Keš Patel, novi direktor FBI: Od borca protiv duboke države do prve linije njene odbrane

Priča Keš Patela (Kash Patel) mogla bi da bude jedna divna romansirana biografija. Pod uslovom da i on ne bude pometen u uraganu Epstin (Epstein), čiji je važan segment postao od kada je na čelu Federalnog istražnog biroa (FBI), obavještajne i bezbjednosne službe Sjedinjenih Država. Ona je ujedno i glavna savezna agencija za sprovođenje zakona.

Njegov otac, koji vuče porijeklo iz Ugande i Indije pobjegao je iz Ugande1972. za vrijeme diktature Idija Amina. Porodično stablo kaste Patidar kojoj su pripadali, rasteglo se na 18 generacija. Promod Patel se uputio za Indiju u kojoj je zatražio azil za SAD, Kanadu ili Veliku Britaniju.

Sudbina je rekla Amerika. Njegov otac počeo je da radi kao glavni finansijski direktor za globalnog distributera ležajeva za avione. Jedno od osmoro djece bio je i Keš, i sva djeca su odrasla u duhu hinduizma.

Nakon što je završio srednju školu Garden u državi Njujork, Patel se odlučio za advokaturu. Diplomirao je krivično pravo i istoriju na Univerzitetu u Ričmondu 2002. godine. Stekao je sertifikat iz međunarodnog prava na koledžu u Londonu i diplomirao na Pravnom fakultetu Univerziteta Pejs 2005.

Profesionalnu karijeru započinje na Floridi, gdje je radio kao branilac. Zastupao je nasilne kriminalce i trgovce drogom, kada počinje da gradi imidž žilavog momka.

Počeo je 2012. da radi kao mlađi član osoblja u Ministarstvu pravde, upućujući naloge za hapšenje. Patel je privremeno služio kao predstavnik Krivičnog odjeljenja u slučaju protiv počinilaca napada u Bengaziju 2012. godine. Navodno je smijenjen zbog neslaganja koje je imao sa kancelarijom koja je vodila slučaj. Kasnije je pogrešno izjavio da je bio glavni tužilac u slučaju. Do 2013. godine, Patel je bio raspoređen u Odjeljenje za nacionalnu bezbjednost kao tužilac.

Imamo tvoja leđa

U aprilu 2017. godine, Patel je počeo da radi za Stalni odbor za obavještajne poslove Predstavničkog doma. Njujork tajms (The New York) je kasnije objavio da je on bio glavni autor Njunesovog memoranduma. U njemu se tvrdi da su zvaničnici FBI zloupotrijebili svoja ovlašćenja u istrazi o vezama između saradnika Donalda Trampa i ruskih zvaničnika, tražeći nalog za Kartera Pejdža (Carter Page), savjetnika Donalda Trampa. Oslanjali su se na tvrdnje Kristofera Stila (Christopher Steele), britanskog obavještajnog oficira. Njega su navodno plaćali Demokratski nacionalni komitet i predsjednička kampanja Hilari Klinton (Hillary Clinton) 2016. godine. Tramp mu to nikada nije zaboravio.

U februaru 2019. godine, Patel se pridružio Savjetu za nacionalnu bezbjednost, navodno na preporuku novinara i perjanice Foksa (Fox) Šona Hanitija (Sean Hannity), iako je bio neiskusan za tu poziciju. Neko odozgo rekao je da. Trampov savjetnik za nacionalnu bezbjednost Džon Bolton (John Bolton) i njegov zamjenik Čarls Kupermen (Charles Cooperman) imenovali su Patela u Međunarodne organizacije i saveze. To je direktorat koji unapređuje pozicije Sjedinjenih Država u Ujedinjenim nacijama.

U julu 2019. godine, Patel je imenovan za višeg direktora direktorata za borbu protiv terorizma Savjeta za nacionalnu bezbjednost. Godinu dana kasnije Politiko (Politico) je objavio da je Patel postao viši savjetnik Ričarda Grenela (Richard Grenell), vršioca dužnosti direktora nacionalne obavještajne službe. Kada je iste godine Tramp otpustio Espera (Mark Esper), imenujući Kristofera Milera (Christopher Charles Miller) za vršioca dužnosti ministra odbrane, Patel postaje šef Milerovog kabineta. Njih dvojica već su sarađivali u Savjetu za nacionalnu bezbjednost.

