Kako je Toto Volf postao ikona Formule 1: od traume iz djetinjstva do bogatstva od 2,5 milijarde dolara

Toto Volf (Toto Wolff) ima priznanje koje bi kod većine izvršnih direktora izazvalo nelagodu. Nalazimo se na 9.000 metara iznad zemlje, u njegovom privatnom avionu, letimo s Velike nagrade Montreala ka Njujorku sredinom juna, na premijeru filma F1 sa Bredom Pitom (Brad Pitt). Bio je to vrtoglavi trkački vikend, u kojem su glavni vozači Džordž Rasel (George Russell) i 18-godišnji italijanski novajlija Kimi Antoneli (Kimi Antonelli) zauzeli prvo i treće mjesto. Ipak, čovjek koji je Mercedes-AMG Petronas kao šef tima i izvršni direktor izgradio u jednu od najdominantnijih franšiza Formule 1 – sa rekordnih osam uzastopnih titula za najbolji tim i automobil (prvenstvo konstruktora), kao i 131 pobjedom na Velikim nagradama, uspjeh koji nije nadmašen ni u jednom velikom sportu – otkriva da ga sama riječ „liderstvo“ odbija.

Sa bogatstvom od 2,5 milijarde dolara prema procjenama Forbesa, 1,96 m visok, 53-godišnji Austrijanac ima sve razloge da se osloni na provjeren priručnik za izvršne direktore. Umjesto toga, on ga potpuno odbacuje. Ako postoji jedna stvar u koju je siguran, to je da je trkanje timski sport.

„Osjećam se neugodno kad govorim o liderstvu“, kaže Volf, gledajući kroz prozor iznad oblaka pri zalasku sunca, obučen u opuštenu teksas košulju, bijelu majicu i čino pantalone. Proveo je trkački vikend za stolicom u garaži tima sa više od 58 inženjera i tehničara, među brujanjem 20 motora Formule 1 i cvrčanjem pneumatskih pištolja za točkove. Svi su radili ka jednom cilju – dolasku na pobjedničko postolje i približavanju Svjetskom prvenstvu i prvenstvu konstruktora (Mercedes-AMG je sezonu završio na drugom mjestu u prošlogodišnjem poretku konstruktora).

Prekomjerno samopouzdanje je neprihvatljivo

„Ova ideja jednog lidera je nešto s čim se stvarno mučim. Ne bih mogao biti najbolji finansijski direktor, najbolji direktor marketinga, najbolji izvršni direktor, sve u jednom“, kaže. „Vidim sebe kao dio tog tima. Ako postoji konačna odluka koja treba da se donese, ja ću je donijeti. Ali oslanjam se na kolektiv“.

Tim u krizi, procijenjen na oko 165 miliona dolara 2013. godine, pretvorio je u džinovsku organizaciju vrijednu šest milijardi dolara. To je stvar koja zahtijeva pažnju. Ali Volfova nelagodnost prema tradicionalnim hijerarhijama nije filozofsko poziranje, to je operativna strategija.

Kada je u pitanju zapošljavanje u organizaciji od 2.000 ljudi, uključujući sjedište u Brakliju (1.250 zaposlenih u timu za šasije) i pogon za motore u Briksvortu, Engleska, on za 30 sekundi od upoznavanja već donosi inicijalnu procjenu. „Sve počinje od ličnosti i karaktera“, kaže. Prekomjerno samopouzdanje je „neprihvatljivo“. Arogancija ili nedostatak skromnosti? „Apsolutno neprihvatljivo“. Tek nakon što kandidat prođe test karaktera, tehnička kompetencija ulazi u razmatranje.

Čitanje ljudi

Valteri Botas (Valtteri Bottas), koji je vozio za Volfa pet sezona prije nego što je došao Rasel, to opisuje ovako: „Jedna od njegovih snaga je čitanje ljudi i učenje kako da se ophodi prema različitim osobama, jer je svako drugačiji. Nekome treba više pritiska, nekome manje. I on pokušava da za svaku osobu shvati šta funkcioniše“.

