Džejmi Dajmon – čelnik najveće banke u svijetu, čuvar globalne ekonomije i čovjek koji bitkoin smatra prevarom

Džejmi Dajmon (Jamie Dimon) je institucija bankarstva i jedan od najmoćnijih ljudi svijeta. Od 2006. godine, od kada je na čelu najveće svjetske banke Džej Pi Morgan Čejs (JP Morgan Chase) postao je mirna luka u olujama finansija 21. vijeka, a ponekad i čuvar američke i globalne ekonomije. Odluke koje donosi određuju ekonomije država, i za politiku banke koju vodi interesuju se gotovo svi svjetski predsjednici i premijeri. Ko je Džejmi Dajmon i koje ideje vodilje ga vode kroz tubulentni svijet finansija?

Džejmi Dajmon je odrastao u Njujorku, tačnije u Džekson Hajtu, u Kvinsu. Dajmonova karijera u brokerskom poslu kao da je bila predodređena njegovom lozom. Njegov djeda (grčko prezime Papademetriju promijenio u Dimon), grčki imigrant iz Izmira, bio je broker i prenio je svoje znanje na svog sina i partnera Teodora, Džejmijevog oca, sa kojim je radio punih 19 godina. Za to vrijeme je Dajmon junior tokom ljeta upijao znanje u njihovoj kancelariji u Njujorku.

Sa njima je učio i životnu školu, kroz okupljanja, porodični sto koji je bio glasan, svađali su se i nadgornjavali, intelektualno debatovali. To je već došlo na naplatu u generaciji njegovog oca, koji je bio uspješan berzanski mešetar, i de fakto je kroz kupovinu dnevnih novina iz oblasti finansija zainteresovao i svog sina Džejmija, koji je prve obveznice kupio već sa 12-13 godina.

Niko ga nije ciljano upućivao na finansije, njegov stariji brat je fizičar, mlađi profesor. Svoju svrhu pronašao je sam, bez upliva i sugestija, i to kroz obrazovanje.

Pohađao je školu Brauning, diplomirao psihologiju i ekonomiju na Univerzitetu Tafts, a kao šlag na tortu dolazi diploma na poslovnoj školi Harvard. U ljetnjoj pauzi stažirao je u Goldmen Saksu (Goldman Sachs). Obrazovanje i pronicljivost vrlo brzo su ga lansirale u orbitu poslovnog svijeta, pa se zaposlio u Ameriken Ekspresu (Dajmonov otac bio je tada izvršni potpredsjednik) na nagovor očeve prijateljice Sendi Vajl, čuvene bankarke i bivše prve žene Sitigrupa (Citygroup), koja mu je bila mentor.

Ona ga je i ubijedila da odbije ponude finansijskih teškaša poput Morgan Stenlija (Morgan Stanley), Goldmen Saksa i Limen Bradersa (Lehman Brothers). Tu ostaje do 1985. godine, kada u tridesetoj godini prelazi u investicionu kompaniju Commercial Credit i postaje ubrzo i njen predsjednik. Karijeru je gradio i u Primeriku i Smit Barniju, koji je kasnije prodat Morgan Stenliju.

Kroz niz spajanja i akvizicija, 1998. godine Vajl i Dajmon formiraju veliki konglomerat finansijskih usluga Sitigrup, ali se iste godine i razilaze. U to vrijeme se pričalo da je razlog za to činjenica da 1997. godine Dajmon nije unaprijedio njenu ćerku Džesiku.

Džej Pi Morgan Čejs

On je 2000. imenovan za generalnog direktora banke Bank One, tada pete najveće banke u Americi, koja se 2004. spojila sa Džej Pi Morgan Čejsom (JPMC). Dajmon postaje predsjednik već 2006. godine. Godinu kasnije upozorio je akcionare na probleme banke u poslovanju sa hipotekarnim kreditima. Kada je udarila finansijska kriza, njegov oprezan pristup ulaganju omogućio je banci da spriječi katastrofu tako što su kupili Bear Stearns i Washington Mutual, koje su bile u nokdaunu. Taj čin je vladi Amerike uštedio milijarde, a JPMC učinilo najvećom komercijalnom bankom u Americi.

