Forbes Power Women’s Summit: Jedna od najvećih prepreka je finansiranje ženskog preduzetništva

Slabo finansiranje ženskog preduzetništva jedna je od najvećih prepreka za pokretanje uspješnih poslovnih priča, a ne ono što se neprestano stavlja u fokus javnosti – kako žene uspješno balansiraju poslovni i privatni život, moglo se čuti na prvoj panel raspravi Forbes Power Women’s Summita u beogradskom Sava centru.

Ulazak u preduzetničke vode nije lak, a uspješne žene iz regije ispričale su svoju priču kako su pokrenule biznise. Ispostavilo se da je pitanje finansija u prvom planu sagledaju li se objektivne prepreke zamahu poslovanja, a ne priče okoline koja nema povjerenja u žene i njihovu ideju kako mogu imati sve – i porodicu i voditi uspješan posao.

Mila Litvinjenko, vlasnica poznate kozmetičke kompanije Aura, kaže da je uvredljivo što se smatra da je 50 hiljada eura kredita koliko je dostupno ženama za male biznise dovoljan iznos.

„Ako imate veći biznis, šta mažete učiniti s tim novcima? Ne možete kupiti nijednu veću mašinu. To je za žensko preduzetništvo najveći problem, a moje balansiranje privatnog i poslovnog života, to bez problema mogu“, kazala je srpska preduzetnica koja nije tražila ničiju pomoć jer se bojala da će njeno neznanje iskoristiti protiv nje. Zato je, kaže, sve sama učila kroz knjige i posao.

“Problemi su tu da se riješe, ne da nas zaustave”

Žakline Troskot, vlasnica slastičarnica Amelie, ispričala je da se pri pokretanju posla poslužila bijelom laži. S obzirom na to da je radila na dobro plaćenom poslu u korporaciji, u banci je zatražila kredit za renoviranje stana i to su joj bez problema odobrili. U stvarnosti je ta sredstva iskoristila za opremanje slastičarnice. Nije tražila poslovni kredit jer je upitno kakve bi uslove uopšte dobila i koliko bi banka bila spremna podržati jedan tako rizičan poduhvat.

Žene koči i to što u glavi imaju sklop da prvo sve moraju posložiti. Potrebno je samo se prepustiti i vjerovati u sebe, kao što to čine muškarci.

„Svi problemi koji dolaze su tu samo da se riješe, a ne da nas zaustave. Treba sanjati veliko, ne malo, ne samo nešto za sjutradan. Imate pravo na velike snove i možete ostvariti sve što hoćete. Ja sam s 20 hiljada eura izgradila firmu, puno sam radila sama, ali može se. Nemojte se ograničavati okruženjem u kojem živimo“, rekla je Troskot.

O pitanju financija govorila je i Keren Hod, osnivačica međunarodnog udruženja WE – Women Enterpreneurship sa 40 hiljada članica.

Ona je istakla da samo dva posto rizičnog kapitala koji se ulaže u startapove završi u rukama osnivačica. Uprkos tome i činjenici da osnivačice čine samo osam posto zajednice osnivača startapova, od 50 milijardi dolara koliko su vrijedni svjetski jednorozi, za 10 milijardi dolara zaslužne su upravo žene.

Katarina Lotrič, vlasnica i predsjednica uprave kompanije Gentler Stories, u svojoj je inspirativnoj priči takođe je istakla da su krenuli finansirajući sami svoj startap – bootstrapping te da im podrška od 45 hiljada eura doznačena u tri tranše u dvije godine nije bila toliko velika finansijska podrška kako se to može činiti. Stoga su upregnuli iz sve snage i u godinu dana učinili svoj startap profitabilnim.

Položaj poslovnih žena u Adria regiji

Panelu je prethodio uvodni razgovor na kojem su o problematici žena u poslovnoj sferi govorili urednici Forbesa Adria koji su opisali i kako je bilo dovesti novi poslovni medij na tržišta Slovenije, Hrvatske, Srbije, Crne Gore i Bosne i Hercegovine.

Bojana Humar, urednica Forbesa Slovenija, naglasila je da u toj zemlji postoji inicijativa Ona ve koja prati koliko se žene kao sagovornice pojavljuju u medijima. “Ove godine o ekonomskim temama u medijima je udio žena bio tek 32 posto. To je posljedica toga da je na najvišim položajima ukompanijama jako malo žena. U 20 najvećih kompanija u Sloveniji samo su dvije direktorice”, kazala je te istakla da Forbes Adria nastavlja tradiciju globalnog Forbesa i izvještava o poslovnim ženama i njihovim uspješnim pričama na portalima, u televizijskom emisiji, ali i ovakvim konferencijama. Time im se otvara javni prostor i poboljšava njihov položaj, kazala je.

“Ako možemo proizvesti jednu uspješnu poslovnu ženu iz nove generacije našim radom, to je veliki uspjeh”, rekla je Ika Ferrer Gotić, urednica Forbesa BiH.

Ivan Radak, urednik Forbesa Srbija, takođe je istakao ulogu medija u tome da se predstavljaju uspješne žene kako bi se stvarale nove. Sedma sila ima moć koju u pitanju postizanja ravnopravnosti polova treba iskoristiti, zaključio je.

Đurđica Klancir, urednica Forbesa Hrvatska, navela je da je u Hrvatskoj u upravama kompanija izlistanih na berzi tek 16 posto žena. Stanje još nije na zadovoljavajućem nicou jer postoje brojne izvanredne menadžerke koje su se dokazale. Ali, dokle god vlada takva atmosfera u društvu da stranke radije plaćaju skupe kazne nego da ispune na svojim listama zadatu kvotu i da tamo bude zastupljeno 50 posto ženskih kandidata, ne može se ništa puno drugačije ni očekivati, rekla je.

Da su kvote na predizbornim listama porazne složila se i Biljana Matijašević, urednica Forbesa Crna Gora. Iznijela je i podatke da je jaz među platama muškaraca i žena u toj zemlji 16 posto, samo 20 posto žena je na čelu kompanija, a dotakla se i problema vlasništva imovine. Naime, u Crnoj Gori samo 10 posto žena navedeno je da su vlasnice imovine. “Moramo smanjiti pritisak sredine na žene da prepisuju svoju imovinu na muškarce i da se odriču nasljedstva”, naglasila je.

Nikolina Oršulić, Forbes Hrvatska

Sponzori prvog Forbes Power Women’s Summita su: Visa, Atlantic Grupa, Miamaya, Comma, Triple Jump Grupa, Fitpass, Merck, Koozmetik, Dr Oetker i Institut Esthederm.