Volf svoju ulogu vidi u kreiranju okruženja u kojem se ljudi osjećaju istovremeno zaštićeno i pod pritiskom, paradoks koji definiše mnoge kulture visokih performansi. „Vidim ih malo kao svoje pleme, moram da ih zaštitim“, kaže. „Ali takođe moram da pružim jasnoću misije“.

Ta misija ne toleriše ništa manje od izvrsnosti. „Moraš da budeš odličan. Ako od odličnog pređeš u dobro jer nijesi dovoljno motivisan ili nijesi pratio razvoj tehnologije- to je izbacivanje iz igre“.

Kalkulacija se proteže dalje od pojedinca. „Odgovoran sam za 2.000 ljudi koji rade u ovom timu. Njihove porodice, njihove životne standarde, njihove hipoteke, njihove snove, njihove nade“.

Vjera u mlade i kalkulisani rizik

Rasel ovu filozofiju vidi ugrađenu u čitavu organizaciju. „Toto je uvijek vjerovao u mlade i vjerovao je u promociju sljedeće generacije“, objašnjava. „Treba ti balansirana organizacija. Ne možeš promovisati juniora u seniorsku ulogu ako već nemaš nekoga u iskusnoj poziciji da bude njegov partner“.

Rasel ističe Volfovu odluku da promoviše mladog Antonelija kao dokaz ove promišljene strategije. „Toto je imao povjerenja da promoviše Kimija jer je imao povjerenja u mene. Već sam sedam godina u F1, pobjeđivao sam u trkama. Tako da je imao čvrstu osnovu“. Ali Rasel ukazuje na osnovnu napetost: „Ako imaš pobjedničku formulu, kako imaš hrabrosti da promijeniš tu formulu da predvidiš naredni ciklus, zar ne?“.

To pitanje ide mnogo dalje od postave vozača. Volfova investiciona filozofija je podjednako rigidna. „Uzimam samo kalkulisane rizike. A kalkulisani rizici znače da čak i najgori ishod mogu da podnesem“.

Razlog vodi do traume iz djetinjstva. Njegov otac je obolio od raka mozga, izgubio posao i umro u velikim dugovima. „Kao dijete, gubitak oca na taj način bio je traumatičan“, kaže Volf. Njegova majka, ljekarka, godinama je otplaćivala taj dug. „To je dio razloga zašto ne preuzimam rizike koji bi mogli negativno da utiču na moj život ili život moje porodice“.

Priznaje da je „ostavio puno profita na stolu“ i kaže da zbog toga nema nikakvog žaljenja.

Ulazak u Mercedes

Ta disciplina ograničenog rizika oblikovala je niz odluka koje su ga na kraju dovele do centra moći Formule 1.

Nakon rane trkačke karijere, Volf je 1998. osnovao investicionu firmu fokusiranu na internet i tehnološke kompanije, tokom perioda buma. Druge investicije uključivale su IPO kompanije HWA AG – firme odgovorne za razvoj i trkanje Mercedes-Benz automobila u DTM-u, kao i Mercedes-Benz program motora za Formulu 3. Volf 2002. godine osniva kompaniju za menadžment vozača sa dvostrukim svjetskim šampionom Formule 1 Mikom Hakinenom (Mika Häkkinen), dok se i sam vraća takmičenju.

Volfov put ka Mercedesu počeo je kao čista finansijska arbitraža. Kupio je 2009. godine 16 odsto akcija tima Vilijams F1 (Williams F1). Tri godine kasnije postao je neizvršni direktor tima. Te godine osvojili su i posljednju Vilijamsovu trku, 2012.

Iste te 2012. godine, Mercedes, koji je imao problema sa sopstvenim performansama, zamolio je Volfa da dijagnostikuje njihove probleme. Njegova procjena bila je oštra: očekivanja u pogledu šampionata nijesu se poklapala sa rezultatima koji su bili u okviru najboljih šest. Dva mjeseca kasnije, ponudili su mu vrhunsku poziciju. Volf je odbio – bio je preduzetnik, a ne zaposleni. Mercedes je potom restrukturirao vlasništvo: otkupio je 40 odsto tima od suverenog fonda Abu Dabija kako bi Volf mogao da kupi vlasnički udio.

