Jelena Vuletić: Otvorena i jasna komunikacija je formula uspjeha

Otvorena i jasna komunikacija je formula uspjeha i osnov svakog uspješnog tima. Svakom pojedincu u timu mora da bude jasno koja je svrha i zašto je važno ispunjavanje određenog zadatka, poručuje prvi sertifikovani kouč u Crnoj Gori Jelena Vuletić.

„Moraju da znaju i odgovore na ključna pitanja – ko, šta, kako, kada i sa kim. Nažalost, to u današnje vrijeme nije slučaj. U eri smo digitalizacije, često komuniciramo pismeno i to nam oduzima dosta vremena, pa uvijek preporučujem da se eventualne nesuglasice usmeno razjasne“, kaže Vuletić.

Ona za Forbes Crna Gora priča o svojim počecima kao kouča, izazovima, stresu kao jednom od najvećih problema i menadžera i zaposlenih.

Koučing je relativno nova oblast u Crnoj Gori, a Jeleni je, kako je rekla, postao ključna podrška u svim aspektima života

„Tokom svoje dugogodišnje karijere u bankarstvu, osjećala sam stalnu potrebu za unapređenjem svojih vještina, kako bih uspješno savladavala izazove, kako lične tako i poslovne prirode. Na tom putovanju otkrila sam koučing; to je bio trenutak zaljubljivanja u koncept koučinga, gdje sam odmah shvatila – to je to!“

Uvdijela je, kaže, da, ukoliko može tako pozitivno da utiče na nju, onda zaista ima potencijal da to učini i za druge. Predanost prema ovoj strasti dovela je do osnivanja firme „Balance to Business“ prije pet godina, kroz koju je počela kreirati različite programe. Iza svakog od njih vidi dodatnu vrijednost za čitavo društvo.

„Koučing predstavlja relativno novu oblast u Crnoj Gori, što se najbolje oslikava u činjenici da nemamo precizan prevod te riječi na našem jeziku. Ponekad je izazov objasniti ljudima suštinu koučinga. Kao prvi sertifikovani kouč u Crnoj Gori od strane Međunarodne koučing federacije (ICF), možda je najbolje da dam njihovu definiciju. Prema ICF-u, koučing je partnerstvo sa klijentima u podsticajnom i kreativnom procesu, koji ih inspiriše da ostvare maksimum ličnog i profesionalnog potencijala“.

Menadžeri ne moraju sve da znaju i ne moraju sve sami

Na pitanje da li menadžeri lako prihvataju savjete, odgovara da se često stvara utisak da se menadžeri oslanjaju isključivo na svoje mišljenje, što može predstavljati izazov kako za njih, tako i za tim.

„Kao leadership i somatski kouč, a kombinujući svoje korporativno iskustvo, mnogo mi je važno, posebno u našem ambijentu da širim svijest o tome da menadžeri ne moraju sve da znaju i da ne moraju sve sami. Upravo jačanjem performansi svakog pojedinca u timu,  uključujući i same menadžere, je ključno za postizanje izuzetnih rezultata“, poručila je.

Jelena je prije tri godine kreirala razvojni program pod nazivom „Koučing kompetence za menadžere powered by somatic,“ fokusiran na primjenu koučinga u korporativnom okruženju. Ovaj program je pokazao da menadžeri, praktikujući koučing pristup u upravljanju ljudima, postaju otvoreniji za nova iskustva i efikasniji u donošenju odluka. Počinju da njeguju međuljudske odnose, istinski čuju druge, jasnije i uvjerljivije komuniciraju, te poboljšavaju angažovanost pojedinaca unutar tima, što direktno doprinosi poboljšanju timskih performansi, objasnila je Jelena.

„Dodatno, integracija somatike u program pokazala se kao pun pogodak jer pomaže menadžerima da razviju svijest o povezanosti između uma i tijela, što dovodi i do boljeg upravljanja stresom i efikasnijeg donošenja pravih odluka“. 

Tokom individualnih koučing sesija sa menadžerima, Jelena, kako kaže, primjećuje da se često bave temama kao što su uspostavljanje ravnoteže između poslovnog i privatnog života, postavljanje jasnih granica, efikasno delegiranje odgovornosti na članove tima. Tu su takođe i teme poput: nedostatak podrške od strane pretpostavljenih, izazovi u radu sa određenim članovima tima, rješavanje konflikata, te unaprjeđenje vještina jasnog i efikasnog komuniciranja.