Tako je i danas. Kada je profesionalni uspjeh Dajmona u pitanju nema mnogo mjesta za skromnost. JPMC je najveća svjetska banka po tržišnoj kapitalizaciji i jedna od najvećih kompanija generalno. Godine 2023. postavili su rekord za najveći profit bilo koje američke banke ikada – 49,6 milijardi dolara. Nije pretjerano reći da gotovo cijela štednja u Americi zavisi od njih. Nedavno je preduzeo korake da ublaži štetu od kolapsa banaka Silikon Veli i Prve republike.

„Nije me briga za šta se bitkoin trguje. Kako trguje, ko to trguje. Ako ste dovoljno glupi da ga kupite, jednog dana ćete platiti cijenu za to. Bitkoin je javna decentralizovana Ponzi prevara (vrsta investicione prevare u kojoj se investitorima obećavaju veliki profiti uz mali ili nikakav rizik)„

Dajmon je vidljiva figura u bankarskom svijetu, ne sakriva se, niti izbjegava da iznese svoje mišljenje na teme koje su mnogima vruće kestenje. Zašto i bi, njegova banka posjeduje četiri biliona dolara u imovini, dnevno preusmjeri 10 biliona dolara novca širom svijeta, pruža usluge državama, Svjetskoj banci, MMF-u, Sjedinjenim Američkim Državama.

Redovno razgovara sa premijerima i predsjednicima širom svijeta i bilo je mnogo spekulacija da bi jednog dana mogao da se kandiduje za predsjedničku funkciju (navodno je odbio ponudu predsjednika Trampa da kao demokrata 2017. preuzme funkciju sekretara Trezora (ministra finansija).

Na putovanjima trećinu godine

I dalje često putuje, po podacima Blumberga samo prošle godine na putu je proveo više od 120 dana, od Švajcarske do Indije. Lično ode da upozna zemlju iza koje će kao banka da stane, uradi istraživanje i kaže im šta njima treba, i šta svijetu treba od njih. On je učitelj zemljama šta u njihovim ekonomijama drži vodu, a šta ne. Djeluje jednostavno, samo za one malobrojne „ko zna, zna“ ljude.

Dajmon posjeduje moć, vodi najveću banku u svijetu, sa svjetskim liderima je na poziv daleko – nije lako žonglirati sa toliko moći i ostati na zemlji. Jednom prilikom je na tu temu skromno izjavio da se „često osjeća kao da jaše na divljem konju, boreći se za goli život“. I bogati, dakle plaču.

Reputacija „ekonomskog bijelog princa“ sa sobom nosi i puno pritiska. Tu su njegova familija, banka, klijenti, i Sjedinjene Države naravno. Američke banke često se (zasluženo) nalaze na udaru kritike, a Dajmon je i njihov, a i zaštitnik cjelokupnog finansijskog sektora sa 224.000 zaposlenih.

Otuda i njegov oprezan pristup, strategija koja je često kritikovana jer ostavlja profit na stolu, ali kada dođe kriza svi se sa njom slože.

Nema straha od konkurencije

Džej Pi Morgan Čejs pruža zdravstvenu zaštitu za 4.000 ljudi i daje 10 milijardi dolara godišnje na federalne poreze. Tokom posljednjih pet godina banka je dala 600 miliona dolara raznim organizacijama.

Uvijek je spreman za iznenađenja, i za napredovanje tehnologije, vještačku inteligenciju (AI), sumnje u banke kao takve. Bil Gejts (Bill Gates) je 1997. godine u diskusiji sa Džejmijem rekao „da je bankarstvo neophodno, a da banke nisu, da su dinosaurusi“.

Pogriješio je, a mogućnost da vještačka inteligencija, tehnološki napredak mogu da stave šapu na bazične radnje poput ulaganja, transfera, štednje novca, usluga koje će uvijek postojati, Dajmon ostavlja otvorenom.

Epl (Apple) banke se ne plaši, ali zna da će mu biti konkurent, i u tome ne vidi ništa loše. Dajmon i rizici. Poštuje ih, ali ih se ne plaši. Istorija je to i pokazala. Kakvi će se izazovi pojaviti pred bankama sigurno čuva za sebe, ali dvije prijetnje je bio spreman da identifikuje javno – vještačku inteligenciju i njenu zloupotrebu u vojne svrhe, stvaranje oružja, dok je na geopolitičkom planu to Kina, a od međusobnih odnosa nje i Amerike zavisiće po njegovom mišljenju budućnost cijelog svijeta.

Pavle Jakšić, Forbes Srbija