Uspjesi i put ka rekordu

Ta opklada se isplatila 40 puta. Donedavno, Volf je posjedovao 33 odsto Mercedes-AMG Petronas F1 tima. To je kamen temeljac njegovog bogatstva. Danas je Mercedes jedan od najprofitabilnijih sportskih timova, sa operativnim profitom od 202 miliona dolara u 2024. godini.

Pod Volfovim vlasništvom, Mercedes F1 je od 2014. započeo neviđen niz od sedam uzastopnih konstruktorskih i vozačkih šampionata. U tih sedam sezona osvojili su 74 odsto svih Velikih nagrada.

Volfova sljedeća velika opklada je ona za koju se nada da će pomoći da Mercedes-AMG krene ka teritoriji rekorda: osvajanje osmog svjetskog šampionata vozača i devetog šampionata konstruktora.

Kako bi pomogao u tom cilju, Volf je objavio da je prodao 15 odsto manjinskog udjela unutar svoje vlasničke strukture Džordžu Kurtzu (George Kurtz), izvršnom direktoru i osnivaču kompanije CrowdStrike, neposredno prije Velike nagrade Las Vegasa u novembru. Time je u vlasničku strukturu doveo lidera tehnološke industrije iz indeksa S&P 500.

„Džordž ima neobično širok spektar iskustava. On je trkač, vjerni sportski ambasador Mercedes-AMG i izuzetan preduzetnik“, objašnjava Volf sa staze Jas Marina (Yas Marina) u Abu Dabiju početkom decembra, dok se tim priprema za posljednji trkački vikend sezone 2025. „On razumije i zahtjeve trkanja i realnost izgradnje i skaliranja tehnoloških biznisa“.

Volf dodaje da je „pronaći nekoga ko razumije trkanje i tehnološki svijet jedinstveno, i nadamo se da će on iskoristiti našu mrežu u Sjedinjenim Državama (United States)“.

Ko je Kurtz?

Kurtz, koji je izgradio CrowdStrike u jednu od vodećih svjetskih AI kompanija za sajber bezbjednost, takođe je iskusan trkač i partner Mercedes-AMG još od kada je CrowdStrike postao globalni partner 2018. godine. Kao tehnološki savjetnik, Kurtz se pridružio strateškom upravljačkom odboru tima zajedno sa predsjednikom Mercedes-Benza Olom Kelenijusom (Ola Källenius), osnivačem INEOS-a ser Džimom Retklifom (Sir Jim Ratcliffe) i Volfom.

„Ako pogledate sport i đe je danas, on raste“, kaže Kurtz. „Ovo je ogromna prilika ne samo u SAD-u, već i širom svijeta, a ima domet i interesovanje fanova svih profila“.

Kurtz smatra da je posjedovanje udjela u timu logičan korak nakon sedam godina partnerstva. „Upoznali smo tim i mislim da je to srećna koincidencija kada imate odličan odnos koji se poklapa sa odličnom poslovnom prilikom“.

Kurtz će podržavati inovacije i tehnološku strategiju tima – takmičarski motosport, analitiku podataka i performanse – dok širi ekosistem tima širom SAD-a i globalnog tehnološkog sektora. „Pobjeda u trkanju i sajber bezbjednosti zahtijeva brzinu, preciznost i inovaciju“, kaže Kurtz. „Milisekunde su važne. Izvršenje se računa. Podaci pobjeđuju“.

Rast Formule 1

Vrijeme njihove saradnje odražava izuzetnu poslovnu transformaciju Formule 1. Dok su neki investitori skeptični da li će se brzi rast sporta nastaviti, vrijednost timova porasla je na prosječno 3,6 milijardi dolara danas. To je povećanje od 89 odsto u odnosu na 2023. godinu. Formula 1 je globalno eksplodirala, posebno u SAD-u, gdje je Netfliksova (Netflix) serija Drive to Survive stvorila milione novih fanova. Akvizicija Formule 1 od strane Liberti medije (Liberty Media), vrijedna osam milijardi dolara 2017. godine, pokazala se kao proročanska. Sport sada dostiže 1,5 milijardi TV gledalaca, a trke generišu angažman na nivou Superboula (Super Bowl).