Lojalnost i Tramp kao sudbina

Nakon što je Tramp napustio funkciju 2021. godine, Patel je upravljao konsultantskom kompanijom Trišul (Trishul). Osnovao je neprofitnu organizaciju Keš, koja pomaže učesnicima napada na Kapitol kako bi platili sudske troškove. Prema podnesku Tramp Medija (Trump Media) i Tehnolodži grupe (Technology Group), Patel je radio za Trampa kao plaćeni savjetnik za nacionalnu bezbjednost. Naveden je kao direktor pomenutih kompanija u aprilu 2022. godine. Opseg djelovanja bila mu je i Trampova društvena mreža Truth Social.

Došlo je vrijeme za ubiranje plodova. U novembru 2024. godine, Axios je objavio da novoizabrani predsjednik Tramp namjerava da postavi Patela na visoku poziciju u FBI ili Ministarstvu pravde. Razmatran je i kao kandidat za Centralnu obavještajnu agenciju (CIA). Prema pisanju Njujork tajmsa, za Suzan Vajls (Susan Wiles), Trampovu menadžerku kampanje, a kasniju šeficu kabineta, Patel je bio „rizičan izbor“.

Kao i u večini slučajeva Tramp se okrenuo svojoj intuiciji, a ne savjetima. Postavlja ga za kandidata za prvog čovjeka FBI. Patel se pojavio pred Senatskim odborom za pravosuđe 30. januara, dijelom se distancirajući od Trampa, u kontekstu neslaganja sa Trampovom odlukom da pomiluje optužene za napad na Kapitol. Senator Piter Velč (Peter Welch) je više puta pitao Patela da li je Džo Bajden (Joe Biden) pobijedio na predsjedničkim izborima 2020. Patel nije dao eksplicitan odgovor.

Prvi čovjek FBI

Patel je na čelo službe došao kao mješavina tvrdog momaka koji je na ulici svašta vidio, čovjeka iz naroda, nekoga ko vjeruje u čvrstu ruku. Nekoga ko je imao za cilj da službe za spovođenje zakona i obavještajne agencije prođu kroz radikalnu transformaciju.

Nakon što je položio zakletvu, Patel je rekao zvaničnicima da namjerava da pošalje 1.000 agenata iz Vašingtona u druge terenske kancelarije u gradovima sa višim stopama kriminala i da preraspodijeli 500 zaposlenih u Redstoun Arsenal u Hantsvilu, Alabama. Prema pisanju Vol strit džurnala (Wall Street Journal), jedan zvaničnik je rekao Patelu da bi restrukturiranje moglo da košta 100 miliona dolara koje agencija nije imala. To ga nije obeshrabrilo.

„Prvog dana bih zatvorio zgradu FBI Huvera i ponovo je otvorio sljedećeg dana kao muzej ‘duboke države’. Uzeo bih 7.000 zaposlenih koji rade u toj zgradi i poslao ih širom Amerike da jure kriminalce. Budite panduri. Vi ste policajci“
Keš Patel

U februaru, NBC News je objavio da će Patel biti imenovan za vršioca dužnosti direktora Biroa za alkohol, duvan, vatreno oružje i eksplozive. Zakletvu je položio 24. februara. Prema pisanju lista Vašington Post (Washington Post), do marta 2025. Patel nije bio u birou, da bi 9. aprila, Rojters (Reuters) objavio da ga je zamijenio Danijel P. Driskol (Daniel P. Driscoll), sekretar vojske.

Došao na talasu sumnji u dosije Epstin

Šta se dogodilo sa Keš Patelom od prije godinu i kusur dana, koji u videu koji danas kruži društvenim mrežama govori o tome kako su „vladini gangsteri“ i FBI igrali centralnu ulogu u zataškavanju slučaja Džefrija Epstina (Jeffrey Epstein). Takođe je pozvao Donalda Trampa da „izda crnu knjigu prvog dana“ nakon stupanja na dužnost predsjednika SAD. Mnogo drugačiji diskurs nisu imali ni njegov zamjenik Bondžino i tužiteljka Bondi.

Na pitanje o crnoj knjizi, Patel je odgovorio: „To je pod direktnom kontrolom direktora FBI. Baš kao i manifest o pucnjavi u katoličkim školama u školi Nešvil. Da. To još nismo vidjeli. Je l’ tako?“.