„Samim tim što menadžeri traže podršku u radu sa leadership koučem, znači da su već svjesni da ipak treba da unaprjeđuju svoje vještine. Koučing je proces, a ne čarobni štapić ili instant rješenje. Uz posvećenost, definisanje akcionih koraka u koučing sesiji prema kojima se oni moraju obavezati i dosljedno ih sprovoditi u svom korporativnom ambijentu, prave rezultate, te prelaze na viši nivo, što predstavlja izuzetan uspjeh koji me čini posebno ponosnom. Od srca budem srećna i ponosna kada vidim koliko iz dana u dan bivaju sve bolji i jači!“, navela je.

Stresom treba efikasno upravljati i ne prenositi ga

Prema njenim riječima, stres je na vrhu liste izazova.

„Ključno je raditi na sebi kako biste naučili efikasno da upravljate stresom i spriječite njegovo prenošenje na druge ili na zaposlene. Svi smo mi ljudi, i ponekad, u teškim situacijama možemo pokleknuti“.

No, kako je dodala, u tim trenucima, važno je biti svjestan da smo mi sami izazvali tu situaciju i nakon toga se izviniti.

„Ovo važi za sve odnose. Ukoliko ipak ovo postane učestalo, potrebno je potražiti  stručnu pomoć. Kao kada učimo da plivamo ili vozimo bicikl, počinjemo malim koracima i vježbama kako bismo naučili kako da bolje opažamo sebe. Koristimo svoje oči, uši i osjećaje kako bismo postigli tu svijest o sebi. Možda ćete misliti da vam treba vremena, ali razvijte svijest o tome koliko je ovo važno. Tako da, i dok hodate možete raditi vježbe“.

Preporučuje, na primjer, hodanje uobičajenim tempom kako bismo osjetili prirodni ritam disanja – jedan udah na četiri koraka i jedan izdah na naredna četiri.

„Za mene ovo predstavlja način da utišam buku u svojoj glavi kako bih mogla da mislim, i što je još važnije, jasnije da posmatram stvari. Kao što je Rumi jednom zapisao, ’Nisam izgradio ovaj brod da bih ostao u luci.“

Govoreći o važnosti komunikacije između menadžera i zaposlenih, kaže da su redovni sastanci neophodni, ali je ključno da budu efikasni, usmjereni na konkretne ciljeve, i da pruže ambijent u kojem svi članovi tima mogu otvoreno da komuniciraju.

„Henri Ford je jednom izjavio: ’Ne tražite manu, tražite rješenje’. Ja bih dodala da su ključna pitanja: ’Šta je to što radimo dobro i šta možemo da radimo još bolje’? Obično ljudi traže mane i greške, a fokus uvijek treba da bude ka rješenju!

Menadžer pita „kako“ i „kada“, a lider „šta“ i „zašto“

Na pitanje koje karakteristike treba da posjeduje menadžer novog doba, odgovara da većina ljudi želi poziciju menadžera, ali je to definitivno u današnje vrijeme izazovna uloga. Baš kao i uloga lidera.

„Dok menadžer pita KAKO i KADA, lider pita ŠTA i ZAŠTO“.

Menadžment, kako dodaje, obuhvata zadatke kao što su planiranje, određivanje budžeta, organizovanje, kadrovsko popunjavanje, kontrolisanje, motivaciju i rješavanje svakodnevnih problema. S druge strane, liderstvo se fokusira na uspostavljanje pravca, pozicioniranje ljudi i na inspiraciju.

„Piter Draker, otac modernog menadžmenta, vjerovao je da menadžeri prije svega moraju biti lideri, iako to nije uvijek slučaj. Naravno, bez ljudi nema upravljanja, nema ni planiranja, ni organizovanja. Apsolutno sam saglasna sa tim da su svi resursi limitirani, a jedini koji nije je upravo ljudski – čovjek. Moguće je beskrajno razvijati ljudske resurse!“

Jelena kaže da je tradicionalna vertikalna struktura prevaziđena i ne funkcioniše u 21. vijeku. Menadžer novog doba treba da stvara moćni tim kroz građenje odnosa povjerenja, strpljenja i tolerancije, razvoja empatije i prepuštanja kontrole nad određenim aspektima posla.

Menadžer novog doba mora da ostvaruje mnogo malih pobjeda, kreira jasne vizije i strategije, a onda iste i uspješno da komunicira.

„Na sreću, tokom svojih treninga imala sam priliku da upoznam mlade ljude, menadžere, u svojim tridesetim godinama koji su već sada pravi lideri! A lideri su upravo zato što ispunjavanju sve kompetencije koje lider novog doba treba da posjeduje. Uz to, konstanta edukacija od koje se ne smije bježati od ključne je važnosti. Upravo zato sam i posvećena treninzima i obukama mladih menadžera i lidera na kojima svi zajedno učimo, napredujemo, razmjenjujemo iskustva i rastemo“, zaključila je.