Finansijski ulozi nastavljaju da rastu. Uključivanje Kadilaka (Cadillac) kao 11. tima 2026. godine, uz podršku Dženeral Motorsa (General Motors), signalizira interes američkih kompanija za vlasništvo nad timovima. Trenutnih 10 timova, koji posluju pod troškovnim plafonom od 135 miliona dolara po sezoni, postali su sve vrijednija imovina (troškovna granica će sljedeće godine porasti na 215 miliona).

Mercedesova vrijednost od šest milijardi dolara čini ga jednom od najvrijednijih franšiza u sportu, zajedno sa Ferarijem (Ferrari).

Ali, čak i dok brojke rastu, Volfova pažnja se okreće u potpuno drugačijem pravcu. Njegove druge investicije protežu se od jedan odsto udjela u Aston Martinu do poduhvata u sportskim tehnologijama i kompanijama za mobilnost u nastajanju. No sada, nakon više od decenije na čelu, zatvara eksperimente Mercedesa u diversifikaciji. Ekspanzija tima u jedrenje i tehnološki konsalting se ukida.

Resetovanje biznisa

„Ne želimo više da radimo ovo“, kaže odlučno. „Mi smo tim Formule 1. Ne želimo da idemo u jedrenje. Ne želimo da se bavimo bilo kojim drugim sportom. Potpuna fokusiranost [mora biti] samo na Formulu 1“.

Volfova odluka je promišljena. Nakon decenije dominacije, Mercedes je imao problema poslije promjena pravila 2021. godine, koje su uvele nove aerodinamičke standarde. Te godine, tim je osvojio osmu uzastopnu konstruktorsku titulu, ali je izgubio vozački šampionat. „To je prvi put da nijesmo uspjeli kako treba“, priznaje Volf.

Gledajući unaprijed ka 2026, kada F1 uvodi 100 odsto održivo gorivo i prave hibridne motore, Volf vidi resetovanje. „To je ono što je Formula 1: inovacija, visokotehnološka rješenja i biti najbrža laboratorija na svijetu“.

Pravila za 2026. predstavljaju više od tehničkog izazova, to je komercijalna tačka preokreta. Sa Kadilakom koji ulazi i Audijem koji se pridružuje preko postojećih franšiza, startna postavka postaje borbena arena za proizvođače automobila koji se klade na F1 kao svoj vrhunski tehnološki izlog. Mercedes hibridnu eru vidi kao potvrdu svoje strategije, zbog čega Volf sada zateže organizaciju i „oštri ivice“ za narednu eru.

Recept za nastavak uspjeha

Volfova igra je jasna: konsolidovati se oko osnovnih kompetencija, unijeti ekspertizu Silicijumske doline kroz partnere poput Kurtza, i pozicionirati Mercedes za narednu deceniju F1 ekspanzije.

Prisustvo sporta u SAD-u i dalje raste: tri američke trke u kalendaru, Velika nagrada u Vegasu koja je generisala više od milijardu dolara ekonomskog uticaja, i sada američki proizvođač koji se pridružuje startnoj postavci.

Za čovjeka koji je svoj udio od 33 odsto u timu pretvorio u bogatstvo od 2,5 milijarde dolara, naredni ciklus je važniji od prethodnog. Rasel to najbolje sumira: „Realno, znali smo da se ove godine nećemo boriti za šampionat jer temelji nijesu bili tu. Penjemo se, ali ne možeš preći tri stepenika odjednom“, dodaje pragmatično. „Uspjeh ne dolazi preko noći“.

Maneet Ahuja, Forbes

Leading From The Fast Lane: How Toto Wolff Transformed Mercedes-AMG’s F1 Empire