Harizmatični šef jedne od najvećih banaka u svijetu trči posljednji krug: Ko će biti nasljednik?

Razboriti i harizmatični Džejmi Dajmon (Jamie Dimon) vodio je banku DžejPi Morgan Čejs (JPMorgan Chase) kroz finansijske krize i geopolitičke napetosti. Sada obavlja svoj posljednji mandat na čelu banke, a nasljednika još nema.

Džejmi Dajmon, dugogodišnji izvršni direktor i predsjednik uprave banke DžejPi Morgan Čejs, sada ima 67 godina i nalazi se usred svog – pretpostavljenog – posljednjeg mandata. Godine 2021, u stilu američkih predsjednika, odlučio se za “još pet godina” vođenja najveće američke banke, a sada je mandat prešao u drugu polovinu.

Iako Dajmon, nakon 18 godina na vrhu JPMorgana, i dalje uživa u vođenju banke i ne pokazuje znakova umora, postavlja se pitanje ko će preuzeti njegovu ulogu. Dok je direktor konkurentske banke Morgan Stenli (Morgan Stanley), 65-godišnji Džejms Gormen (James Gorman), brzo odabrao nasljednika kojem će prenijeti kormilo 1. januara, pitanje nasljedstva u JPMorganu još je nejasno.

Dvije najvjerovatnije kandidatkinje, prema izvještaju Bloomberga, su finansijska direktorica Jennifer Piepszak i izvršna direktorica za potrošačke kredite Merien Lejk (Marianne Lake). Međutim, postoji više opcija. Stručnjaci tvrde da će u potrazi za nasljednikom doći do promjena u vođstvu kako bi potencijalni kandidati stekli potrebno vođenje iskustva, piše Bloomberg.

“Odbor nema briga jer imamo stvarno najbolji izbor ovdje,” opisao je Dajmon sam izglede za nasljedstvo.

Finansijska tvrđava

Dajmon je postao glavni izvršni direktor JPMorgana 2006. godine, a predsjednik 2007. godine.

Godine 2006, Dajmon je odlučio da proda loše hipoteke u vrijednosti od 12 milijardi dolara (oko 11 milijardi eura) koje je banka držala. Taj je potez JPMorgan zaštitio od finansijske krize 2008. godine koju je izazvao slom američkog tržišta nekretnina, koje je u velikoj mjeri bilo zasnovano na tim lošim hipotekama.

Od tada je Dajmon izgradio JPMorgan u najveću banku u SAD-u prema visini sredstava. Vodio ju je kroz razdoblje strožih regulativa koje su uslijedile nakon finansijske krize, a u posljednjim godinama pokušava prilagoditi poslovanje dobu digitalnog bankarstva.

Ukupan bilans banke iznosi ogromnih 3.900 milijardi dolara (oko 3.550 milijardi eura). Ovaj opseg predstavlja JPMorganu tvrđavu koja ih štiti od sve nesigurnijeg okruženja, od geopolitičkih trzavica do visoke inflacije i stroge monetarne politike centralnih banaka. Istovremeno, JPMorgan je ove godine jedina među većim američkim bankama koja zadržava pozitivne prinose za svoje dioničare, pokazuju podaci finansijsko-analitičke kompanije LSEG.

U maju ove godine, JPMorgan je takođe pomogao suzbiti bankarsku krizu u SAD-u preuzimanjem First Republic banke. To je bila treća pala domino kocka u nizu, nakon što su se zbog odliva sredstava srušile Sillicon Valley Bank (SVB) i Signature Bank.

Prva prodaja dionica Forbes procjenjuje Dajmonovo bogatstvo na 1,9 milijardi dolara (oko 1,7 milijardi eura). Veći dio tog iznosa čine dionice kompanije kojom upravlja.

U oktobru ove godine, Dajmon je prvi put najavio prodaju dionica JPMorgana, što je tada objavila banka. Takav potez čelnika kompanijne obično izaziva zabrinutost među ulagačima, jer ukazuje da uprava nema vjere u uspješno buduće poslovanje.

“Opasna vremena”

Dajmon se smatra jednim od najprepoznatljivijih lica korporativne Amerike. Često se pojavljuje u javnosti ili odgovara na pitanja američkih senatora i zastupnika. Poznat je po stalnom upozoravanju na poslovne rizike, čak i kada njegova imperija bilježi rekordne dobitke.

Ove godine smo mogli čuti Dajmona kako se žali na visoke kamatne stope, recesiju i ratove na Ukrajini i Bliskom istoku. Trenutne uslove opisao je kao “najopasnije vrijeme koje je svijet vidio u posljednjim decenijama”.

U međuvremenu je JPMorgan u trećem ovogodišnjem kvartalu ostvario prihode od 40 milijardi dolara (36 milijardi eura), što predstavlja rast od 22 odsto u poređenju s prethodnom godinom. Dobit po dionici u tom periodu iznosila je 4,33 dolara (3,94 eura), što je 38 odsto više nego prošle godine.

Banka je u oktobru povećala svoje procjene godišnjih prihoda za 2023. sa 87 milijardi na 89 milijardi dolara (81 milijarda eura). U poslovnom izvještaju za treće tromjesečje ističe da je sposobna apsorbovati gubitke od gotovo 500 milijardi dolara. Troškovi poslovanja čine manji udio u prihodima u poređenju s glavnim konkurentima.

Dajmon, zajedno s šefovima drugih američkih bankarskih divova, oštro se protivi novim globalnim regulatornim standardima za banke Basel III. Ti standardi, između ostalog, zahtijevaju veći kapitalni temelj za banke.

Početkom decembra, Dajmon je s konkurentima svjedočio pred američkim senatskim odborom za bankarstvo. Dajmon je senatorima rekao da bi regulacija, odnosno povećanje zahtjeva za kapitalnu adekvatnost banaka, podiglo kamatne stope na hipotekama i zajmovima za mala preduzeća, objavio je Reuters. Međutim, nije pomenuo da je potrošačka jedinica njegove banke u posljednjem tromjesečju – u teškom razdoblju visokih kamatnih stopa – bilježila povrat kapitala od 40 odsto.

Jan Artiček, Forbes Slovenija