018. godine, a ideju je dodatno razradio u knjizi iz 2021. Principi za suočavanje sa promjenjivim svjetskim poretkom.
Šta je rat kapitala?
Pojednostavljeno, rat kapitala nastaje kada novac postane oružje.
Trgovinski ratovi fokusirani su na robu: carine rastu, uvoz se usporava, izvoz se blokira. Ratovi kapitala idu korak dalje, oni ciljaju tokove novca koji finansiraju trgovinu.
Kada neka država ima trgovinski deficit, on mora biti finansiran, najčešće iz inostranstva. Strane vlade, institucije i investitori kupuju obveznice, akcije ili valutu te zemlje.
Vremenom, te finansijske veze postaju ogromne. Strane vlade, uključujući Kinu i Japan, posjeduju oko 25 odsto od ukupno 38 biliona dolara neizmirenog duga Sjedinjenih Američkih Država.
U ratu kapitala, te veze se koriste kao sredstvo prinude. Države mogu zamrzavati ili zaplijeniti stranu imovinu, blokirati pristup tržištima kapitala, ograničiti kreditiranje, investicije ili platne sisteme.
Istorijski obrasci
Dalijeva istraživanja pokazuju da se ovaj obrazac ponavlja kroz istoriju.
On navodi primjere još iz 17. vijeka, kada je Holandska republika koristila pomorske blokade kako bi dominirala globalnom trgovinom, presijecala ključne trgovačke rute rivalima poput Portugala i, na kraju, dovela do bankrota konkurente kao što su portugalsko i špansko trgovačko carstvo.
Ukazuje i na period uoči Prvog svjetskog rata, kada je Njemačka ograničila pristup Rusije evropskim tržištima kapitala, čime je dodatno pojačala finansijski pritisak i podstakla unutrašnju nestabilnost.
Takođe ističe period uoči Drugog svjetskog rata, kada su embarga i zapljene imovine, uključujući američki naftni embargo Japanu, pojačali ekonomski pritisak mnogo prije nego što su borbe počele.
U savremenim sukobima, Dalio navodi sankcije Rusiji, Iranu i Sjevernoj Koreji, gdje su zamrzavanje imovine, zabrane transakcija u dolarima i isključenje iz globalnih platnih sistema korišćeni za izolaciju ekonomija i ograničavanje njihove sposobnosti da finansiraju trgovinu, državnu potrošnju i vojne aktivnosti.
Moć dolara – i njegova slabost
Sjedinjene Američke Države imaju izuzetno veliku moć u ovakvoj vrsti sukoba. Američki dolar je svjetska rezervna valuta, a veliki dio globalne trgovine i finansija odvija se upravo kroz njega. Gotovo 60 odsto deviznih rezervi centralnih banaka širom svijeta drži se u američkim dolarima, što Vašingtonu daje snažnu polugu nad globalnim finansijskim sistemom.
Međutim, to istovremeno stvara i ranjivost.
Ako se geopolitički sukobi intenziviraju, strani investitori bi mogli početi da izbjegavaju hartije od vrijednosti denominovane u dolarima, da smanjuju kupovinu američkog duga ili ga čak prodaju. Imovina koja ne može biti zamrznuta, sankcionisana ili kontrolisana od strane druge države, poput bitkoina, može postati privlačnija.
„Kada imate sukobe, međunarodne geopolitičke sukobe, čak ni saveznici ne žele da drže dug jedni drugih“, rekao je Dalio.
„Radije se okreću čvrstoj valuti. To je logično, činjenično i ponavlja se kroz svjetsku istoriju.“
Bijeg u „čvrstu“ imovinu
Pod „čvrstom valutom“, Dalio podrazumijeva imovinu van finansijskog sistema. Zlato je najočigledniji primjer i upravo ka njemu su se investitori, ne iznenađujuće, juče okrenuli.
Cijena zlata porasla je 3,25 odsto tokom dana, što ga stavlja na put ka najjačem dnevnom rastu od oktobra. U posljednjih godinu dana zlato je poskupjelo 75 odsto i dostiglo nivo od 4.053 dolara po unci. Jednodnevni skokovi te veličine rijetki su za ovu robu – od 2004. godine zlato je zabilježilo rast od tri odsto ili više samo 47 puta, odnosno jednom u svakih 113 trgovačkih sesija.
Bitkoin (Bitcoin), koji se takođe smatra imovinom van kontrole vlada, pao je četiri odsto u posljednja 24 sata, na 89.341 dolar, a u posljednjih 12 mjeseci bilježi pad od 12 odsto.
Brandon Kochkodin, Forbes