„Znate, jedna od reformi o kojima sam govorio jeste da vam je potreban centralni čvor koji će kontinuirano deklasifikovati podatke. To je još jedna stvar koju rade. Previše klasifikuju. I kažem vam, oni pretjerano klasifikuju, 50% stvari da bi zaštitili duboku državu. O, ne. To ne možete da vidite“
Keš Patel

Dogodila mu se očigledno vlast. Nakon što ga je Donald Tramp imenovao za direktora FBI, Patelov ton se dramatično promijenio. On slučaj Epstin naziva „zaključenim po zakonskom postupku“. Kaže da u dokumentima „nema daljih obavještajnih podataka na osnovu kojih bi se mogle preduzeti mjere“.

Časopis Ekonomik Tajms (Economic Times) je pisao da je Patel u centru neprovjerene teorije da je i on sam kompromotivan. To bi objasnilo kopernikanski zaokret u njegovom stavu o slučaju Epstin. Teorija, nazvana „Keš Patel medeni lonac“ sugeriše da je Patelova 26-godišnja djevojka, kantri pjevačica i konzervativna medijska ličnost Aleksis Vilkins (Alexis Wilkins), možda dio strane špijunske operacije.

Počelo je objavom od 10. jula na anonimnom X nalogu, @KremlinTrolls, koji se pozivao na obavještajne taktike iz doba Hladnog rata i sugerisao da Vilkins djeluje kao „medeni lonac“. U žargonu špijunaže, to je neko ko zavodi metu da bi prikupio informacije. To su radile agencije KGB i Mosad. Ulje na vatru je dodala i činjenca da je Vilkins umrežena sa PragerU, konzervativnim medijskim domom čija je izvršna direktorka, Marisa Streit (Marissa Streit), bivša oficirka u izraelskoj vojnoj obavještajnoj službi.

Intervju sa Džoom Roganom

U intervjuu sa Džo Roganom (Joe Rogan), u jednom neposrednom, neformalnom razgovoru u kojem je Keš zadržao imidž neposrednog, opasnog momka sa gardom, od borca za pravdu prije direktorske fotelje nije ostalo ništa. Gomila opštih mjesta, relativizacija, koje Roganu nikako nisu bile jasne. Uljudno je postavljao iznova i iznova kontrapitanja. Rekao je da suštinski „nikada nije mislio da je neko ubio Epstina, i da to nije moguće“, iako mu je Rogan rekao da čuvari nisu obraćali pažnju i da su spavali.

Obećao je video koji će sve razjasniti i u kome neće biti nikakvih rupa koje će ostaviti mogućnost za sumnju. Podsjetimo, taj video snimak kasnije jeste objavljen, sa prilično nejasnim uglovima i sa jednim minutom koji nedostaje, pa su tako Kešove riječi ostarile kao loše vino u ovom slučaju. Zbog čega? Jer je rekao da je sve integralno i da ništa neće nedostajati, što bi moglo da stvori sumnje ili pokrene teorije zavjere. Keš nije imao odgovor zbog čega se na objavljivanje videa čekalo šest godina.

„Uvjeravam vas ovo nije AI, jer ne izgleda dobro“, misleći na video. Na to mu je Rogan odgovorio da AI može da napravi i video koji izgleda kao da je lošeg kvaliteta, kao polupana VHS kaseta.

„Epstin nije jedini koji se ubio u zatvoru. Ja nisam kao moji prethodnici, imam potpuno drugačiju karijeru koja je uvijek bila put ka istini“, rekao je Patel.

Memoari

Odgovor je stigao i od samog Rogana, u najnovijoj epizodi emitovanoj 25. jula u kojoj je podkaster napao Patela. Tvrdio je da su njegove riječi o osuđenom seksualnom prestupniku nedosljedne. „Tip kaže da nema snimaka, da nema videa. To nema smisla. Svi znaju da to nema smisla“, rekao je Rogan u epizodi sa bivšim službenikom CIA Majkom Bejkerom (Mike Baker).

Patelovi memoari, „Vladini gangsteri“ (2023), pozivaju na slabljenje zaštite radnih mjesta u državnoj službi. A Tramp je pohvalio knjigu kao „putokaz za okončanje vladavine Duboke države“. Patel je neumorno promovisao teorije zavjere o dubokoj državi i napadu na Kapitol 6. januara. Tvrdio je da je Rej Eps (Ray Epps), član Čuvara zakletve, bio tajni agent FBI.

Sada je i sam dio jedne, i u njoj ne izgleda nimalo dobro.

Pavle Jakšić, Forbes Srbija